1                            Poslovni broj: II Kž-276/2023-5

Poslovni broj: II Kž-276/2023-5

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Turudića, univ. spec. crim., predsjednika vijeća te Tomislava Juriše i mr. sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Ane Matić Puljar, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog V. C., zbog kaznenog djela iz članka 230. stavka 2. u svezi stavka 1. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11.,144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Kv I-100/2023. (K-14/2023.) od 16. lipnja 2023. o produljenju istražnog zatvora nakon donošenja nepravomoćne presude, u sjednici vijeća održanoj 6. srpnja 2023.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba optuženog V. C. kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pod točkom I. prvostupanjskog rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Kv I-100/2023. (K-14/2023.) od 16. lipnja 2023., nakon donošenja nepravomoćne presude, protiv optuženog V. C., kojom je proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv imovine – razbojništva iz članka 230. stavka 2. u svezi stavka 1. KZ/11. te kaznenog djela protiv javnog reda – nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari iz članka 331. stavka 1. KZ/11., sve u svezi članka 51. KZ/11., na temelju članka 127. stavka 4. i članka 131. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje: ZKP/08.) produljen je istražni zatvor protiv optuženog V. C. iz zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. Pod točkom II. pobijanog rješenja određeno je da na temelju članka 131. stavka 2. ZKP/08. istražni zatvor može trajati do pravomoćnosti presude, a nakon pravomoćnosti presude najdulje do pravomoćnosti rješenja o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora, odnosno najdulje do isteka rokova iz članka 133. stavka 1. i 3. ZKP/08., dok je pod točkom III. pobijanog rješenja određeno kako je u istražni zatvor optuženom V. C. uračunato vrijeme lišenja slobode od 21. prosinca 2022. pa nadalje.

2. Žalbu protiv tog rješenja podnio je optuženi V. C. po branitelju, odvjetniku M. P., zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom "da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske pobijanu odluku ukine".

3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na uvid.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima, prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da protiv optuženog V. C. postoje razlozi za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora iz osnove propisane u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Za svoju odluku prvostupanjski sud je dao jasne, određene, ispravne i dostatne razloge, kako u odnosu na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke, tako i u odnosu na postojanje posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora i neprikladnosti njegove zamjene mjerama opreza. Te razloge u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

6. Ispravno prvostupanjski sud navodi kako su okolnosti na strani optuženika takve da je nužna i opravdana daljnja primjena mjere istražnog zatvora zbog opasnosti od povrata. Naime, uzevši u obzir da je optuženik nepravomoćnom presudom proglašen krivim za počinjenje dva kaznena djela te da je prilikom počinjenja kaznenog djela razbojništva iskazao visok stupanj kriminalne volje i upornosti, kao i da je djelo počinio iz koristoljublja, unatoč činjenici što je zaposlen, sve navedene okolnosti u svom zbiru ukazuju da bi optuženik puštanjem na slobodu mogao ponoviti kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

7. Osporavajući takav zaključak prvostupanjskog suda, žalitelj smatra da je donesen na temelju pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, ističući kako je dosadašnji boravak optuženika u istražnom zatvoru ostvario svrhu specijalne prevencije, da je optuženik priznao počinjenje kaznenih djela, kao i da je svjestan posljedica svog postupanja te s obzirom da nije ranije kazneno osuđivan kako se radi o izoliranom incidentu na strani optuženika.

7.1. Izneseni žalbeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, jer prilikom ocjenjivanja postojanja opasnosti od ponavljanja djela na strani optuženika sud daje značaj svakoj pojedinoj okolnosti koja govori u smjeru egzistencije takve bojazni, ujedno imajući u vidu i njihovu brojnost, a tako i kakvoću u cjelini, pri čemu je prethodna (ne)osuđivanost samo jedna od okolnosti koju će sud uzeti u razmatranje prilikom donošenja odluke, što je učinio i prvostupanjski sud prilikom odlučivanja o daljnjoj opstojnosti mjere istražnog zatvora.

7.2. Jednako tako, dosadašnji boravak optuženika u istražnom zatvoru te priznanje kaznenog djela, protivno tvrdnji žalitelja ne umanjuje opisanu opasnost od ponavljanja kaznenih djela.

8. Na pravilnost i zakonitost pobijane odluke nisu od utjecaja žalbeni navodi kako je u povodu zahtjeva optuženika sud donio rješenje o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora prije pravomoćnosti, pa "bi bilo logično da je vijeće ukinulo istražni zatvor, nakon čega bi okrivljenik bio pozvan na izdržavanje kazne." Naime, u trenutku donošenja pobijanog rješenja, rješenje prvostupanjskog suda o upućivanju optuženika na izdržavanje kazne zatvora prije pravomoćnosti, nije još postalo pravomoćno, odnosno isto s danom donošenja ovog drugostupanjskog rješenja sudac izvršenja nije dostavio Zatvoru u Zagrebu da bi se po istome postupilo.

9. U konačnici, prvostupanjski sud je u pobijanoj odluci dostatno obrazložio i opravdano zaključio da sve navedene okolnosti u svojem zbiru, obzirom na značaj i intenzitet, predstavljaju one osobite okolnosti koje ukazuju na opasnost od ponavljanja djela te se ista svrha, sprječavanja opasnosti od ponavljanja djela, ne bi mogla ostvariti blažim mjerama opreza.

10. Budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

Zagreb, 6. srpnja 2023.