- 1 -              Kzz 1/2023-3

 

 

 

 

 

Broj: Kzz 1/2023-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ranka Marijana, kao predsjednika vijeća, te Ileane Vinja i Melite Božičević-Grbić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Martine Slunjski, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog D. J. zbog kaznenog djela iz čl. 328. st. 1. i dr. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.-ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske od 27. siječnja 2023. broj KZZ-DO- 78/2022 podignutom protiv pravomoćne sudske odluke koju čine ''dopis'' (sadržajno: rješenje) Županijskog suda u Zagrebu od 3. lipnja 2022. broj Kir-Us 163/2022 i rješenje Županijskog suda u Zagrebu od 14. srpnja 2022. broj Kv II-Us 87/2022-2 (Kir-Us-163/2022), u sjednici vijeća održanoj 6. srpnja 2023.,

 

p r e s u d i o   j e

 

              Zahtjev za zaštitu zakonitosti odbija se kao neosnovan.

 

Obrazloženje

 

1. U tijeku istrage protiv okrivljenog V. M. i drugih zbog kaznenih djela iz čl. 328. st. 1. i drugih KZ/11., braniteljica okr. D. J., odvjetnica V. D.L.podnijela je pisani prigovor za zaštitu postupovnih prava obrane u smislu čl. 239.a st. 1. Zakona o kaznenom postupku (''Narodne novine'' br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. 126/19. i 80/22; dalje: ZKP/08.). Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala taj prigovor nije prihvatio te ga, uz dopis, dostavlja sucu istrage Županijskog suda u Zagrebu na nadležno odlučivanje.

 

2. Sudac istrage, dopisom broj Kir-Us 163/2022 od 3. lipnja 2022., obavještava braniteljicu okrivljenika da prigovor za zaštitu postupovnih prava obrane ne nalazi osnovanim. Protiv te odluke okrivljenik, po svojoj braniteljici, podnosi žalbu koja je rješenjem izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu broj Kv II-Us 87/2022-2 (Kir-Us 163/2022) od 14. srpnja 2022. odbačena kao nedopuštena.

 

3. Protiv pravomoćne sudske odluke Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni odvjetnik) podnosi zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog povrede čl. 239.a st. 4. u vezi čl. 163. st. 1. ZKP/08 te čl. 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (''Narodne novine'' – međunarodni ugovori br., 18/97., 6/99., 8/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/07. – u daljnjem tekstu: Konvencija) na štetu okrivljenog D. J. te predlaže da se pravomoćna odluka ukine i predmet vrati Županijskog sudu u Zagrebu na ponovno odlučivanje.

4. O sjednici ovog vijeća uredno je izviješten državni odvjetnik u smislu čl. 510. st. 4. ZKP/08, koji nije pristupio.

 

5. Zahtjev nije osnovan.

 

6. Suprotno stajalištu državnog odvjetnika, pobijanom pravomoćnom odlukom nije povrijeđen zakon na štetu okrivljenika niti mu je uskraćeno međunarodnim ugovorom zajamčeno pravo obrane.

 

6.1. Naime, državni odvjetnik smatra da je sudac istrage o prigovoru okrivljenika trebao odlučiti u formi rješenja protiv kojeg je žalba dopuštena. Odlučujući o prigovoru u formi dopisa (sadržajno: rješenje), sudac istrage je povrijedio odredbu čl. 163. st. 1. ZKP/08. te je okrivljeniku uskraćeno pravo na djelotvorni pravni lijek garantiran u čl. 13. Konvencije.

 

6.2. Uvodno treba reći da je odredba čl. 239.a ZKP/08 rezultat izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku (''Narodne novine'' br. 145/13.) vezano uz odluku i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-448/2009 i dr. od 19. srpnja 2012. kojom je zakonodavcu, između ostalog, ukazano na potrebu ugradnje mehanizama djelotvorne sudske zaštite okrivljenikovih prava u postupku koji prethodi podizanju optužnice. S tim u vezi, osim odredbe čl. 239.a ZKP/08., u zakon su ugrađeni i drugi mehanizmi zaštite prava okrivljenika pa tako odluka suca istrage o odbijenim dokaznim prijedlozima obrane (čl. 234. st. 2. ZKP/08.) te prigovor sucu istrage zbog odugovlačenja postupka (čl. 213.b i čl. 229. st. 4. ZKP/08.).

 

6.3. Analizom odredbe čl. 239.a ZKP/08 (koja, iako podnormirana, do danas nije izmijenjena), uočljiva je razlika u pitanju opsega i načina odlučivanja o prigovoru okrivljenika podnesenom tijekom istrage (čl. 239.a st. 1. i 5. ZKP/08.), od onog podnesenom u fazi istraživanja (čl. 239.a st. 2. i 6. ZKP/08.). Tako se prigovor, nakon primitka obavijesti o provedenoj prvoj dokaznoj radnji iz čl. 213. st. 1. ZKP/08., može podnijeti i iz razloga jer okrivljenik smatra da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za provođenje istraživanja što, u stvari, predstavlja ekvivalent sudskoj zaštiti koja je okrivljeniku osigurana podnošenjem žalbe protiv rješenja o provođenju istrage (čl. 218. st. 2. ZKP/08.). Zbog pravnog značaja odluke suca istrage kojom se prigovor prihvaća i utvrđuje izostanak zakonskih pretpostavki za provođenje istraživanja, odredbom čl. 239.a st. 6. ZKP/08 opravdano je propisano donošenje odluke u formi rješenja s pravom žalbe državnog odvjetnika, čime je ta situacija izjednačena s načinom postupanja u istrazi tj. s čl. 218. st. 6. ZKP/08.

 

6.4. Nadalje, u čl. 239.a st. 5. i 6. ZKP/08. propisano je da će sudac istrage, ako prihvati prigovor zbog nezakonite uskrate ili povrede prava obrane, naložiti državnom odvjetniku da, kada je to moguće, okrivljeniku omogući ostvarivanje njegovog prava ili provođenje odnosno ponavljanje radnje u određenom roku.

 

7. Iako je, dakle, zakon izričito propisao u kakvoj će formi sudac istrage odlučiti kada prigovor okrivljenika prihvaća (nalogom ili rješenjem), izostaju odrede o tome na koji će način o prigovoru negativno odlučiti. Upravo vezano za tu pravnu prazninu, sudovi su razvili različitu praksu pa je opravdana primjedba državnog odvjetnika da tu situaciju treba jednoobrazno riješiti.

 

8. Državni odvjetnik u zahtjevu tvrdi da se sudske odluke donose isključivo u formi presude, rješenja i naloga pa je dopisom suca istrage, kojim je negativno odlučeno o prigovoru okrivljenika, povrijeđena odredba čl. 163. st. 1. ZKP/08.

 

9. Međutim, polazeći od smisla i svrhe sudske zaštite koju okrivljeniku treba pružiti tijekom državnoodvjetničke istrage i istraživanja, Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje da o negativnoj odluci suca istrage povodom prigovora iz čl. 239.a ZKP/08, okrivljenika treba obavijestiti u formi dopisa te su time zahtjevi djelotvorne sudske zaštite dostatno osigurani.

 

9.1. Državni odvjetnik u zahtjevu polazi od zakonskog teksta čl. 163. st. 1. ZKP/08. koji nalaže odlučivanje suda u formi presude, rješenja i naloga međutim, analizom cjelokupnog teksta zakona jasno slijedi da o pojedinim pitanjima tijekom prethodnog postupka sud meritorno odlučuje i u formi obavijesti protiv koje žalba nije dopuštena. Stoga u zahtjevu citirana zakonska odredba, očito, nema značaj taksativnog nabrajanja, već sadrži načelne odredbe o tome tko je i kakve odluke u postupku nadležan donijeti.

 

9.2. U prilog tome treba naglasiti da je zakonom, na više mjesta, izrijekom propisano da sudac istrage, kada negativno odlučuje o nekom prijedlogu ili prigovoru okrivljenika, obavještava ga o tome u formi dopisa. Tako u čl. 234. st. 2. ZKP/08. (odluka suca istrage o odbijenim dokaznim prijedlozima obrane), čl. 229. st. 5. (odluka suca istrage o prigovoru zbog odugovlačenja istrage), te čl. 213.b st. 2. (odluka suca istrage o prigovoru zbog odugovlačenje odluke o kaznenoj prijavi). Osim toga, nije nevažno reći i da na jednak način tj. putem obavijesti, sudac istrage negativno odlučuje  o dokaznim prijedlozima oštećenika kao tužitelja (čl. 225. st. 4. ZKP/08).

 

9.3. Iz izloženog jasno slijedi da je zakonodavac, uvođenjem mehanizama zaštite prava okrivljenika tijekom postupka koji prethodi optužnici, u više navrata izrijekom propisao da se negativne odluke o prijedlozima i prigovorima okrivljenika donose u formi obavijesti bez prava žalbe, pa, analognom primjenom zakona u odnosu na prigovor okrivljenika iz čl. 239.a ZKP/08, treba zaključiti jednako. Ovo i s obzirom na mogućnost otklanjanja eventualnih povreda u daljnjem tijeku postupka, a primarno na raspravi.

 

10. Nasuprot tome, negativno odlučivanje suca istrage u formi rješenja s pravom žalbe, kako smatra državni odvjetnik, moglo bi okrivljenike, u pitanju razine i opsega zaštite njihovih prava, dovesti u neravnopravni položaj ovisno o tome vodi li se protiv njih istraga ili istraživanje.

 

10.1. Naime, nije sporno da u situaciji kada sudac istrage, sukladno čl. 218. st. 3. ZKP/08., odbije žalbu okrivljenika protiv rješenja o provođenju istrage, žalba nije dopuštena (čl. 491. st. 1. ZKP/08.). Analogno tome, razumno je zaključiti da protiv odluke kojom sudac istrage odbija prigovor okrivljenika u smislu čl. 239.a st. 6. ZKP/08. vezano za ispunjenje zakonskih pretpostavki za provođenje istraživanja, daljnja sudska zaštita putem prava žalbe nije opravdana. U protivnom, razina zaštite prava okrivljenika tijekom istraživanja bila bi znatno veća od one koju uživa okrivljenik tijekom istrage, a to, s obzirom na težinu kaznenog djela i s tim povezanim stupnjem ugrožavanja okrivljenikovih prava, ne bi bilo opravdano.

 

11. Zaključno, dakle, s obzirom na zakonsku nedorečenost u pitanju načina donošenja negativne odluke suca istrage o prigovoru okrivljenika za zaštitu postupovnih prava obrane, a polazeći od zahtjeva ujednačene zaštite okrivljenikovih prava tijekom istrage i istraživanja, trebalo je, analognom primjenom drugih zakonskih rješenja u sličnim procesnim situacijama, zaključiti da u zahtjevu istaknuta povreda zakona iz čl. 239.a u vezi čl. 163. st. 1. ZKP/08., nije ostvarena.

 

12. Posljedično tome, pravomoćnim rješenjem izvanraspravnog vijeća kojim je žalba okrivljenika protiv obavijesti (dopisa) suca istrage odbačena kao nedopuštena, nije povrijeđena  odredba čl. 13. Konvencije.

 

13. Budući da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti istaknute povrede  nisu ostvarene, trebalo je, temeljem čl. 512. ZKP/08., odlučiti kao u izreci ove presude.

 

Zagreb, 5. srpnja 2023.

 

Predsjednik vijeća:

              Ranko Marijan, v.r.