Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679
Republika Hrvatska
Općinski sud u Sesvetama
Stalna služba u Vrbovcu
Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 22 Poslovni broj: 16 Psp-16/2021-28
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, po sucu toga suda Lidiji Jakšić, kao sucu pojedincu u građanskopravnom predmetu tužitelja J. J. iz S., ..., OIB: ..., zastupan po punomoćniku D. J., odvjetniku iz Z., protiv tužene D. C. T. iz S., ..., OIB: ..., zastupana po punomoćniku P. I., odvjetniku iz Z., radi smetanja posjeda, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 22. svibnja 2023., u prisutnosti tužitelja J. J., punomoćnika tužitelja, odvjetnika D. J., tužene D. C. T. i punomoćnika tužene, odvjetnika P.I., dana 03. srpnja 2023., donio, objavio i
r i j e š i o j e
I. Odbacuje se tužba radi smetanja posjeda od 21. lipnja 2021. kao nepravodobna.
II. Odbija se kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere tužitelja, a koji glasi:
"Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja / predlagatelja osiguranja temeljem čl. 346. i čl. 347. Ovršnog zakona, određuje se
privremena mjera
I. Nalaže se tuženoj/protivnici osiguranja da odmah, a najkasnije u roku od 24 sata nakon dostave ovog Rješenja odčepi odvodni cjevovod koji odvodi sanitarne otpadne vode sa kč.br. ... k.o. S. preko zajedničkog kontrolnog mjernog okna (šahta) lociranog na kč.br. ... k.o. S. do javne mreže odvodnje.
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
2 Poslovni broj: 16 Psp-16/2021-28
II. Tuženoj/protivnici osiguranja izreći će se novčana kazna u visini od 15.000,00 kuna za svaki dan zakašnjenja, ukoliko ne postupi po nalogu suda iz točke I ovog Rješenja.
III. Ova privremena mjera traje do okončanja postupka smetanja posjeda.
IV. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere."
III. Odbija se tužitelj sa zatraženim parničnim troškom, kao s neosnovanim.
IV. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženoj parnični trošak od 497,71 eura /
3.750,00 kuna1, u roku od 15 dana.
V. Odbija se tuženik s preostalim dijelom zatraženog parničnog troška, kao s neosnovanim.
Obrazloženje
1. Tužitelj je dana 21. lipnja 2021. podnio tužbu protiv uvodno naznačene tužene, radi smetanja suposjeda kontrolnog mjernog okna koji se nalazi na nekretnini tužene, uz prijedlog za određivanje privremene mjere. Na pripremnom ročištu 25. travnja 2022. tužitelj je nadopunio tužbeni zahtjev na način da je naznačio vrijeme počinjenja radnje izvršenog utuženog smetanja suposjeda, a koje vrijeme počinjenja
nije bilo naznačeno u zaprimljenoj tužbi.
2. Tužitelj u tužbi u bitnome navodi da je vlasnik i posjednik susjedne nekretnine tužene, da se na nekretnini tužene nalazi zajednički priključak (šahta) na sustav javne odvodnje za sanitarne otpadne vode već više od zadnjih 50-tak godina, a na koji je isti u odnosu na svoju nekretninu priključen oduvijek, 25. svibnja 2021. primijetio je na uličnom sabirnom oknu koje skuplja kišnicu da iz istog izviru fekalije i posumnjao je da je došlo do začepljenja protoka sanitarnih voda, otvorio je šaht i utvrdio da je njegov odvodni cjevovod namjerno zatvoren cementnim mortom. Tužena je svojim samostalnim činom istoga potpuno isključila od dotadašnjeg suposjeda, odnosno izvršila samovlasno smetanje predmetnog suposjeda, jer da je upravo ona zatvorila cementnim mortom odvodni cjevovod.
3. Osim tužbe za smetanje posjeda tužitelj je podnio i prijedlog za određivanje privremene mjere u smislu odredbe čl. 346 Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje OZ), radi osiguranja nenovčane tražbine, kojom traži da tužena – protivnica osiguranja odmah, a najkasnije u roku od 24 sata nakon donošenja privremene mjere odčepi odvodni cjevovod koji odvodi
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
3
Poslovni broj: 16 Psp-16/2021-28
sanitarne otpadne vode s njegove nekretnine preko zajedničkog kontrolnog mjernog okna. Predlagatelj osiguranja navodi da je razvidna opasnost da bi bez određivanja privremene mjere protivnica osiguranja spriječila ostvarenje njegove tražbine, jer bi promijenila postojeće stanje glede suposjeda predmetne šahte, nanosi mu se izravna i nenadoknadiva šteta, time što je njegovoj nekretnini onemogućen odvod sanitarnih otpadnih voda dojavne mreže odvodnje, te je ista praktički neupotrebljiva za svrhu koju
je namijenjena, a uslijed čega nastaje nenadoknadiva šteta vlasniku njemu kao vlasniku nekretnine.
4. Tužena u odgovoru na tužbu u bitnome osporava tužbeni zahtjev tužitelja navodeći da se od 1999. nalazi u posjedu kao vlasnica nekretnine kč.br. ... k.o. S..., na kojoj se već tada nalazila predmetna šahta preko koje je njezina nekretnina spojena na sustav javne odvodnje, zatečeno stanje je isto kakvo je i danas. Tužitelj je izvršio gradnju na njoj susjednoj nekretnini na način da je postojeću garažu srušio, napravio novu i na njoj nadogradio stan, a da bi se s novom zgradom priključio na javnu kanalizaciju tužitelj bi morao vući instalacije po putu koji se spaja s javnom površinom, štoviše vlasnica te nekretnine B. Š. je dozvolila tužitelju da može kopati i postavljati instalacije za odvodnju preko njene čestice, ali tužitelj to ne želi zbog duljine prokopa, samovlasno se želi spojiti na šaht tužene. Tužitelj nije mogao biti u zadnjem, mirnom i faktičnom posjedu predmetne šahte, jer njegova nekretnina nikada nije bila priključena na tu šahtu, te se želi samovlasno priključiti na tuđi šaht, a da je tome tako govori i činjenica da je tužitelj u svibnju 2020. prokopao rov za postavljanje cijevi do ulaza u dvorište tužene, nakon čega je tužena zvala policiju, jer je tužitelj htio ući u njeno dvorište s prokopom i spojiti se u šaht. Dana 25.05.2021. zatekla je o svojem dvorištu tužitelja s čekićem u ruci kako nešto razbija u šahtu, nakon čega je također pozvala policiju. Tužitelj nije smetan u posjedu šahta, jer u posjedu istoga nije bio niti on, a niti njegov prednik T. Đ., samovlasno se želi priključiti na šaht tužene bez njezine suglasnosti i dozvole gradskog vodovoda. Ona nije poduzela nikakvu radnju kojom bi zatvorila odvodni cjevovod, jer je stanje šahte istovjetno sa stanjem kakvog ga je ona zatekla 1999.. Tužena se također protivi prijedlogu tužitelja za određivanjem privremene mjere, obzirom se radi o samovlasnom i svojevoljnom postupanju tužitelja. Tužitelj umjesto da se spoji na gradsku kanalizaciju preko nekretnine B. Š. zbog čega bi trebao prokopati oko 30 metara, ne želi to učiniti već se želi silom priključiti na šaht tužene, jer mu je to jednostavnije i jeftinije.
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
4
Poslovni broj: 16 Psp-16/2021-28
5. Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u tužbu i priloge iste (list 1-10), odgovor na tužbu i priloge (list 15-21), izvršeno je saslušanje parničnih stranaka i to tužitelja (list 25-26), tužene (list 27), svjedoka T. Đ.
(list 52), svjedoka A. Đ. (list 59), podnesak svjedoka B. Š. (list 37-46), izvršen očevid na licu mjesta 20.02.2023., pročitan je nalaz i mišljenje građevinskog vještaka F. K. (list 70-79), podnesak tužitelja (list 82-83).
6. Sud je odbio izvođenje preostalih personalnih dokaza stranaka, kao nevažnih, jer se meritorna odluka po tužbenom zahtjevu prema ocjeni suda može donijeti i bez provođenja istih, odnosno provođenje istih samo bi nepotrebno produljilo trajanje ovog postupka i prouzročilo daljnje nepotrebne procesne troškove.
7. Nije sporno da se na nekretnini tužene nalazi kanalizacijska šahta za sustav javne odvodnje otpadnih voda, da ista šahta osim što služi za odvodnju otpadnih voda sa nekretnine tužene služi i za odvodnju sa susjednih nekretnina koje su spojene na predmetnu šahtu. Ova nesporna činjenica proizlazi iz suglasnih očitovanja parničnih stranaka, saslušanih svjedoka i nalaza građevinskog vještaka, te ih sud uzima nespornim i dovoljno utvrđenim. Također je nesporno da je tužitelj dana 25.05.2021. zatečen u predmetnoj kanalizacijskoj šahti od strane tužene, radi čega je tužena zatražila intervenciju policije, što je također podudarno s iskazima parničnih stranaka i priležećoj potvrdi PP S. (list 18).
8. Spornim se pokazalo da li je tužena smetala tužitelja u suposjedu predmetne šahte na način kako je to opisano u tužbi, da li je ista učinila čin smetanja posjeda na opisani način 25.05.2021., da li je tužiteljev suposjed bio prije izvršenog navodnog smetanja posljednji i miran, te da li je tužiteljeva nekretnina spojena na predmetnu šahtu cjevovodom.
9. Nakon ocjene svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje ZPP), obzirom na utvrđenja u svezi s prekluzivnim rokovima, donijeta je odluka kojom je odbačena tužba tužitelja, kao nepravodobna.
10. Tužitelj J. J. navodi da je svoju nekretninu kupio 2016., na istoj se nalazila garaža koju je nakon toga srušio i izgradio novu garažu s krovom, ne živi na toj adresi, već na drugom dijelu S.. Oduvijek je ta nekretnina koju je kupio bila
spojena na zajednički priključak za kanalizaciju koji se nalazi na nekretnini tužene, tijekom 2020. primijetio je da nešto nije u redu s odvodom kanalizacije, mislio je da je došlo do oštećenja kanalizacijske cijevi zbog prokopa jednog susjeda na tom dijelu kuda se proteže kanalizacijska cijev, te je kako bi to provjerio izvršio otkop dijela kanalizacijske cijevi, tada je prvi puta primijetio da je došlo do toga da je tužena na tom zajedničkom kanalizacijskom šahtu koji se nalazi
5
Poslovni broj: 16 Psp-16/2021-28
na njenoj nekretnini onemogućila odvod kanalizacije s njegove nekretnine na način da je u toj zajedničkoj šahti bila začepljena purpjenom i stiroporom kanalizacijska cijev koja vodi do njegove nekretnine do te zajedničke šahte, tom prilikom bila je pozvana na lice mjesta i policija, jer je M. M. ometao njegove radove, te ga fizički napao. Sve ovo pojašnjava i razjašnjava odgovarajući na upit po predočenju mu fotografija priležećih na listu 20-21 spisa. Tada je odčepio tu kanalizacijsku cijev, i sve je bilo normalno do svibnja 2021. kada je primijetio da kanalizacija ne funkcionira, jer su fekalije izlazile van na zajedničku cestu kojom se dolazi kako do njegove tako i nekretnine tužene i to kroz sabirno grlo na šahtu koja služi za prikupljanje kišnice. Tada je ponovno utvrdio da je na njegovoj odvodnoj cijevi koja vodi u tu zajedničku šahtu izbetoniran, odnosno stavljen betinski čep kako bi se spriječio odvod kanalizacije preko te zajedničke kanalizacijske šahte. Pokušao je razgovarati s tuženom i pokušao joj objasniti da je ta kanalizacija stara 40-tak godina i da je to oduvijek tako funkcioniralo, ali nije naišao na adekvatno razumijevanje od iste. Ima u predmetnoj garaži sanitarni čvor. Dopustio je da u tom prostoru stanuje jedna osoba, radi se o invalidu domovinskog rata, te ima odgovarajući ugovor o najmu. Nije u zavadi s tuženom, štoviše bili su u dobrim susjednim odnosima, a pretpostavlja da je razlog ovom njenom činu bio taj što je kupio od Đ. A. jedan objekt, a radi se o osobi koja je bila prva supruga sadašnjeg osobe s kojom je tužena u bliskim odnosima, radi se o prije spominjanom M.M.. Kada je rušio kupljenu garažu upravo mu je bilo rečeno od tužene da to pažljivo radi kako ne bi oštetio postojeću kanalizaciju. Cjelokupna kanalizacija prolazi kroz dvorište Š. B. dužinom od oko 30-tak metara, a na zajednički kanalizacijski šaht spojene su osim njegove nekretnine i nekretnina tužene, Đ. T. i još jedna kuća čiji je sadašnji vlasnik M. M.. Sada u njegovom objektu ne živi nitko, jer nema uvjeta da se taj prosto iznajmljuje, napominje da u vrijeme kada je izgrađivao taj objekt je koristio kanalizaciju. Kupio je garažu od Đ. I., radilo se o garaži na adresi .... Đ. I. je živa osoba, radi se o osobi koja je i predložena kao svjedok. Za garažu koju je kasnije srušio ishodio je rješenje o izvedenom stanju, za ponovno izgrađenu garažu nije ishodio građevinsku dozvolu. Točno je da je iznad garaže sagradio prostor koji se može koristiti kao stan. Ta garaža je spojena na plin, struju, vodu ne može dobiti, jer bi se trebalo voda provesti kroz privatno zemljište, ali ima hidrofor. Njemu je tužena rekla točno kuda ide kanalizacijska cijev. Policija je intervenirala dva puta za predmetni šaht. Točno je da je bio u šahtu tužene na njenoj nekretnini kako bi odblokirao začepljenje u čemu nije uspio i takvo je stanje do danas. Nije tražio od nadležnog gradskog tijela dozvolu za spajanje na kanalizaciju, jer su ti odvodi napravljeni prije 40 godina vlastitim sredstvima građana. Prijašnji vlasnik je koristio struju i vodu u predmetnoj garaži iz svoje kuće, radi se o I. Đ. koji ima stambeni objekt do te garaže, radi se o drugoj adresi.
11. Tužena D. C. T. navodi da je 1999. kupila stambeni objekt u kojem sada živi na kojoj se nalazi predmetna zajednička kanalizacijska šahta na koju je priključena nekretnina Đ. T., ..., te R. S., dok je kanalizacijski otvor na zajedničkoj šahti bio zacementiran, kasnije je saznala da do te njene šahte vodi kanalizacijska cijev koja zapravo nije bila u funkciji i to nikada od kada je kupila tu nekretninu. Tužitelj nije imao u garaži ništa, niti sanitarni čvor, struju niti vodu. Pretpostavlja da je ta kanalizacijska cijev prije služila za odvod ulja od mehaničarskih radova koji
6
Poslovni broj: 16 Psp-16/2021-28
su se obavljaju u toj garaži. Dakle, zatekla je da je ta cijev koja vodi s nekretnine tada u vlasništvu B. Š. bila već betonom zatrpana. Nju je razljutilo to što je tužitelj bez bilo kakvih pitanja došao u njeno dvorište, ušao u šahtu na njenom dvorištu s čekićem i očigledno pokušao razbiti beton, tada je zvala i policiju. Glede fotografija koje je priložila u odgovoru na tužbu odgovara da je tužitelj tada vršio iskop na tom putu ispred njihovih nekretnina i došao sve do njenog ulaza u dvorište, zbog čega je također zvala policiju i tada je ta kanalizacijska cijev bila zatrpana betonom u toj zajedničkoj šahti. Nikada nije sama zabetonirala predmetnu kanalizacijsku cijev u zajedničkoj šahti, već je takvo stanje zatekla kada je kupila svoju nekretninu 1999.. Nije nikada saznala tko je to učinio, nije ju interesiralo. Ima dozvolu za priključak na javnu mrežu, to je ishodila Š. B. od koje je kupila nekretninu. Ne zna zašto su poneki susjedi priključeni na zajednički priključak kanalizacije koji se nalazi u njenom dvorištu. Ne zna kuda vodi kanalizacijska cijev iz zajedničke šahte do sustava javne kanalizacijske odvodnje. Kada je kupila predmetnu nekretninu Đ. T. joj je rekao da li može i dalje biti priključen glede kanalizacije na zajedničku šahtu kao i R. S. koji je svoju nekretninu prodao M. M. . Nije zatražila od suda bilo kakvu zaštitu kada je zatekla tužitelja na svojoj nekretnini. Nikada nije imala nikakav problem s kanalizacijom prije nego što je tužitelj kupio nekretninu od strane T. Đ. . Kada je kupila svoju nekretninu postojala je predmetna stara garaža koja je spominjana tijekom ove rasprave, ali bez vode, struje i ostalih adekvatnih priključaka, a nakon što je tužitelj izgradio novu garažu u njoj je stanovao jedan podstanar koji nije imao niti vode, tako da su ona i susjedi istome davali vodu.
12. Iz saslušanja parničnih stranaka proizlazi da svaki iznosi svoju verziju događanja vezanih uz funkcioniranje predmetne šahte, tužena osporava da bi ona učinila samovlasni čin smetanja suposjeda tužitelja, odnosno tvrdi da isti nikada nije vršio suposjed predmetne šahte na opisani način kao u tužbi, nasuprot čega tužitelj iznosi svoje zaključke da je upravo tužena izvršila čin smetanja njegovog suposjeda predmetne šahte, da je predmetna šahta bila u funkciji u odnosu na njegovu nekretninu.
13. Svjedok T. Đ. navodi da je susjed stranaka, odnosno od 1963. vlasnik je kuće u ... na kbr. ... i izjavljuje da je zajedno s pok. suprugom B. Š. S. gradio, odnosno polagao cijevi za kanalizaciju i izgradio kanalizacijsku šahtu na nekretnini tada Š.S. i B. i od šahte sve do odvoda na cesti .... Te kanalizacijske cijevi i šahta je služila za odvod kanalizacije s njegove nekretnine i s nekretnine Š. S. i B., kasnije je tužena D. C. T. kupila tu nekretninu na kojoj se nalazi šahta od obitelji Š.. Nikada nije bila nekretnina tužitelja spojena kanalizacijskim cijevima na predmetnu šahtu, da pojasni Đ. I. je njegov sin i isti je prodao tu nekretninu tužitelju od kada je tužitelj koristi. Nema saznanja da bi tužena na bilo koji način spriječila odvod kanalizacije u tu šahtu, a nikada nekretnina tužitelja nije bila spojena na tu zajedničku šahtu kanalizacijskim cijevima. Ne razgovara s tužiteljem, jednom ga je isti htio tući, no on govori istinu. Nikada na tu šahtu nije bila spojena nikakva cijev, a to odgovara na ponovni upit, a čini mu se da je prije 2-3 godine sam tužitelj
7
Poslovni broj: 16 Psp-16/2021-28
spajao tu cijev. Nakon što se svjedoku predočuju fotografije na listovima 20-21 spisa isti navodi da je upravo tada tužitelj htio spojiti se na šahtu tužene sa svoje nekretnine i tada je htio, i zna da je tada položio u zemlju neku plastičnu cijev. Njegov sin Đ. I. bio je vlasnik nekretnine tužitelja 3 ili 4 godine prije nego što je istu prodao tužitelju. Naslijedio je zemljište na kojem je sagradio kuću od svoje bake. Nakon što je izgradio kuću, izgradili su se i ostali stambeni objekti u toj ulici i okolici. H. M. je također bio spojen na predmetnu šahtu, radi se također o njihovom susjedu koji više nije živ. S. R. zvan S. je također imao nekretninu u susjedstvu i ta osoba je imala sa svoje nekretnine priključenu kanalizaciju na tu šahtu, tako dasada po njegovim saznanjima su četiri kanalizacije priključene na tu zajedničku šahtu. Zna da je neko vrijeme kod tužitelja živio neki podstanar. Njegov sin prodao je tužitelju nekretninu na kojoj je bila garaža. U vrijeme prodaje na toj nekretnini nije bilo nikakvih priključaka, struje, vode i sl., a koliko je njemu poznato ista nekretnina sada ima priključak struje. Ta garaža njegovom sinu služila je za parkiranje vozila. Zna da je tužitelj srušio tu kupljenu garažu, a nakon što je srušio tu garažu ponovno je sagradio objekt koji u naravi je garaža, a na garaži je izgrađen prostor za stanovanje. U toj garaži koja je srušena nije bila nikakva jama koja bi služila za popravak auta. A. Đ., ... je njegova sestra, koja oduvijek tu živi. Inače Đ. I. njegov sin koji je vozač i često je na putu, te je to razlog što nije došao na zakazanu raspravu.
14. Svjedok A. Đ. navodi da živi u susjedstvu tužene na kbr. ... ... u Sesvetama, na pitanje da li ima saznanja o tome da li s nekretnine tužitelja je na šahtu koja se nalazi kod tužene spojena kanalizacija, odnosno da li postoji bilo kakva kanalizacijska cijev, odgovara da nikada ta nekretnina nije bila spojena na kanalizaciju, odnosno kanalizacijski šaht na nekretnini tužene. Ne zna zbog čega se tužitelj želi silom priključiti na kanalizacijsku šahtu tužene, nije joj to jasno, jer postoji javna kanalizacijska mreža na glavnoj ulici ... u S... . Zna da je povodom nečega došla i policija, a u svezi s postupanjem tužitelja. Jednom prilikom kada je to sve s balkona gledala, napominje da tužitelj od kada je kupio tu nekretninu stalno radi probleme i želi prisvojiti ono što nije njegovo. Podmetnu nekretninu tužitelj je kupio od njenog nećaka I. Đ. . Preko predmetne šahte je spojen njen brat T. Đ. i sada nitko drugi. M. M. je njen bivši suprug koji je prije par godina kupio nekretninu do nekretnine tužene, te misli da je sada njegova nekretnina sada također spojena na predmetnu šahtu, isti je kupio tu nekretninu od R. S. . Niti struja niti voda nije bila u garaži. Nikada nije u toj garaži bila nikakva jama, a kako se to priča nakon što je tužitelj tužio tuženu na sudu, što je i doznala iz priča. Spoj predmetne šahte ide preko privatnog puta B. Š. Tužitelj se i posvađao i s Š. B. i to oko tog puta, jer isti zna ući na taj put kamionom, te time sprječava prolazak drugih vozila. Ne zna koliko je I. Đ. bio vlasnik nekretnine tužitelja prije nego što je istu prodao tužitelju, možda dvije, tri godine, nije sigurna.
15. Saslušani svjedoci iznose podudarne iskaze u pogledu bitne okolnosti i to da nekretnina tužitelja nikada nije bila spojena na predmetnu kanalizacijsku šahtu, međutim te njihove navode osporava nalaz građevinskog vještaka iz kojeg
8
Poslovni broj: 16 Psp-16/2021-28
proizlazi da je nekretnina tužitelja spojena na predmetnu kanalizacijsku šahtu. Oboje saslušanih svjedoka iznose svoje stavove kako se tužitelj silom želi priključiti na šahtu tužene, a isti ima mogućnost to učiniti na drugi način, prokopom cijevi preko nekretnine B. Š. do sustava javne odvodnje, čime bi imao vlastiti sustav kanalizacije za svoju nekretninu, ali on to ne želi učiniti.
16. Iz pisanog očitovanja B. Š. (list 38) proizlazi da je tužitelju dana suglasnost za izvođenje radova polaganja odgovarajućih cijevi do sustava javne odvodnje na cesti kuda se ista proteže.
17. Sud je dana 20. veljače 2023. održao očevid na licu mjesta s građevinskim vještakom dipl. ing. F. K., kojom prilikom je sud osobnim opažanjem utvrdio da je predmetna kanalizacijska šahta funkcionalna i da su na nju spojeni kanalizacijski otvori, s time da je jedan otvor začepljen betonskim ispunom.
18. Iz pisanog nalaza i mišljenja građevinskog vještaka F. K. (list 70-79) proizlazi da je nekretnina tužitelja spojena na kanalizacijsku šahtu koja se nalazi u dvorištu tužene. Predmetna kanalizacijska šahta je u funkciji, a u istu su spojeni izvodi od tužene, tužitelja kao i okolnih susjeda. Izvod od tužene je zatvoren na način da je betonirana masa betona koja sprečava izvod iz šahta. Vrijeme kada je izvod zatvoren se ne može sa točnošću vanjskim pregledom utvrditi, ali po izgledu betona proizlazi da to začepljenje nije izvedeno unazad nekoliko godina, odnosno nije izvedeno u novije vrijeme, a što isti zaključuje po vanjskom izgledu tog betona koji je poprimio tamniju boju i na koji su se primile alge. Prema zakonskoj regulativi svaka nekretnina bi trebala biti spojena na vlastiti šaht koji bi se nalazio na parceli vlasnika uz pridržavanje svih zakonskih regulativa, od važećih dozvola za nekretninu te u svemu prema uvjetima javnopravnog tijela u čijoj je nadležnosti komunalna infrastruktura na predmetnoj lokaciji.
19. Stranke nisu imale primjedbi na sačinjeni pisani nalaz i mišljenje
građevinskog vještaka, te je njegovo vještačenje cijenjeno stručno i vjerodostojno, a iz istog proizlazi bitna i krucijalna okolnost, kako je nekretnina tužitelja spojena na predmetnu kanalizacijsku šahtu koja se nalazi na nekretnini tužene, ali da je otvor kanalizacijske cijevi koja odvodi otpadne vode s nekretnine tužitelja zatvoren betonskim ispunom, koji nije izveden u novije vrijeme, odnosno unazad nekoliko godina, što vještak zaključuje prema izgledu betona koji je poprimio tamniju boju i na koju su se primile alge.
20. Odredba čl. 22 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15; dalje ZVDSP), propisuje da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan je ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.
9
Poslovni broj: 16 Psp-16/2021-28
21. S posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona, a kada isti posjed stvari ili prava ima više osoba, one su suposjednici čl. 10 st. 5 i 6. ZVDSP-a.
22. Iz činjenica utvrđenih tijekom postupka proizlazi da je nekretnina tužitelja prije, a i u vrijeme kupnje nekretnine čiji je vlasnik bila spojena na predmetnu šahtu, iz čega proizlazi da je isti bio u suposjedu prava stvarne služnosti, odnosno korištenja predmetne kanalizacijske šahte, ali da funkcionalno korištenje predmetne šahte ne postoji, jer je predmetna kanalizacijska cijev koja vodi od nekretnine tužitelja do predmetne šahte zatvorena betonskim ispunom.
23. Tužitelj tvrdi da je tužena čin smetanja njegovog suposjeda izvršila 25.05.2021., i to na način da je cementnim mortom zatvorila predmetni odvodni cjevovod. Iz obavljenog građevinskog vještačenja proizlazi da je radnja stavljanja betonskog ispuna na predmetnu kanalizacijsku cijev obavljena znatno prije, unazad nekoliko godina, odnosno ne u novije vrijeme (računajući od dana očevida), slijedom čega proizlazi da predmetna tužba nije podnijeta u objektivnom roku propisanom odredbom čl. 21 st. 3 ZVDSP-a. Naime, tužba u ovom predmetu podnijeta je 21.06.2021. i ista je podnijeta u roku od 30 dana od dana kada je tužitelj saznao za čin smetanja posjeda 25.05.2021., međutim okolnost saznanja za počinjeno smetanje ne može se izjednačiti s činom samog smetanja posjeda, odnosno vremenom obavljanja radnje stavljanja betonske ispune na kanalizacijsku cijev, a koja radnja je obavljena znatno ranije, a svakako po proteku objektivnog roka od godine dana.
24. Da je tome tako sud zaključuje i obzirom na činjenicu kako tužitelj ne stanuje u stambenom objektu izgrađenom na njegovoj nekretnini, da isti zapravo ne zna točno kada je izvršen čin smetanja suposjeda, što je razvidno i iz toga što je isti tek na pripremnom ročištu, nakon što je upozoren od strane suda, naznačio vrijeme počinjenja navodnog smetanja suposjeda, a koje vrijeme je zapravo izjednačio s vremenom njegovog saznanja za začepljenje predmetne kanalizacijske cijevi.
25. Navedeni rokovi su prekluzivnog karaktera i na njih sud pazi po službenoj dužnosti, te tužbu zbog smetanja posjeda treba podnijeti u roku od 30 dana od dana kada je tužitelj saznao za čin smetanja posjeda i počinitelja smetanja, a ako je od dana kada je smetanje izvršeno protekao objektivni rok od godine dana, tužba za zaštitu posjeda se više ne može podnijeti, iako subjektivni rok (saznanje za počinitelja) još nije ni počeo teći.
26. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci broj Rev-930/11-2 od 11. prosinca 2013. izrazio pravno shvaćanje da je rok za podnošenje tužbe zbog smetanja posjeda (subjektivni od 30 dana od saznanja za čin smetanja i počinitelja i
10
Poslovni broj: 16 Psp-16/2021-28
objektivni od godine dana od počinjenog smetanja) procesne naravi, budući je posljedica da tužba nije podnesena u roku odbačaj tužbe, a ne odbijanje tužbenog zahtjeva, slijedom čega je donijeta odluka kao u točki I. izreke ovog rješenja, temeljem čk. 282 st. 1 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje ZPP), u svezi s čl. 21 st. 3 ZVDSP-a.
27. Prijedlog za donošenje privremene mjere nije osnovan.
28. Odredbom čl. 346 OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvar ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
29. Obzirom je tijekom ovog postupka utvrđeno da tužba za smetanje posjeda nije bila podnijeta u tzv. objektivnom roku, a činjenični opis privremene mjere vezan je uz opis tužbenog zahtjeva u parnici zbog smetanja posjeda, nije dokazan stupanj vjerojatnosti postojanja tražbine tužitelja – predlagatelja osiguranja, slijedom čega je donijeta odluka kao u točki II. izreke ovog rješenja.
30. Obzirom je tužitelj u cijelosti izgubio ovaj spor ne pripada mu zatraženi parnični trošak, već parnični trošak pripada tuženoj, s time da se istoj dosuđuje opravdano zatraženi trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to trošak jednokratne nagrade u iznosu od 398,17 eura, čemu se ima pridodati PDV od 25% od 99,54 eura prema Tbr. 7/2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 142/12,103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22), što predstavlja opravdano zatraženi trošak od 497,71 eura / 3.750,00 kuna.
31. Preostali zatraženi trošak tužene nije osnovan, jer ne proizlazi iz odgovarajućih odredaba prije navedene Tarife.
11
Poslovni broj: 16 Psp-16/2021-28
32. Slijedom opisanog donijete su odluke kao u izreci ovog rješenja.
U Vrbovcu 03. srpnja 2023.
Sudac Lidija Jakšić, v.r.
Uputa o pravo na žalbu:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se rješenje objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa rješenja, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje. Žalba se predaje putem ovog suda, a za nadležan Županijski sud, pismeno u tri istovjetna primjerka.
DN-a:
1. Rješenje dostaviti putem e-oglasne ploče za tužitelja i tuženika
2. Rješenje nepravomoćno
3. Kal 20 dana
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.