Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
- 1 - Revd 556/2023-2
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Šarića predsjednika vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice R. Š. L. iz Z., OIB ..., koju zastupa punomoćnik D. Š., odvjetnik u Z., protiv tuženika P. b. Z. d.d. Z., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnica K. P., odvjetnica u Odvjetničkom društvu L. i P. u Z., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlozima tužiteljice i tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-776/22-3 od 25. kolovoza 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-10361/19-22 od 25. veljače 2022., u sjednici održanoj 5. srpnja 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Tužiteljici se dopušta revizija protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-776/22-3 od 25. kolovoza 2022. zbog pravnih pitanja koja glase:
„1. Da li ništetnost neke odredbe ugovora o kreditu koja sadrži bitan element ugovora (o promjenjivoj kamatnoj stopi i o valutnoj klauzuli) povlači ništetnost cijelog ugovora?
2. Da li se u slučaju eventualne kumulacije tužbenih zahtjeva, kao što je to u konkretnom slučaju, kada tužitelj ne traži da se prihvate oba postavljena zahtjeva, već samo jedan od njih, a sve sukladno odredbi članka 188. stavak 2. ZPP-a, omjer uspjeha stranaka u sporu sud ocjenjuje u odnosu na usvojeni tužbeni zahtjev, ili na oba postavljena zahtjeva?“.
II. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužiteljica i tuženik su podnijeli prijedloge za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-776/22-3 od 25. kolovoza 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-10361/19-22 od 25. veljače 2022.
2. Odgovori na prijedloge za dopuštenje revizije nisu podneseni.
3. Tužiteljica je u prijedlogu za dopuštenje revizije podnijela niz procesnopravnih i materijalnopravnih pitanja za koja tvrdi da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da su pravna pitanja tužiteljice, navedena u izreci ovog rješenja, važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a. U odnosu na prvo pravno pitanje valja reći kako o navedenom pitanju nema prakse revizijskog suda, a sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, pri čemu je u odnosu na sadržajno slično pitanje ovaj sud dopustio reviziju rješenjem broj Revd-729/21 od 16. studenoga 2021., dok u odnosu na drugo pravno pitanje odluka drugostupanjskog suda odstupa od shvaćanja ovog suda koje je izraženo primjerice u odluci Rev-1093/07 od 14. svibnja 2008. (na koju odluku upućuje tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije).
4. Preostala pravna pitanja tužiteljice nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu pa se, shodno odredbi čl. 389.b st. 3. ZPP-a, za navedena pitanja, kao i razlog za dopuštenje revizije koji se odnosi na to da je tužiteljici u postupcima pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, uzima da je prijedlog povučen. Stoga je valjalo, na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a, odlučiti kao pod toč. I. izreke ovog rješenja.
5. Nadalje, revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer je riječ o pitanjima glede kojih pobijana odluka ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i zauzetih pravnih shvaćanja u odlukama ovog suda poslovni broj Revt 249/14 od 9. travnja 2015., Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018., Rev 3142/18 od 19. ožujka 2019. i Rev-308/22 od 19. travnja 2022., a nije riječ o pravnim pitanjima u pogledu kojih bi trebalo preispitati sudsku praksu. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari u odnosu na prijedlog tuženika nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a riješiti kao pod toč. II. izreke.
Zagreb, 5. srpnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Željko Šarić, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.