Pristupanje sadržaju
- 1 - Poslovni broj: Usž-527/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Marušić-Babić, predsjednice vijeća, Snježane Horvat-Paliska i Mire Kovačić, članica vijeća, te sudske savjetnice specijalistice Blaženke Drdić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja M. S. iz M., Bosna i Hercegovina, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, radi prava na invalidsku mirovinu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-1341/2022-4 od 25. listopada 2022., na sjednici vijeća održanoj 5. srpnja 2023.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-1341/2022-4 od 25. listopada 2022.
Obrazloženje
1. Presudom Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-1341/2022-4 od 25. listopada 2022., odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: 141-02/22-03/01051123463, URBROJ: 341-99-06/2-22-002117 od 20. svibnja 2022. i rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Š., KLASA: UP/I 141-02/21-03/01051123463, URBROJ: 341-19-06/2-21-009427 od 25. veljače 2022., te vraćanja predmeta na ponovni postupak.
2. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv navedenog prvostupanjskog rješenja, kojim je tužitelju, pripadniku Hrvatskog vijeća obrane, odbijen zahtjev za priznavanje prava na invalidsku mirovinu.
3. Tužitelj pobija presudu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava (članak 66. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima „Narodne novine“ 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17., dalje: ZUS). U žalbi ponavlja navode iz tužbe i, u bitnome, opisuje tijek upravnog postupka i povrede koje su u tom postupku učinjene, te smatra pogrešnim utvrđenja javnopravnih tijela glede nepostojanja pretpostavki za priznavanje predmetnog prava. Predlaže da Sud poništi pobijanu presudu i usvoji tužbeni zahtjev.
4. Tuženik nije odgovorio na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Odluke tuženika temelje se na nalazima i mišljenjima institucionalnih tijela vještačenja koja su utvrdila da kod tužitelja, pripadnika borbenog sektora Hrvatskog vijeća obrane i ratnog vojnog invalida IV grupe s 80% oštećenja organizma trajno po osnovi povrede i oboljenja, nije nastupilo trajno smanjenje radne sposobnosti niti djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti u smislu članka 39. Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, dalje: ZOMO), pa time nisu ispunjene pretpostavke iz članka 142. stavka 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata („Narodne novine“, broj 121/17, dalje: ZOHBDR) za priznavanje prava na invalidsku mirovinu.
7. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, u granicama razloga iznesenih u žalbi, u skladu s člankom 73. stavkom 1. ZUS-a, ovaj Sud nije utvrdio osnovanim žalbene razloge zbog kojih tužitelj pobija presudu, a ne postoje ni razlozi na koje sud pazi po službenoj dužnosti.
8. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, a uzimajući u obzir činjenice utvrđene u upravnom postupku, prvostupanjski sud je utvrdio da su osporeno i prvostupanjsko rješenje doneseni u pravilno provedenom upravnom postupku te na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava. U obrazloženju presude sud je izložio sve bitne činjenice koje proizlaze iz izvedenih dokaza u upravnom postupku, davši svoju ocjenu izvedenih dokaza (nalaza i mišljenje stručnog tijela medicinskog vještačenja), te je, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i relevantne propise, naveo razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev, odgovorivši pritom na sve tužbene navode, a koje tužitelj ponavlja i u ovoj žalbi.
9. Prema odredbi članka 142. stavka 2. ZOHBDR-u pripadnici borbenog sektora HVO-a, državljani Republike Hrvatske, kojima je pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela Bosne i Hercegovine priznat status ratnog vojnog invalida od I. do IV. skupine po osnovi bolesti ili ozljede, imaju pravo na invalidsku mirovinu po ovom Zakonu i Zakonu o mirovinskom osiguranju umanjenu za iznos osobne invalidnine koja im je priznata po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine..
10. Odredbom članka 39. stavka 1. ZOMO-a propisano je da smanjenje radne sposobnosti postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima (stavak 2.). Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima (stavak 3.). Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti (stavak 4.). Uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti su bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest (stavak 5.).
11. Razmatrajući činjenice i dokaze izvedene u upravnom postupku, ovaj Sud nije našao uvjerljive i logički opravdane razloge za drugačiju pravnu i činjeničnu osnovu od one koja je utvrđena u upravnom postupku. Nalaz i mišljenje drugostupanjskog tijela vještačenja temeljem kojeg je doneseno osporavano rješenje je potpun i uvjerljiv te je dan u skladu s zadaćom vještačenja, pravilima znanosti i vještine, kao i odredbama propisa na temelju kojeg je riješena predmetna upravna stvar. Promatran u cjelini, otklanja sve dvojbe na koje tužitelj ukazuje te jasno i valjano iznosi sve činjenice koje su relevantne za rješavanje ove upravne stvari. Tužitelj nije predložio izvođenje sudsko-medicinskog vještačenja na okolnost postojanja smanjenja radne sposobnosti, stoga je pravilno prvostupanjski sud o tužbenom zahtjevu odlučio na temelju činjenica utvrđenih u upravnom postupku (članak 33. stavak 2. ZUS-a).
12. Sud zbog toga žalbene navode smatra neosnovanim i bez utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari. Radi se o navodima koje je tužitelj isticao i u tužbi, o kojima se prvostupanjski sud izjasnio, posebice onih koji se tiču povrede pravila upravnog postupka, a s kojima očitovanjima je u potpunosti suglasan i ovaj Sud. Obrazloženje pobijane presude sadrži razume i dostatne razloge koji opravdavaju njezino donošenje i koji ujedno otklanjaju sumnju da bi ta presuda bila rezultat arbitrarnog postupanja dok se pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj presudi zasniva na pravilnom tumačenju i primjeni mjerodavnog materijalnog prava.
13. Odredbom članka 14. stavka 4. Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“; broj: 67/17) propisano je da za osobe s boravkom u inozemstvu vijeće vještaka iz članka 3. stavka 5. ove Uredbe daje nalaz i mišljenje na temelju medicinske dokumentacije ili detaljnog medicinskog izvješća dostavljenog od inozemnog nositelja mirovinskog ili socijalnog osiguranja primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. Kada za to postoje razlozi, vijeće vještaka daje nalaz i mišljenje na temelju neposrednog pregleda osigurane osobe.
14. Kako je tužitelj osoba s boravkom u inozemstvu, njegov prigovor da nije neposredno pregledan nije osnovan niti je od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari.
15. Trebalo je, na temelju odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu 5. srpnja 2023.
Predsjednica vijeća
Gordana Marušić-Babić,v.r.