- 1 -              III Kr 66/2023-3

 

 

 

 

 

Broj: III Kr 66/2023-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ileane Vinja kao predsjednice vijeća, te Ranka Marijana i Perice Rosandića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Martine Slunjski kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog A. H. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 216. st. 1. u svezi s čl. 61. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 110/97., 27/98. - ispravak, 50/00. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. - ispravak, 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske; dalje: KZ/97.), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, koju čine presuda Općinskog suda u Čakovcu od 14. siječnja 2020., broj K-285/2018-122, i presuda Županijskog suda u Zagrebu od 17. siječnja 2023., broj Kž-871/2022-3, u sjednici vijeća održanoj 29. lipnja 2023.,

 

 

 

 

p r e s u d i o   j e   i   r i j e š i o  j e:

 

              I. Odbija se zahtjev osuđenog A. H. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, kao neosnovan.

 

              II. Odbacuje se dopuna zahtjeva osuđenog A. H. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, kao nepravovremena.

 

Obrazloženje

 

1. Pravomoćnom presudom, koju čine presuda Općinskog suda u Čakovcu od 14. siječnja 2020., broj K-285/2018-122 i presuda Županijskog suda u Zagrebu od 17. siječnja 2023., broj Kž-871/2022-3, A. H. je proglašen krivim zbog kaznenog djela iz čl. 216.  st. 1. u vezi s čl. 61. KZ/97. i osuđen na kaznu zatvora u trajanju devet mjeseci.

 

2. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude podnio je osuđenik A. H., osobno, zbog "... bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog postupka (zakona), odluke o kaznenoj sankciji, povrede Ustava RH na njegovu štetu ...". Predlaže "pomno preispitivanje" svega obrazloženog.

 

2.1. Podneskom od 16. svibnja 2023. osuđenik je dostavio i podnesak, naslovljen „Nadopuna na zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude“.

 

3. Postupajući u skladu s čl. 518. st. 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17.,  126/19., 130/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 80/22.;  dalje: ZKP/08.), spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, koje je u odgovoru predložilo odbiti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, kao neosnovan.

 

U odnosu na točku I. izreke

 

4. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude nije osnovan.

 

5. Kako to propisuje odredba čl. 517. st. 1. ZKP/08., zahtjev se može podnijeti zbog određenih, zakonom jasno propisanih, povreda kaznenog zakona na štetu osuđenika, odnosno zbog prekoračenja ovlasti u odnosu na odluku o kazni, djelomičnoj uvjetnoj osudi, posebnim obvezama, zaštitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi ili predmeta. Zahtjev se može podnijeti i zbog određenih, zakonom jasno propisanih, povreda odredaba kaznenog postupka te zbog povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi, ili zbog povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku ako je ta povreda mogla utjecati na presudu. Primjenom čl. 515. st. 1. ZKP/08., zahtjev se može podnijeti i ukoliko je osuđenik pravomoćno osuđen u postupku na način koji predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom, međunarodnim pravom ili zakonom.

 

5.1. Iz drugih se razloga zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude ne može podnijeti, o čemu će kasnije biti više riječi. Pritom treba napomenuti da se zahtjev, zbog razloga iz čl. 517. st. 1. toč. 2.i 3. ZKP/08., može podnijeti samo ako su te povrede bile istaknute u žalbi protiv prvostupanjske presude ili su počinjenje u drugostupanjskom postupku (čl. 517. st. 2. ZKP/08).

 

6. Podnositelj zahtjeva prvenstveno, vrlo opširno, pobija pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja, tvrdeći da nije počinio kazneno djelo za koje je proglašen krivim jer su to djelo počinile druge osobe, odbijeno mu je ispitivanje „ključnog svjedoka“, a  pročitana "…sociopedagoška anamneza nije točna (precizna) ...“.

 

6.1. Primjenom citirane odredbe čl. 517. st.1. ZKP/08., ovaj se izvanredni pravni lijek ne može podnijeti zbog prigovora činjeničnim utvrđenjima. Ovakvim tvrdnjama podnositelj zahtjeva, zapravo, pokušava izazvati odluku suda trećeg stupnja protivno zakonskoj odredbi i smislu ovog izvanrednog pravnog lijeka. Neovisno o navedenom,  valja konstatirati kako u ponovljenom postupku nije ni predloženo ispitivanje „ključnog svjedoka“ M. D., pa provođenje tog dokaza nije niti moglo biti odbijeno.

 

7. Pogrešno podnositelj zahtjeva tvrdi kako nije imao pošteno i pravično suđenje jer, navodno, nikada nije bio ispitan ni od policijskih djelatnika ni na državnom odvjetništvu, niti mu je bila dostavljena optužnica.

 

7.1. Podnositelj zahtjeva prigovore vezane za prvo ispitivanje te dostavljanje optužnice nije isticao u žalbi protiv prvostupanjske presude pa, u skladu s izričitom odredbom čl. 517. st. 2. ZKP/08., ovakve povrede ne može prvi puta isticati u zahtjevu za izvanredno preispitivanje. Međutim, valja istaknuti kako su i te tvrdnje podnositelja potpuno netočne. Naime, bio je ispitan u Policijskoj postaji M. S., 14. ožujka 2013., i to u nazočnosti svoje braniteljice. Iz pouke o pravima, koja mu je tada uručena, vidljivo je da je ispitan upravo zbog djela za koje je proglašen krivim u ovom predmetu. Njemu i njegovoj braniteljici uredno je bila uručena optužnica (dostavnice na listovima 13. i 14. spisa predmeta Općinskog suda u Čakovcu broj K-113/13), te je braniteljica podnijela i odgovor na optužnicu (listovi 15. i 16.).

 

7.2. Nije u pravu podnositelj niti kada, paušalno, tvrdi da mu je teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje.

 

7.3. U ovom su postupku bile ispunjene sve opće pretpostavke načela pravičnosti. Ostvareno je pravo stranaka da budu nazočne radnjama u postupku i saslušane prije donošenja odluke, te pravo stranke da u postupku poduzima sve radnje koje može poduzeti i njezin protivnik. Niti u jednom segmentu postupka osuđeniku nije bilo povrijeđeno pravo na obranu. Tijekom cijelog postupka imao je branitelja (nakon odlaska u mirovinu braniteljice po službenoj dužnosti, obranu je preuzeo preuzimatelj njezinog ureda), iznosio je obranu te predlagao dokaza koji su i bili izvedeni. Ranija presuda je bila ukinuta upravo prihvaćanjem žalbe njegove braniteljice. Naposljetku, ostvarene su pretpostavke vezane uz kvalitetu pravomoćne sudske odluke koja je je utemeljena na zakonitim dokazima, a prvostupanjski i drugostupanjski sud su dali dostatne i razumne razloge.

 

8. Stoga, u pravomoćnoj presudi nije ostvarena niti jedna od povreda istaknuta u zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.

 

9. S obzirom na izloženo, primjenom odredbe čl. 519. u vezi s čl. 512. ZKP/08., odlučeno je na način naveden u točki I. izreke.

 

U odnosu na točku II. izreke

 

10. Dopuna zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude nije pravodobna.

 

11. Osuđenik je podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, osobno, 10. travnja 2023., a potom ga je dopunio 16. svibnja 2023., također osobnim podneskom

 

11.1. Prema čl. 518. st. 1. ZKP/08., zahtjev mogu podnijeti osuđenik i branitelj u roku mjesec dana od primitka pravomoćne presude.

 

11.2. Osuđenik je primio pravomoćnu presudu 13. ožujka 2023., a njegov branitelj 8. ožujka 2023., pa je zakonski rok od mjesec dana istekao 14. travnja 2023.

 

11.3. Budući je osuđenik uputio dopunu tek 16. svibnja 2023., a izneseni razlozi sadržajno su drugačiji od onih navedenih u zahtjevu, to je dopuna zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, primjenom čl. 518. st. 3. ZKP/08., nepravovremena, uslijed čega je odlučeno na način naveden u točki II. izreke.

 

Zagreb, 29. lipnja 2023.

 

                                                                                                                              Predsjednica vijeća:

              Ileana Vinja, v.r.