REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 20 Pž-4599/2021-5

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca
Ivane Mlinarić, predsjednice vijeća, Raoula Dubravca, suca izvjestitelja i Lenke Ćorić,
članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO
OSIGURANJE, OIB 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, protiv tuženika
CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi
naknade štete u iznosu od 83.886,94 kn / 11.133,71 EUR, odlučujući o tužiteljevoj
žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-18/2020-43 od 3.
kolovoza 2021., na sjednici vijeća održanoj 4. srpnja 2023.

p r e s u d i o j e

Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog
suda u Osijeku poslovni broj P-18/2020-43 od 3. kolovoza 2021. u točkama I. i II.
izreke.

Obrazloženje

1. Pobijanom odlukom u točki I. izreke prvostupanjske presude odbijen je
tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 83.886,94 kn sa zateznim kamatama. U točki II.
izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu
od 3.000,00 kn, u roku od osam dana.

2. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev pozivajući se na pravilo o teretu
dokazivanja iz članka 221.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj:
148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22), jer na temelju provedenog
dokaznog postupka nije mogao sa sigurnošću utvrditi postojanje uzročno posljedične
veze između umirovljenja tužiteljevog osiguranika i ozljeda koje je zadobio u
prometnoj nesreći od 9. lipnja 1992. u kojoj je sudjelovao tuženikov osiguranik od
automobilske odgovornosti.

______________________________

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

Poslovni broj: 20 Pž-4599/2021-5 2

3. Protiv odluka u točkama I. i II. izreke prvostupanjske presude tužitelj je
podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i
nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U
žalbi ponavlja da se presuda temelji na pogrešnom pravnom shvaćanju
prvostupanjskog suda da sud nije vezan utvrđenjima vještaka iz upravnog postupka
u kojem je njegovom osiguraniku priznato pravo na invalidsku mirovinu o uzrocima i
omjeru tih uzroka nastanku opće nesposobnost za rad, budući da je riječ o
prethodnom pitanju iz članka 12. Zakona o parničnom postupku o kojem je nadležno
tijelo pravomoćno odlučilo. Predlaže presudu preinačiti, podredno ukinuti i predmet
vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitavši pobijanu presudu sukladno odredbama članka 365. stavka 2.
Zakona o parničnom postupku u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po
službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2.
točaka 2., 4., 8., 9. i 11. tog Zakona, kao i na pravilnu primjenu materijalnoga prava,
žalbeni sud nalazi da je presuda pravilna i zakonita.

7. U postupku koji je prethodio pobijanoj presudi ni u pobijanoj presudi nisu
počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje žalbeni sud pazi po
službenoj dužnosti, pa ni ona na koju tužitelj ukazuje u žalbi.

8. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 83.886,94 kn sa
zateznim kamatama koji je s osnove invalidske mirovine za razdoblje od 1. prosinca

2015. do 30. studenog 2017. isplatio svom osiguraniku Miroslavu Golešu
umirovljenom zbog gubitka sposobnosti za rad uslijed ozljede na radu u omjeru od
70%, koju je osiguranik zadobio u prometnoj nesreći od 9. lipnja 1992. koju je
uzrokovao Đuro Bel upravljajući motornom vozilom osiguranim od automobilske
odgovornosti kod tuženika.

9. Suprotno tužiteljevim žalbenim navodima, sud je pravilno primijenio materijalno pravo.

10. Prema odredaba članka 12. Zakon o parničnom postupku, kad odluka
suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o
tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo, sud može sam riješiti to
pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno (stavak 1.). Odluka suda o
prethodnom pitanju ima pravni učinak samo parnici u kojoj je to pitanje riješeno
(stavak 2.), dok je sud u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog djela i
kaznene odgovornosti činjenično vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda
kojom se optuženik oglašava krivim (stavak 3.).

11. Iz zakonskog određenja navedenih odredaba slijedi da sud u parničnom
postupku nije ovlašten ispitivati pravilnost pravomoćne odluke donesene u upravnom
postupku kojom je tužiteljevom osiguraniku utvrđeno pravo na invalidsku mirovinu,

Poslovni broj: 20 Pž-4599/2021-5 3

budući da je o pravima iz mirovinskog osiguranja nadležan odlučivati Hrvatski zavod
za mirovinsko osiguranje (tužitelj). Međutim, parnični sud u sporu za naknadu štete
koju tužitelj potražuje od osiguravajućeg društva (tuženik) kod kojega su vlasnici,
odnosno korisnici motornog vozila osigurani od odgovornosti za štetu u vidu
novčanih davanja na teret mirovinskog osiguranja po osnovi priznatog prava na
invalidsku mirovinu u smislu odredaba članaka 161. do 178. Zakona o mirovinskom
osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18,
62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22), što je predmetno slučaj, nije vezan
utvrđenjima vještaka iz upravnog postupka o uzrocima i omjeru tih uzroka nastanku
opće nesposobnost za rad i posljedično tome priznatom pravu na invalidsku mirovinu
osiguraniku tužitelja (tako i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj
U-III-350/2006 od 20. svibnja 2008.). Budući da je tuženik tijekom postupka osporio
činjenicu da je invalidnost tužiteljevog osiguranika nastupila kao izravna posljedica
ozlijede zadobivene u prometnoj nesreći, sud je, sukladno odredbi članka 219.
stavka 1. Zakona o parničnom postupku, bio dužan omogućiti tuženiku da dokaže
osnovanost svog osporavanja postojanja uzročno-posljedične veze između ozljede
koju je tužiteljev osiguranik zadobio u prometnoj nesreći s njegovim umirovljenjem.

12. Prema podacima u spisu, rješenjem Republičkog fonda mirovinskog i
invalidskog osiguranja radnika Hrvatske Broj: IN-693968 od 14. studenog 1994.
tužiteljevom osiguraniku utvrđena je invalidnost uslijed ozljede na radu u omjeru od
70% (list 6. i 7. spisa), u nalazu i mišljenju vještakinje Jasne Pejković koje je
provedeno u postupku koji se vodio pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod
poslovnim brojem P-310/16 (list 40. do 45. spisa) navedeno je da je gubitak radne
sposobnosti tužiteljevog osiguranika uzrokovan ozljedama zadobivenim u predmetnoj
prometnoj nesreći u omjeru od 30%, u nalazu i mišljenju vještakinje Prim. dr. sc.
Marije Zavalić (list 107. do 112. spisa) navedeno je da se na temelju dostupne
medicinske dokumentacije tužiteljevog osiguranika ne može sa sigurnošću utvrditi
postojanje uzročno-posljedične veze između ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći
i njegovog umirovljenja. Isti zaključak naveo je i sudski vještak medicine rada i sporta
Željko Lisac u svom nalazu i mišljenju (list 145. do 148. spisa).

13. U takvoj činjeničnoj situaciji, pravilno je prvostupanjski sud primjenom
pravila o teretu dokazivanja iz članka 221.a Zakona o parničnom postupku odbio
tužbeni zahtjev kao neosnovan, jer na temelju provedenog dokaznog postupka nije
mogao sa sigurnošću utvrditi postojanje uzročno posljedične veze između štetne
radnje i štete u smislu odredbe članka 1045. Zakona o obveznim odnosima
(„Narodne novine“ broj: 5/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22) u
vezi s člankom 170. Zakona o mirovinskom osiguranju.

14. Odlukom u točki II. izreke prvostupanjske presude pravilno je odlučeno o
troškovima postupka u skladu s odredbom članka 154. stavka 1. Zakona o
parničnom postupku, a ni sam tužitelj u žalbi ne osporava pravilnost obračuna
troškova postupka dosuđenih tuženiku.

Poslovni broj: 20 Pž-4599/2021-5 4

15. Slijedom navedenog, na temelju članka 368. stavka 1. Zakona o parničnom postupku, odlučeno je kao u izreci drugostupanjske presude.

Zagreb, 4. srpnja 2023.

Predsjednica vijeća
Ivana Mlinarić