1              Poslovni broj: II Kž-265/2023-5

Poslovni broj: II Kž-265/2023-5

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Sanje Katušić-Jergović i mr.sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Srpak, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog B. D. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 230. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog B. D. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, broj Kov-iz-31/2023. (Kov-28/2023.) od 2. lipnja 2023. o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 27. lipnja 2023.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba okrivljenog B. D. kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranim prvostupanjskim rješenjem, nakon podignute optužnice protiv okrivljenog B. D. i drugih, zbog kaznenog djela razbojništva iz članka 230. stavka 1. i 2. KZ/11., pod točkom I. izreke pobijanog rješenja, na temelju članka 127. stavka 4. i članka 131. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 130/20. i 80/22. - dalje: ZKP/08.) protiv okrivljenog B. D. produljen je istražni zatvor iz zakonske osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08., dok je pod točkom II. izreke pobijanog rješenja određeno je da se u istražni zatvor okrivljenom B. D. uračunava vrijeme lišenja slobode od 30. kolovoza 2022. pa nadalje.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio okrivljeni B. D. po branitelju, odvjetniku R. K., bez navođenja žalbene osnove, s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske "preinači pobijano rješenje vijeća i mjeru istražnog zatvora ukine, ili zamijeni kombinacijom mjera opreza po odabiru vijeća. Podredno, prijedlog je žalitelja da sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati na ponovno odlučivanje ".

3. Spis je, u skladu sa člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba nije osnovana.

5. Po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, kao drugostupanjskog suda, pravilno je i potpuno prvostupanjski sud utvrdio postojanje razloga za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenika po osnovi iz članka 123. stavku 1. točka 3. ZKP/08. Za svoju odluku prvostupanjski sud je dao jasne, određene i dostatne razloge u odnosu na okrivljenika i inkriminirano kazneno djelo, kako u odnosu na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke, tako i u odnosu na postojanje posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora, a jednako tako i razloge zbog kojih nalazi da je jedino mjera istražnog zatvora prikladna za ostvarenje svrhe zbog koje je istražni zatvor protiv okrivljenika i do sada primjenjivan i iz kojih razloga nije moguća njegova zamjena nikakvim blažim mjerama, odnosno mjerama opreza.

5.1. Nadalje, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i obrazložio iz čega proizlazi osnovana sumnja da je okrivljenik počinio inkriminirano kazneno djelo, odnosno da navedeno proizlazi iz dokaza na kojima se temelji optužnica, a to u potpunosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Ponavlja se žalitelju kako prilikom odlučivanja o daljnjoj primjeni mjere istražnog zatvora sudovi nisu ovlašteni ocjenjivati vjerodostojnost dokaza. Osnovanost sumnje prilikom odlučivanja o potrebi daljnje primjene istražnog zatvora utvrđuje se na osnovu sadržaja postojećih dokaza bez ulaženja u vrijednosnu ocjenu istih, dok će odluku o tome je li okrivljenik počinio kaznena djela donijeti raspravno vijeće nakon provedenog dokaznog postupka, ako optužnica bude potvrđena. Stoga su bez utjecaja na pravilnost pobijane odluke žalbeni navodi kojima se polemizira sa vjerodostojnošću iskaza oštećenika te iznosi vlastita analiza dokaza i činjenica.

6. Nadalje, također je pravilno prvostupanjski sud utvrdio postojanje onih posebnih okolnosti koje upućuju na opasnost da će okrivljenik puštanjem na slobodu ponoviti isto ili istovrsno kazneno djelo. Ovo stoga što je okrivljenik, a kako to proizlazi iz izvatka iz kaznene evidencije, višestruko osuđivana osoba, većinom zbog imovinskih kaznenih djela, te jedanput zbog kaznenog djela s elementom nasilja, i to na višegodišnje zatvorske kazne, što na njega nije utjecalo da svoje ponašanje uskladi sa zakonom s obzirom na to da je u ovom postupku osnovano sumnjiv da je počinio kazneno djelo razbojništva na način kako se to inkriminira optužnicom. Stoga je sud prvog stupnja, i prema ocjeni drugostupanjskog suda, s pravom isključio primjenu mjera opreza, jer se svrha istražnog zatvora u konkretnom slučaju ne može s uspjehom ostvariti primjenom bilo koje mjera opreza.

7. Bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke je i ponovljeni žalbeni navod okrivljenog B. D. kojim ističe vrijednost navodno otuđenih predmeta, te osporava da bi činjenjem imovinskih kaznenih djela pribavljao sredstva za život, jer to nije zaključak prvostupanjskog suda niti sud na tim činjenicama temelji odluku o produljenju istražnog zatvora protiv okrivljenog B. D..

8. Isto tako, nije od utjecaja na pravilnost odluke prvostupanjskog suda ponovljeni žalbeni navod kojim okrivljeni B. D. ističe da je odlukom o produljenju bez "dostatnog i konkretnog obrazloženja" prvostupanjski sud postupio protivno ustaljenoj sudskoj praksi.

9. Žalitelj nije u pravu kada tvrdi da se boravak okrivljenika u istražnom zatvoru pretvara u izdržavanje kazne, upirući time na povredu načela razmjernosti. Naime, prilikom ocjene o povredi tog načela vodi se računa o razmjeru između težine kaznenog djela za koje se optuženik tereti, kazni koja se u postupku može očekivati u slučaju osuđujuće presude, te potrebi određivanja i trajanja istražnog zatvora, a imajući u vidu sve navedeno, nije nađeno da bi to načelo bilo povrijeđeno.

10. Također, po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske bez utjecaja na pravilnost pobijane odluke je žalbeni navod okrivljenog B. D. kako se opasnost od ponavljanja kaznenog djela može prevenirati stupanjem na izdržavanje kazne zatvora u drugom predmetu, imajući u vidu odredbu članka 56. stavka 5. Zakona o izvršenju kazne zatvora ("Narodne novine" broj 14/21.) koja propisuje da istražni zatvor ima prednost pred izdržavanjem kazne zatvora i ne predstavlja valjani razlog za njegovo ukidanje.

11. S obzirom na kvalitetu i značaj izloženih okolnosti, ispravno je utvrdio prvostupanjski sud da se opasnost od ponavljanja djela može uspješno prevenirati jedino mjerom istražnog zatvora, jer je intenzitet opasnosti od ponavljanja kaznenog djela takve jačine da blaže mjere ne predstavljaju adekvatnu garanciju za njezinu uspješnu prevenciju.

12. Slijedom svega navedenog, a budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

Zagreb, 27. lipnja 2023.