- 1 -              Revd 1871/2023-2

Broj: Revd 1871/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić, članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Dragana Katića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja H. M. iz Z., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik M. S., odvjetnik u Odvjetničkom društvu S. i p. d.o.o. u Z., protiv I. tuženika Z. h. d.o.o. iz Z., OIB ..., zastupanog po punomoćniku Z. G., odvjetniku u Z. i II. tuženika Grada Z., Z., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik M. R., odvjetnik u Z., radi smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu II. tuženika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici poslovni broj Gž-1612/2022-2 od 8. prosinca 2022., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-26/2018-65 od 25. kolovoza 2022., u sjednici održanoj 4. srpnja 2023.,

r i j e š i o   j e:

Prijedlog II. tuženika za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Drugo tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici poslovni broj Gž-1612/2022-2 od 8. prosinca 2022., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-26/2018-65 od 25. kolovoza 2022., a kojim je utvrđeno da su tuženici samovlasno smetali tužitelja u zadnjem mirnom posjedu nekretnina na način da su iscrtali parkirališna mjesta te se ujedno zabranjuje tuženicima svako daljnje takvo ili slično smetanje.

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

3. Prijedlog je podnesen zbog pitanja:

„1. Smatra li se smetanjem posjeda, odnosno uznemiravanjem posjeda, poduzimanje radnji kojima se ne oduzima faktična vlast na stvari niti se priječi niti onemogućava vršenje faktične vlasti na stvari u smislu čl. 20 st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, nego se dovodi u pitanje isključivost vršenja te vlasti?“

2. Ako je tuženik poduzeo radnje koje su ocijenjene kao uznemiravanje posjeda, ima li pravo tužitelj na deklaratorno utvrđenje da je posjed uznemiravan, ukoliko je uznemiravanje kao takvo nesporno prestalo?“.

4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a ZPP za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.

5.1. Naime, pravno shvaćanje izraženo u odluci na koju se predlagatelj pozvao izlažući razloge važnosti (odluka ovoga suda poslovni broj Rev-1008/17 od 27. travnja 2021.) ne daje značaj važnosti istoj, jer u njoj nije izraženo nikakvo pravno shvaćanje glede postavljenog pitanja, a i donesena je u drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji (o zahtjevu tužitelja odlučeno je pozivom na odredbu čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP, dok je u pobijanoj presudi odlučeno pozivom na odredbu čl. 21. st. 1. ZVDSP).

5.2. Odluku Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-1066/2022 od 9. prosinca 2020. na koju se predlagatelj poziva kao razlog važnosti, nije dostavljena uz prijedlog za dopuštenje revizije niti je pronađena u informacijskom sustavu, pa ista nije uzeta u razmatranje.

6.1. Također niti drugo pravno pitanje u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno u smislu odredbe čl. 385.a ZPP za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.

6.2. Odluka ovoga suda poslovni broj Rev-x-843/14-2 od 9. prosinca 2014. na koju predlagatelj ukazuje, sadrži pravno shvaćanje da otuđenje stvari o kojoj teče parnica, iako u procesno pravnom smislu ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši, od utjecaja je u materijalnopravnom smislu za donošenje meritorne odluke o predmetu spora, odnosno o postavljenom tužbenom zahtjevu radi utvrđenja prava vlasništva. Stoga odluka ne odgovara niti činjenično niti pravno postavljenom drugom pitanju, kao niti odluka Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3404/10 od 7. prosinca 2010. koja je donesena u postupku koji se vodio radi isplate, dok u toj odluci nije izraženo pravno shvaćanje u odnosu na drugo postavljeno pitanje.

6.3. Pravomoćno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-153/16 od 5. siječnja 2018. ne može se uzeti kao razlog važnosti u smislu čl. 385.a ZPP-a, jer se zakonitost pravnog shvaćanja prvostupanjskih sudova ocjenjuje u postupku po redovnim pravim lijekovima. Tek pravno shvaćanje izraženo u drugostupanjskim odlukama (kao i odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava) potencijalno, u slučaju njihove međusobne nepodudarnosti, zahtjeva intervenciju revizijskog suda radi ujednačenja sudske prakse - osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prakse.

7. Slijedom navedenoga valjalo je prijedlog za dopuštenje revizije odbiti na temelju odredbe čl. 389.b st.1. ZPP.

Zagreb 4. srpnja 2023.

              Predsjednik vijeća:

              Ivan Vučemil, v.r.