Poslovni broj: 55 Gž R-2938/2022-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 55 Gž R-2938/2022-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Ines Smoljan, u pravnoj stvari tužiteljice T. B. iz K., OIB: …, zastupane po punomoćnici S. L. M., dipl.iur., predstavnici H. s. p., Z., protiv tuženika H. – H. p. d.d. iz Z., OIB: …, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu od 14. srpnja 2022., poslovni broj Pr-6849/2020-13, 4. srpnja 2022.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

              Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu od 14. srpnja 2022., poslovni broj Pr-6849/2020-13.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom pod toč. I. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici 2.559,18 kn, zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim na pojedine iznose kako je pobliže određeno u izreci.

 

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog žalbenog razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22 dalje: ZPP). Predlaže da se pobijana presuda ukine ili preinači u smislu žalbenih navoda.

 

3. Žalba tuženika je neosnovana.

 

4. Predmetni spor predstavlja spor male vrijednosti u smislu odredbe čl. 458. ZPP-a, presuda se prema čl. 467. st. 1. ZPP može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1.,2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i pogrešne primjene materijalnog prava.

 

4.1. Suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja je u obrazloženju pobijane presude dao jasne i dostatne razloge o svim odlučnim činjenicama, a ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati. Stoga sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju povredu tuženica neosnovano ukazuje u svojoj žalbi.

 

5. Pobijanom presudom utvrđeno je da je tužiteljica radnica tuženika te da je udaljenost između njezinog mjesta rada i stanovanja 2,01 km, a što je razvidno uvidom u podatke iz aplikacije HAK-a planera za izračun udaljnosti. Također je utvrđeno kako je tužiteljica dostavila Izjavu o mjestu stanovanja sukladno odredbama Kolektivnog ugovora.

 

5.1. U žalbenom postupku sporno je pripada li tužiteljici naknada za prijevoz s obzirom da aplikacija Google maps pokazuje najkraću pješačku rutu manju od 2,00 km (1,9 km), a planer HAK-a pokazuje udaljenost od 2,01 km.

 

6. Prema čl. 53. st. 1. Kolektivnog ugovora za radnike H. – H. p. d.d. od 30. prosinca 2015. (u primjeni od 1. siječnja 2016. - dalje KU/16) i čl. 54. st. 1. Kolektivnog ugovora za radnike H. – H. p. d.d. od 30. prosinca 2016. (u primjeni od 1. siječnja 2017. – dalje KU/17) poslodavac participira radniku u mjesečnim troškovima prijevoza ako udaljenost od adrese stanovanja radnika (mjesto i adresa prebivališta/boravišta s koje radnik redovito dolazi na posao) do adrese rada (mjesto i adresa poštanskog ureda ili druge organizacijske jedinice poslodavca) 2 km ili više. Stavkom 2. istog čl. određeno je da se participacija odnosi na najkraću izravnu relaciju od adrese stanovanja do adrese rada radnika koja se utvrđuje prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba (HAK) kao najkraća ruta uz korekciju za uređene pješačke staze, pješačke nathodnike i pothodnike. Nadalje, st. 3. istog čl. propisano je da je poslodavac obvezan participirati u troškovima prijevoza samo onom radniku koji poslodavcu dostavi potpisanu izjavu o adresi stanovanja iz koje je razvidno da je pješačka udaljenost od adrese stanovanja radnika do adrese rada 2 km ili više, a kojom izjavom radnik pod punom građanskom i materijalnom odgovornošću dokazuje da su podaci iz izjave u cijelosti točni.

 

7. Neosnovani su žalbeni navodi da je prvostupanjski sud pogrešno prihvatio podatke dobivene korištenjem interaktivne karte HAK-a iako isti predstavljaju najkraću cestovnu udaljenost, a ne pješačku, kao i da tužitelj nije dokazao da je najkraća udaljenost od mjesta stanovaljanja do mjesta rada više od 2 km jer je koristio pogrešnu metodu izračuna (HAK planer).

 

8. To stoga što je odredbama Kolektivnog ugovora propisano da se najkraća izravna relacija od adrese stanovanja do adrese rada radnika utvrđuje prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba (HAK), pri čemu Kolektivni ugovor ne definira da se udaljenost od 2,00 km odnosi samo na pješačku udaljenost, ali ne na cestovnu, kako to pogrešno tvrdi tuženik. Iz navedenog razloga je za osnovanost tužbenog zahtjeva neodlučno što je aplikacijom Google maps utvrđena pješačka udaljenost od 1,9 km.

 

9. Žalbeni navodi da sud nije uzeo u obzir stav zauzet na sastanku reprezentativnim predstavnicima sindikata od 26. veljače 2014. neodlučan je za pravilnost i zakonitost presude jer su se članovi složili da će se prilikom utvrđivanja udaljenosti primjenjivati HAK-ov planer, a što je u prilog osnovanosti zahtjeva tužiteljice.

 

10. Slijedom svega navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, a u svezi s čl. 467. st. 1. ZPP, odlučiti kao u izreci.

 

U Zagrebu 4. srpnja 2023.

 

 

               Sutkinja:

                                                                                                                  Ines Smoljan, v.r.