Poslovni broj 22 Gž-1489/2023-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 22 Gž-1489/2023-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Bošnjaković, predsjednika vijeća, suca izvjestitelja Darije Horvat i Josipa Grubišić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja K. N. pok. D. iz B., OIB: ..., zastupanog po odvjetnicima iz K.&K. odvjetničko društvo d.o.o. S., protiv tuženika K. M. pok. D. iz B., OIB:..., zastupanog po punomoćniku M. P., odvjetniku u Odvjetničkom društvu M.&P. j.t.d. u S., radi ispravka uknjižbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda Splitu, Stalna služba u Sinju, posl. broj P-3857/2017 od 22. veljače 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 11. srpnja 2023.,

r i j e š i o   j e

              I. Ukida se presuda Općinskog suda Splitu, Stalna služba u Sinju, posl. broj P-3857/2017 od 22. veljače 2023. i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.

              II. O troškovima žalbenog postupka, odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja da se utvrdi da je isti suvlasnik nekretnine označene kao čest. zem. 1098/5 Z. U. 526 K.O. B. za ¼ dijela, pa se isti ovlašćuje temeljem ove presude izvršiti upis prava suvlasništva u zemljišnim knjigama na nekretnini označenoj kao čest. zem. 1098/5 Z. U. 526 K.O. B. za ¼ dijela uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika za ¼ dijela (toč. I), te je obvezan tužitelj naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u visini od 9.375,00 kuna/1.244,27 EUR[1].

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353 st. 1 toč. 1-3 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/09, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP), s prijedlogom da ovaj sud pobijanu presudu preinači, uz naknadu parničnog troška i troška žalbe, ili istu ukine.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja na utvrđenje prava suvlasništva 1/4 dijela sporne nekretnine, trpljenje upisa prava suvlasništva temeljem presude i brisanje suvlasničkog dijela tuženika u 1/4 dijela, a koje suvlasništvo da je stekao nasljeđivanjem iza pok. oca stranaka K. D., pok. N. i dosjelošću.

5. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio ovaj sud je ustanovio da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 ZPP-a toč. 11 ZPP-a, na koju ukazuje žalitelj, jer pobijana presuda ne sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama, proturiječna je i ista se ne može ispitati.

6. Tužitelj je tijekom postupka isticao dvije pravne osnove stjecanja prava vlasništva na prijeporu i to dosjelost i nasljeđivanje. Kako je otac tužitelja umro 1988. godine, glede nasljeđivanja bi se primjenjivale odredbe Zakona o nasljeđivanju iz 1971. godine ("Narodne novine" broj 52/71, 47/78 i 56/00-dalje ZN/71) jer je odredbom čl. 253. Zakona o nasljeđivanju iz 2003. godine ("NN" 48/03, 163/03 i 35/05-dalje ZN/03) propisano da će se prava stranaka u vezi s nasljeđivanjem prosuđivati po zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva. Prema odredbi čl. 135. ZN/71 ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njezine nasljednike u času njezine smrti. Kako je utvrđeno da su tužitelj, tuženik i njihov brat K. I. nasljednici svog oca K. D., pok. N., u postupku je tužitelj bio dužan dokazati, ukoliko bi pravna osnova stjecanja vlasništva bila nasljeđivanje, da je njegov pravni prednik bio vlasnik prijepora. Prema odredbi čl. 128 Zakona o vlasništvu i drugim stvarima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, dalje: ZV) nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno. U odnosu na drugu osnovu stjecanja, dosjelost, tužitelj je trebao dokazati kontinuirani posjed njihovog oca na prijeporu do očeve smrti, koji posjed je tužitelj nastavio te je za vrijeme trajanja njegovog posjeda isteklo vrijeme potrebno za dosjelost, a radi se o vremenu od 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako je to propisano odredbom čl. 159 st. 3 ZV.

7. Prvostupanjski je sud utvrdio da je iza oca stranaka K. D., pok. N. vođen ostavinski postupak i doneseno rješenje o nasljeđivanju na temelju oporuke i zakona broj O-165/88 od 1. ožujka 1989., da su istoga naslijedili sinovi K. N. (ovdje tužitelj), K. I. (brat stranaka) i K. M. (ovdje tuženik), svaki za po 1/3 dijela, ali da predmetom tog postupka nije bila i prijeporna nekretnina čest. zem. 1098/5 Z. U. 526 K.O. B., niti je ista utvrđena kao knjižno odnosno vanknjižno vlasništvo ostavitelja, dakle, ista nije predstavljala njegovu ostavinsku imovinu, slijedom čega tužitelj spornu nekretninu nije stekao nasljeđivanjem.

8. Sa navedenim zaključkom suda prvog stupnja ne može se, za sada, suglasiti ovaj sud, a ovo iz razloga jer u pobijanoj presudi nije navedeno je li sporna nekretnina, koju je mjernik vještak, koji je bio prisutan na očevidu radi identifikacije predmeta spora, identificirao kao čest. zem. 1098/5 Z. U. 526 K.O. B., asfaltni put, koji vodi do kuća stranaka, odgovara nekretnini koja je bila upisana u z.k. ul. broj 365 k.o. B., kako je tijekom postupka tvrdio tužitelj, kod koje tvrdnje ustraje i u žalbi, jer ukoliko je tome tako, tada bi bio netočan zaključak suda prvog stupnja da ista nekretnina nije bila predmetom nasljeđivanja iza pok. K. D., pok. N. (list 6 spisa), jer bi iz istog proizlazilo da je upravo nekretnina up. u z.k. ul. Broj 365 k.o. B., između ostalih, sačinjavala ostavinsku imovinu i bila predmetom nasljeđivanja tužitelja u 1/3 dijela.

9. Stoga je bilo potrebno, uz pomoć mjerničkog vještaka, na pouzdan način identificirati predmetnu nekretninu, tj. radi li se o ranije upisanoj nekretnini u z.k. ul. broj 365 k.o. B., tim više, jer bi i iz presude P-93/89 od 22. ožujka 1989. kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev ovdje tuženika radi utvrđenja prava vlasništva, između ostalih, i nekretnine kat. čest. 1098/5 put, nastale iz čest. 1098/1,1099/1,1102/1 i 1104/1 sve k.o. B., z.k. ul. 365, a nekretnine up. u z.k. ul. broj 365 k.o. B. sačinjavale su ostavinsku imovinu pravnog prednika stranaka, kojeg su iste, zajedno sa svojim bratom, naslijedile svaki u 1/3 dijela. Pri tome je za dodati da ukoliko je predmetom nasljeđivanja tužitelja bila 1/3 dijela spornih nekretnina, tužitelj može tražiti da se utvrdi suvlasnikom u 1/4 dijela iste, jer je manje sadržano u većem.

10. Na navode žalitelja je za dodati da su točni navodi da budući nasljednik u smislu čl. 128. st. 1. ZV-a stječe vlasništvo naslijeđenih nekretnina u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno, da treba zaključiti da, u situaciji kada se utvrdi da je pravnim prednicima nasljednika protekao zakonski rok dosjelosti na nekretninama, što znači da su postali vlasnici nekretnina, nasljednik stječe vlasništvo tih nekretnina u času otvaranja nasljedstva, dakle u trenutku smrti ostavitelja (čl. 122. Zakona o nasljeđivanju).

11. Kako su u tom dijelu izostali razlozi o odlučnim činjenicama, a i identifikacija predmeta spora nije pravilno i potpuno provedena, to ovaj sud ne može ispitati žalbene navode tužitelja u dijelu da je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza svog pok. oca.

12. Stoga je temeljem odredbe čl. 369 st. 1 ZPP odlučeno kao u izreci, a u vezi s tim ukinuta je i odluka o parničnom trošku, koja ovisi o konačnom uspjehu stranaka u postupku, time da će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

13. U nastavljenom postupku sud prvog stupnja otkloniti će naprijed navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na način da će na pouzdan način utvrditi i dati jasne i određene razloge jesu li sporne nekretnine sačinjavale ostavinsku imovinu pravnog prednika stranaka, kojeg su iste, zajedno sa svojim bratom, naslijedile svaki u 1/3 dijela, odnosno je li tužitelj stekao pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva na prijeporu nasljeđivanjem, odnosno dosjelošću, raspraviti će i ostale prigovore tužitelja ukoliko su od utjecaja na ishod ovog postupka i potom će donijeti novu, zakonitu odluku.

U Zagrebu 11. srpnja 2023.

                                                                                                                              Predsjednik vijeća:

Lidija Bošnjaković, v.r.