1

                            Poslovni broj Gž-907/2023-2

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj Gž-907/2023-2

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Mirjani Rubić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Z. d.o.o., V., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnica I. P., odvjetnica iz V., protiv 1. tuženika Ž. L. iz K. T., OIB: ... i 2. tuženice M. L. iz K. T., OIB: ..., oboje zastupani po punomoćniku I. Z., odvjetniku iz K., radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku od 9. veljače 2023., 3. srpnja 2023.,

 

r i j e š i o   j e

 

Uvažavanjem žalbe tužitelja preinačuje se rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku poslovni broj Psp-27/2022-11 od 9. veljače 2023. i rješava:

 

Odbija se prijedlog tuženika za prekid tog parničnog postupka do pravomoćnog okončanja izvanparničnog postupka koji se vodi kod istog suda pod poslovnim brojem R1-76/2021.

 

 

Obrazloženje

 

1.Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem odredio prekid postupka do pravomoćnog dovršetka izvanparničnog predmeta tog suda poslovni broj R1-76/2021 (toč. I.) određujući kako će se postupak nastaviti nakon pravomoćnog dovršetka izvanparničnog predmeta ovoga suda poslovni broj R1-76/2021 ili kada sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na njegov završetak (točka II.).

 

2.Protiv citirane odluke žalbu podnosi tužitelj zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Tužitelj smatra kako odluka iz navedenog izvanparničnog postupka ne može uopće predstavljati prethodno pitanje za ovaj postupak jer u izreci odluke izvanparničnog postupka neće biti obuhvaćeno pitanje posjeda, već će samo završiti uređenjem međe koja se može urediti na četiri načina, a uz to i nakon završetka tog postupka svaka od stranaka može u roku od 6 mjeseci od njegovog pravomoćnog završetka u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, pa sukladno navedenom i po okončanju postupka uređenja međe isto neće značiti da je njime međa konačno uređena. Sukladno navedenom tužitelj smatra  kako mjesto gdje se nalazi međa između nekretnina stranaka ne može predstavljati i ne predstavlja prethodno pitanje u ovom postupku, radi čega je predložio ukinuti pobijano rješenje.

 

2.1.Na žalbu su odgovorili tuženici u bitnom predlažući njezino odbijanje.

 

3.Žalba tužitelja je osnovana.

 

4.Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanje posjedovne zaštite utvrđenjem čina smetanja posjeda k.č-148/1 kuće, dvorišta, oranice i pašnjaka u z.k. ul.br.1776 k.o. K. T. navoženjem zemlje na dio nekretnine koja graniči s tuženikovom nekretninom te ograđivanjem tako navožene zemlje drvenim daskama, uspostavom ranijeg posjedovnog stanja te zabranom takvog ili sličnog smetanja ubuduće na nekretnini toj nekretnini.

 

5.Prvostupanjski je sud donio rješenje o prekidu tog postupka do pravomoćnog okončanja izvanparničnog postupka R1-76/2021 koji se među istim strankama vodi radi uređenje međe između nekretnina k.č.br. 148/9 kuća i dvorište površine 417 m2 upisane u zk.ul. broj 1770 k.o. K. T. i k.č.br. 148/10 pašnjak površine 698 m2 upisane u zk.ul.broj 2353 k.o. K. T. u suvlasništvu i suposjedu predlagatelja, a ovdje tuženika i nekretnine k.č.br. 148/1 kuća, dvorište, oranica i pašnjak površine 2302 m2 upisane u zk.ul. broj 1776 k.o. K. T. u vlasništvu i posjedu protustranke Z. d.o.o. ovdje tužitelja, u bitnom smatrajući svrsishodnim prekinuti ovaj parnični postupak dok se pravomoćno ne dovrši naznačeni izvanparnični postupak, u kojem će se pravomoćnom sudskom odlukom urediti međa između nekretnina stranaka jer se je navedeno smetanje dogodilo između nekretnine tužitelja k.č.br. 148/1 i nekretnine tuženika k.č.br 148/9, obje k.o. K. T. Pri tome drži, ako se u izvanparničnom postupku utvrdi da se međa nalazi na mjestu betonske ograde i željeznih stupova unutar kojih su tuženici navozili zemlju, dakle na dijelu nekretnine u posjedu tuženika, kako tada nema smetanja posjeda tužitelja, radi čega zaključuje kako mjesto gdje se nalazi međa predstavlja prethodno pitanje u ovom postupku.

 

5.1.Svoju odluku sud je utemeljio na odredbama članka 213. i 215. st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 dalje: ZPP).

 

6.Takvu odluku prvostupanjskog suda osnovano osporava tužitelj svojom žalbom.

 

6.1.Naime, postupak radi uređenja međa koji se vodi između stranaka nije prethodno pitanje za spor radi smetanja posjeda.

 

7.Na temelju čl. 12. ZPP-a kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje) sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

8.U konkretnom slučaju pitanje uređenja međa između susjednih nekretnina stranaka označenih sa k.č.br. 148/1 i k.č.br 148/9, obje k.o. K. T. nije prethodno pitanje za odluku o zahtjevu radi smetanja posjeda k.č.br. 148/1.

 

8.1.Posjed predstavlja faktično stanje zaštićeno pravom, te unatoč zaštiti koju pravni poredak pruža posjedu, posjed nije pravo, pa ni njegova pravna zaštita nije istovjetna pravnoj zaštiti vlasništva, odnosno drugih stvarnih prava. Cilj je posjedovne parnice uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja. U toj je parnici rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja.

 

8.2.Stoga navodi tuženika kako su vlasnici dijela nekretnine u odnosu na koju se traži posjedovna zaštita (a koja okolnost u postupku i nije utvrđena kao istinita) i kako je s tim u svezi u tijeku postupak za uređenje međa u kojem će se to utvrditi, nisu od značaja za odlučivanje niti razlog za prekid.

 

8.3.Smetanje posjeda postoji ako je posjednik uznemiravan u faktičnoj vlasti, u smislu čl. 20. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14,81/15 i 94/17, dalje: ZV) bez obzira da li je kod onoga koji je samovlasno smetao posjednika u posjedu postojala volja za  smetanjem posjeda (animus turbandi), a prema čl. 22. st. 2. ZV-a sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

 

8.4.Stoga, imajući u vidu navedeno, bez utjecaja je na parnicu radi smetanja posjeda odluka o uređenju međa između nekretnina stranaka u smislu odredbe iz čl. 103. ZV-a. Naime, odluka u tom izvanparničnom postupku ne može biti prethodno pitanje radi kojeg bi valjalo prekinuti ovaj postupak radi smetanja posjeda jer se u parnici radi smetanja posjeda ne donosi odluka o nekom pravu ili pravnom odnosu, već o faktičnoj vlasti posjednika i činu smetanja posjeda, pa nema uvjeta za prekid postupka iz čl. 12. st. 1. ZPP u svezi sa čl. 213. st. 1. t. 1. ZPP-a, kako je to pogrešno zaključio prvostupanjski sud.

 

8.5.U određenim slučajevima do prekida dolazi po sili zakona, na osnovi pravno relevantnih činjenica koje zakon smatra osnovom za nastupanje prekida, dok u drugom slučaju prekid postupka zavisi o nahođenju ili o dužnosti suda da prekine postupak tako da do prekida postupka dolazi na osnovi konstitutivne odluke suda.

 

9.Kako u konkretnom slučaju ne postoji niti jedan od propisanih razloga za prekid postupka valjalo je uvažavanjem žalbe tužitelja rješenje suda prvog stupnja preinačiti i odbiti prijedlog tuženika za prekid postupka, a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu iz čl. 380. t. 3. ZPP-a.

 

U Splitu 3. srpnja 2023.