Pristupanje sadržaju
OPĆINSKI SUD U SPLITU Povrv. 864/22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Julijani Ponoš, kao sucu pojedincu,
u pravnoj stvari tužitelja N. D. d.o.o., S., O.:
…, zastupanog po pun. Ž. Š., odvjetnici u S., protiv tužene
J. K.-B. iz S., O.: …,
radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 24. svibnja
2023. godine u nazočnosti zamj. pun. tužitelja, dana 6. srpnja 2023. godine,
p r e s u d i o j e
I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi koje je dana
20.svibnja 2022.godine pod brojem Ovrv.7678/22 donijela vršiteljica dužnosti JB M. B. iz S., a kojim je naloženo tuženoj u roku od 8 dana i pod
prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 560,24 eura / 4.221,12 kuna 1 sa
zakonskim zateznim kamatama do 31. prosinca 2022. g. po stopi koja se određuje
prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje
koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena te od 1. siječnja
2023. g. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem
kamatne stope koju je ESB primijenila na svoje posljednje
glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg
polugodišta za tri postotna poena, a koje teku:
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.04.2020.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.05.2020.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.06.2020.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.07.2020.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.08.2020.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.09.2020.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.10.2020.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.11.2020.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.12.2020.godine do isplate,
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.01.2021.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.02.2021.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.03.2021.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.04.2021.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.05.2021.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.06.2021.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.07.2021.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.08.2021.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.09.2021.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.10.2021.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.11.2021.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.12.2021.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.01.2022.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.02.2022.godine do isplate,
• na iznos od 23,34 eura / 175,88 kuna od 16.03.2022.godine do isplate; dok se
ukida platni nalog sadržan u citiranom rješenju o ovrsi u dijelu kojim je tuženoj
naloženo u roku od 8 dana isplatiti nastali trošak ovršnog postupka u iznosu od
812,50 kuna / 10.,84 eura sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja rješenja
o ovrsi do isplate, jer je o troškovima postupka trebalo donijeti novu odluku.
II. Nalaže se tuženoj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju
trošak cjelokupnog postupka u iznosu od 412,27 eura / 3.106,25 kuna sa zakonskim
zateznim kamatama od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako
polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je ESB primijenila
na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog
kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.
Obrazloženje
Dana 25.ožujka 2022.godine zaprimljen je prijedlog radi ovrhe iznosa od
4.221,12 kuna (sada 560,24 eura po fiksnom tečaju konverzije) sa zakonskim
zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa koji tvori iznos glavnice
do isplate. Potraživanje tužitelja kao upravitelja stambene zgrade u S.,
odnosi se na neplaćenu pričuvu u mjesečnom iznosu od 175,88
kuna za period od travnja 2020.godine zaključno sa ožujkom 2022.godine. Dana
20.svibnja 2022.godine doneseno je rješenje o ovrsi vršiteljice dužnosti JB iz S. M. B. kojim je određena predložena ovrha i određen
trošak ovršnog postupka u iznosu od 812,50 kuna. Protiv ovog rješenja tužena je
podnijela prigovor kojim osporava visinu dugovanja navodeći da je isti po njoj manji
kao i odmjerene troškove ovršnog postupka. Navodi da je postigla usmeni dogovor
sa gosp.J. (zaposlenikom tužitelja) da će plaćanje preostalog duga početi
početkom mjeseca lipnja pa da joj nije jasno zašto je poslano ovo rješenje.
Dana 16.rujna 2022.godine doneseno je rješenje ovog suda broj Ovrv-7678/22
kojim je stavljeno izvan snage rješenje o ovrsi koje je donijela vršiteljica dužnosti
javnog bilježnika u dijelu kojim je određena ovrha uz ukidanje provedenih radnji,
postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.
U svom podnesku od dana 24.listopada 2022.godine tužitelj navodi da iz
Međuvlasničkog ugovora i suglasnosti suvlasnika (odnosno aneksa Međuvlasničkog
ugovora) od dana 23.studenog 2012.godine proizlazi kako se utvrđuje iznos
mjesečne rate za plaćanje pričuve. U skladu sa t.6. Međuvlasničkog ugovora da je za
stan koeficijent pričuve 1,54 kn / m2. S obzirom da je uz suglasnost suvlasnika
sklopljen aneks međuvlasničkog ugovora iz kojeg je vidljivo da je podignut kredit kod
P. d.d. Z., te da su suvlasnici suglasni da se od 1.siječnja 2013.godine
koeficijent pričuve podigne na 3,50 kn / m2, da se visina mjesečne pričuve računa
tako da se koeficijent pomnoži sa površinom stana (3,50 kn x 50,25 m2) i da se ovdje
za tuženu radi o mjesečnom iznosu pričuve od 175,88 kn. Međuvlasički ugovor da ne
predstavlja ugovor obveznog prava nego ugovor koji je reguliran odredbama Zakona
o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pa da obveza tužene na plaćanje zajedničke
pričuve ne proizlazi iz obveznopravnog odnosa nego da se radi o zakonskoj obvezi
koja kao takva obvezuje suvlasnike zgrade. U odnosu na navode tužene da je
postigla usmeni dogovor za plaćanje preostalog duga, dogovor da je bio postignut, ali
da nije izvršavan odnosno da nije izvršena nikakva uplata na ime potraživanja, pa da
je radi toga tužitelj trebao svoju tražbinu ostvariti prisilnim putem.
Tužena se na ovaj podnesak tužitelja nije očitovala, ista nije pristupila na
ročište održano dana 24.svibnja 2023.godine.
Dakle, predmet spora odnosi se na neplaćenu pričuvu za stan tužene u zgradi
u S., u mjesečnom iznosu od 175,88 kuna, za period od travnja
2020.godine do ožujka 2022.godine, u ukupnom iznosu od 4.221,12 kuna. Aktivna
legitimacija tužitelja kao upravitelja predmetne zgrade nije sporna, nije sporna
pasivna legitimacija tužene kao vlasnice posebnog dijela zgrade, u konačnici tužena
nije više sporila niti visinu potraživanja, njen prigovor je očito istaknut paušalno.
U tijeku postupka izveden je dokaz pregledom kartice vlasnika prostora za
tuženu od 23. ožujka 2022. godine; Ugovora o upravljanju stambenom zgradom u
S., od 21. lipnja 2002. godine; Međuvlasničkog ugovora od 31.
svibnja 2002. godine sa prilozima kao i odluke suvlasnika stambene zgrade od 23.
studenog 2012. godine.
Tužitelj je popisao parnični trošak.
Zahtjev tužitelja je osnovan.
Dakle, tužitelj je upravitelj zgrade u S. u kojoj tužena ima u svom vlasništvu
stan, posebni dio zgrade. Plaćanje pričuve zakonska je obveza svakog suvlasnika,
prema odredbi čl. 85. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96,
68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i
152/14, dalje: ZV) propisano je kako su suvlasnici dužni sudjelovati u upravljanju
nekretninom te odrediti osobu koja će obavljati poslove zajedničkog upravitelja i
osnovati zajedničku pričuvu, koju prema čl. 90. st. 2. ZV-a istog zakona čine novčani
doprinosi koje suvlasnici uplaćuju na temelju odluke donesene većinom suvlasničkih
dijelova. Zajedničkom pričuvom upravljaju suvlasnici odnosno upravitelj nekretnine
kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg suvlasnika, dakle, plaćanje pričuve
predstavlja zakonsku obvezu suvlasnika zgrade, pa tako i tužene. Tužitelj je dokazao
visinu svoj zahtjeva odnosno mjesečnog iznosa pričuve koji mu je bila dužna platiti
tužena za utuženi period što ista do danas nije napravila, pa je valjalo obvezati
tuženu da tužitelju na račun sredstava zajedničke pričuve zgrade uplati upravo
zatraženi iznos od 4.221,12 kuna odnosno 560,24 eura po fiksnom tečaju konverzije
zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na svaki pojedini iznos teku od
dospijeća do isplate, zatraženi tijek kamata tužena nije niti sporila. Dakle, visinu
zahtjeva tužitelj je dokazao priloženom dokumentacijom, Međuvlasničkim ugovorom i
aneksom istog, iz suglasnosti suvlasnika zgrade od 23.studenog 2012.godine
razvidno je da je podignut koeficijent pričuve na 3,50 kn po m2, što za stan tužene od
50,25 m2 daje iznos od upravo zatraženih 175,88 kuna mjesečne pričuve, radi
navedenog je valjalo po pitanju glavnice i kamata održati na snazi platni nalog
sadržan u citiranom rješenju o ovrsi i odlučiti kao u izreci ove presude.
Prema Zaključcima sa sastanka Vrhovnog suda R. H. s
predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanog 2. lipnja 2017. g. u
Z. presudom kojom se odlučuje o osnovanosti platnog naloga, platni nalog iz
rješenja o ovrsi ne održava se na snazi u odnosu na trošak postupka koji se odnosi
na donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, već se o tom trošku
odlučuje presudom kojom se odlučuje o osnovanosti prigovora protiv platnog naloga
zajedno s ostalim troškovima nastalim u tom dijelu parničnog postupka, a zatezna
kamata na dosuđeni trošak teče od donošenja prvostupanjske presude. To znači da
je platni nalog sadržan u citiranom rješenju o ovrsi u dijelu kojim je tuženiku naloženo
u roku od 8 dana isplatiti tužitelju nastali trošak postupka ovrhe sa kamatama od
donošenja rješenja o ovrsi valjalo ukinuti i o troškovima cjelokupnog postupka donijeti
posebnu odluku.
Odluka o troškovima cjelokupnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1.
i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 112/99,
129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i
80/22, dalje: ZPP), obistinjeni trošak tužitelju odnosi se na trošak sastava prijedloga
za ovrhu i podneska od 24.listopada 2022.godine od po 50 bodova; zastupanja na
ročištu održanog dana 24.svibnja 2023.godine od 50 bodova, što uz vrijednost boda
od 15,00 kuna daje iznos od 2.250,00 kuna; 25% PDV-a u iznosu od 562,50 kuna;
trošak javnobilježničke nagrade sa PDV-om od 93,75 kuna; trošak sudske pristojbe
presude u iznosu od 200,00 kuna; što ukupno zbrojeno daje iznos od 3.106,25 kuna
odnosno 412,27 eura po fiksnom tečaju konverzije, koliko je konačno na ime
naknade troška cjelokupnog postupka tužena obvezana isplatiti tužitelju zajedno sa
zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.
U Splitu, 6. srpnja 2023. godine
S U D A C
Julijana Ponoš v.r.
Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti
žalbu u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi nadležnom
županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je
uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava
presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje
smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA:
1. Pun. tužitelja
2. Tuženoj