Pristupanje sadržaju
1 Gž-210/2021-5
Republika Hrvatska
Županijski sud u Šibeniku Gž-210/2021-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sucu Goranu Stošiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: T. D. iz Z., Pete poljanice 7, OIB: …, protiv tuženika: 1. D. B., OIB: …, Z., S. cesta 39, 2. V. B., OIB: …, Z., K. 200a i 3. A. M., OIB: …, Z., M. 8, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1742/2020 od 8. siječnja 2021. godine, dana 5. srpnja 2023. godine
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1742/2020 od 8. siječnja 2021. godine.
Obrazloženje
- Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev kojim je traženo da se naloži tuženicima nadoknaditi štetu počinjenu tužitelju, i to tuženik ad 1. iznos od 6.000,00 kuna, tuženik ad 2. iznos od 9.000,00 kuna, te tuženica ad 3. iznos od 2.583,10 kuna, sve sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe pa do isplate.
2. Protiv te presude žalbu je podnio tužitelj pobijajući je (sadržajno) zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba uvaži, prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Budući da u ovoj pravnoj stvari tužbeni zahtjevi istaknuti prema svakom od tuženika ne prelaze novčani iznos od 10.000,00 kuna (članak 37. stavak 2. Zakona o parničnom postupku; „Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP), to se primjenjuju odredbe članaka 457. – 467.a ZPP, koje se odnose na spor male vrijednosti.
5.1. Prema odredbi članka 467. stavak 1. ZPP, žalba protiv presude u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354 stavka 2. ZPP, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP, i pogrešne primjene materijalnog prava.
6. Tužitelj u žalbi pobija prvostupanjsku presudu zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, s tvrdnjama da je "presudu donijela osoba koja uopće nije sudjelovala u predmetnoj sudskoj raspravi", kao i da su sudska savjetnica koja je vodila postupak te sutkinja koja je donijela pobijanu presudu "u pravnom sukobu interesa", jer da su sa tužiteljem u sudskom sporu.
6.1. Međutim, žalbeni navodi tužitelja ne predstavljaju neku od bitnih povreda iz članka 354. stavka 2. ZPP, zbog kojih se žalba protiv presude u sporu male vrijednosti može izjaviti. Naime, ovi žalbeni prigovori - da je presudu donijela sutkinja koja nije sudjelovala u raspravi, kao i da su postojali fakultativni razlozi za izuzeće sutkinje Ines Gutzmirtl Špehar i sudske savjetnice Dubravke Romac u smislu članka 71. stavka 1. točke 7. ZPP u vezi članka 76. stavka 1. ZPP, ne predstavljaju žalbeni razlog bitne postupovne povrede iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 1. ZPP, koja propisuje da bitna povreda uvijek postoji ako je u donošenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti (članak 71. stavak 1. točka 1. do 6. ZPP), odnosno, koji je rješenjem suda izuzet. Ujedno, navesti je i da je rješenjem prvostupanjskog suda od 21. prosinca 2020. godine odbačen zahtjev tužitelja za izuzeće više sudske savjetnice Dubravke Romac u tom predmetu kao nedopušten.
6.2. Stoga, budući da tužitelj pobija prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP, što u sporu male vrijednosti nije dopušteno (članak 467. stavak 1. ZPP), a kako ispitujući pobijanu presudu ovlaštenjem iz članka 365. stavka 2. ZPP, ovaj sud nije našao ni da je počinjena koja bitna postupovna povreda iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.
7. Žalbenim navodima – da je presuda donesena odbijanjem svih njegovih dokaznih prijedloga – tužitelj pobija prvostupanjsku presudu zbog žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a zbog kojeg žalbenog razloga presudu u maličnom sporu žalbom nije dopušteno pobijati (članak 467. stavak 2. ZPP). Tomu valja dodati da shodno odredbi članka 220. stavka 2. ZPP, sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica.
8. Nije ostvaren ni žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
8.1. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu štete istaknut prema tuženiku ad 1. kao predsjedniku, te tuženicima ad 2. i ad 3. kao članovima Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, zbog izmakle dobiti - izostanka povećanja iznosa mirovine koju prima tužitelj, uslijed gospodarskih gubitaka u Republici Hrvatskoj za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 prouzročenih odlukama i provedbenim mjerama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.
8.2. Kada je pobijanom presudom odbio tužbeni zahtjev prihvaćajući kao osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika u ovom sporu – prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo – odredbu članka 14. Zakona o sustavu tijela državne uprave ("Narodne novine" broj 66/19) koja propisuje da štetu koja fizičkoj ili pravnoj osobi nastane nezakonitim ili nepravilnim obavljanjem poslova državne uprave nadoknađuje Republika Hrvatska. Naime, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske je prema odredbama Zakona o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine" broj 82/15, 118/18 i 31/20) tijelo izvršne vlasti, pa za štetu prouzročenu nepravilnim ili nezakonitim radom Stožera odgovara Republika Hrvatska.
9. Slijedom svega navedenog, neosnovanu žalbu tužitelja valjalo je odbiti, potvrditi prvostupanjsku presudu i temeljem članka 368. stavka 1. ZPP presuditi kao u izreci.
U Šibeniku, 5. srpnja 2023. godine
S U D A C
Goran Stošić