1

 

Poslovni broj: 17 Gž-3997/2021-5

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 17 Gž-3997/2021-5

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice V. P. iz Z., OIB: …, zastupane po punomoćnicima Ž. O. i I. P., odvjetnicima u Odvjetničkom društvu O., P. & partneri d.o.o., Z., protiv tuženika H. m. d.o.o., Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku V. V., odvjetniku u Odvjetničkom društvu H. i partneri d.o.o., Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3439/20-56 od 29. listopada 2021., dana 29. lipnja 2023.

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3439/20-56 od 29. listopada 2021.

 

 

Obrazloženje

 

 

1.     Rješenjem suda prvog stupnja tužba tužiteljice je odbačena.

 

2.     Protiv rješenja žalbu je podnijela tužiteljica iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP), te predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

 

3.     Žalba nije osnovana.

 

4.     Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice, pobijano rješenje o odlučnim činjenicama sadrži jasne i neproturječne razloge, te nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati. Stoga nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koji u žalbi ističe tužiteljica.

 

5.     Nadalje, sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

 

6.     Sud prvog stupnja je tako u prvostupanjskom postupku u bitnome utvrdio:

              - da je tijekom parničnog postupka nad tuženikom otvoren postupak predstečajne nagodbe,

              - da je u postupku predstečajne nagode sklopljena predstečajna nagodba koja je odobrena rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu posl. broj Stpn-206/14 od 10. srpnja 2014., te da je ista postala pravomoćna 23. rujna 2014.,

              - da tužiteljica tražbinu koja je predmet parničnog postupka nije prijavila u postupku sklapanja predstečajne nagodbe.

 

7.     Na temelju takvih utvrđenja sud prvog stupnja je primjenom odredbe čl. 81. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi ("Narodne novine", br. 108/12, 144/12, 81/13 – dalje: ZFPIPN) u svezi s čl. 442. st. 1. i čl. 443. st. 1. Stečajnog zakona ("Narodne novine", br. 71/15, 104/17 – dalje: SZ) tužbu tužiteljice odbacio.

 

8.     Utvrđenja suda prvog stupnja i primjenu materijalnog prava, kao pravilna prihvaća i ovaj sud. Nije stoga ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP, a niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP, koje žalbene razloge u žalbi ističe tužiteljica.

 

9.     Tužiteljica osporava pobijano rješenje ističući da je sud prvog stupnja odbacio tužbu nakon što se tuženik upustio uz raspravljanje i nakon što je završen stadij prethodnog ispitivanja tužbe, što je prema stavu tužiteljice, protivno odredbi čl. 282. st. 1. ZPP Međutim, takvi žalbeni navodi tužiteljice nisu osnovani. Naime, tužba se može odbaciti i nakon upuštanja tuženika u raspravljanje i nakon što je završeno prethodno ispitivanje tužbe. To pogotovo ako su razlozi koji predstavljaju osnovu odbacivanja tužbe nastali nakon što je parnični postupak pokrenut. Nije stoga počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 282. st. 1. ZPP koju u žalbi ističe tužiteljica.

 

10. Tužiteljica u žalbi ističe i da svoju tražbinu nije trebala prijaviti u postupku predstečajne nagodbe jer njezino potraživanje nije bilo utvrđeno u sudskom postupku, te stoga što je njezin parnični postupak radi naknade štete započeo prije postupka predstečajne nagodbe. Također, tužiteljica u žalbi ističe da je dužnik u postupku predstečajne nagodbe bio dužan prijaviti sva potraživanja. Međutim, i ti žalbeni navodi tužiteljice su neosnovani.

 

11. Naime, sukladno čl. 20. ZFPIPN postupak predstečajne nagodbe provodio se sa ciljem da se dužniku koji je postao nelikvidan i/ili insolventan omogući financijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan i solventan, te s ciljem da se vjerovnicima omoguće povoljniji uvjeti namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak. U svrhu ostvarivanja tog cilja vjerovnici su sukladno čl. 54. i čl. 52. ZFPIPN, uz određene iznimke propisane zakonom, bili dužni prijaviti svoje tražbine koje imaju prema dužniku. Odredbama ZFFPIN nije bilo predviđeno li propisano da vjerovnici koji imaju tražbinu s osnove naknade štete i koji su postupak pokrenuli prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe nisu dužni prijavljivati svoje tražbine ili da je to umjesto njih dužan učiniti dužnik Stoga je u konkretnom slučaju, i tužiteljica neovisno o tome što je pokrenula parnični postupak prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe i neovisno o tome što njezina tražbina nije bila utvrđena presudom, bila dužna prijaviti svoju tražbinu u postupku predstečajne nagodbe, što tužiteljica nesporno nije učinila.

 

12. U slučaju kada vjerovnik nije pravovremeno prijavio svoju tražbinu prema dužniku niti je sudjelovao u postupku radi sklapanja predstečajne nagodbe nad dužnikom, protekom roka za prijavu tražbine u tom postupku, vjerovnik više ne može pokrenuti niti nastaviti voditi parnični postupak za utvrđenje odnosno ostvarenje te tražbine nastale prije pokretanja postupka predstečajne nagodbe. Identično pravno shvaćanje izraženo je ne samo u odluci Vrhovnog suda broj Rev x-256/2018 od 30. svibnja 2018. (Izbor odluka 1/2018-204) na koju pravilno ukazuje i sud prvog stupnja, već i u odlukama istog suda broj Rev-2443/2019 od 1. rujna 2020., Rev-2168/19-3 od 15. siječnja 2020., Rev-3411/18-2 od 11. prosinca 2018. Revt-179/2017 od 16. prosinca 2020. i dr.

 

13. U pravu je tužiteljica kada ukazuje da odredbom čl. 81. ZFFPN nije izričito regulirana pravna situacija kada je parnica pokrenuta prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe, a za koju tražbinu vjerovnik nije podnio prijavu niti ju dužnik uvrstio u popis obveza prema vjerovnicima, zbog čega ona i nije bila obuhvaćena predstečajnom nagodbom.

 

14. Međutim, kako to pravilno navodi sud prvog stupnja, ovu pravnu prazninu iz ZFPPN, potrebno je nadomjestiti smislenim tumačenjem odredbe čl. 81. st. 3. tog zakona, a sve polazeći od svrhe predstečajne nagodbe propisane odredbom čl. 20. ZFPPN. Stoga, kada je tužiteljica kao vjerovnica tuženika imala mogućnost u otvorenom postupku predstečajne nagodbe nad tuženikom kao dužnikom prijaviti svoju tražbinu iz ovog postupka čime bi ona bila obuhvaćena predstečajnom nagodbom, posljedica takvog postupanja tužiteljice je ta da je njezina tražbina ostala neispitana te nije obuhvaćena predstečajnom nagodbom, dakle, u zakonom propisanom postupku ostvarivanja prava, zbog čega je, tužba tužiteljice pravilno odbačena.

 

15. Bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja su i žalbeni navodi tužiteljice da joj je postupanjem suda prvog stupnja povrijeđeno pravo na pravično suđenje i jednakost pred zakonom. Naime, tužiteljica je imala mogućnost da svoju tražbinu ostvari kroz postupak predstečajne nagodbe, pa stoga odbacivanjem tužbe zbog neprijavljivanja tražbine njezino pravo na pravično suđenje nije povrijeđeno jednako kao niti pravo na jednakost pred zakonom. Osim toga, navedeno pravno shvaćanje sudova bilo je predmetom razmatranja i u ustavnosudskom postupku pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske koji u takvom tumačenju prava od strane sudova nije utvrdio postojanje arbitrarnosti ili samovoljnog postupanja (odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-354/2016 od 16. ožujka 2016.).

 

16. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.

 

 

U Zagrebu, 29. lipnja 2023.

 

 

                        Sudac:

              Robert Jambor, v.r.