- 1 -              III Kr 54/2023-2

Broj: III Kr 54/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Damira Kosa kao predsjednika vijeća te dr. sc. Marina Mrčele, izv. prof. i Perice Rosandića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Martine Slunjski kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog D. M., zbog kaznenog djela iz članka 111. točke 1. i 3. u vezi s člankom 34. stavkom 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15 ispravak., 101/17., 118/18. i 126/19. - dalje: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđenog D. M. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Županijskog suda u Šibeniku od 3. svibnja 2022. broj K-11/2021.-51. i presuda Visokog kaznenog suda od 13. prosinca 2022. broj I Kž-269/2022.-10, u sjednici održanoj 27. lipnja 2023.,

p r e s u d i o   j e:

              Odbija se kao neosnovan zahtjev osuđenog D. M. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude. 

Obrazloženje

1. Pravomoćnom presudom koju čine presuda Županijskog suda u Šibeniku od 3. svibnja 2022. broj K-11/2021-51 i presuda Visokog kaznenog suda od 13. prosinca 2022. broj I Kž-269/2022-10 osuđeni D. M. proglašen je krivim zbog kaznenog djela teškog ubojstva iz članka 111. točke 1. i 3. u vezi s člankom 34. stavkom 1.  KZ/11. i osuđen na kaznu zatvora 12 godina.

2. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude podnio je osuđenik D. M. po branitelju, odvjetniku Z. P.-P., navodeći da su pobijane presude donesene "uz bitnu povredu odredaba kaznenog postupka" te zbog toga što je "pravomoćno osuđen u postupku na način koji predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom, međunarodnim pravom ili zakonom". Predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske pobijane odluke preinači, ili ukine u cijelosti ili djelomično odluke prvostupanjskog i višeg suda ili samo odluku višeg suda, a  predmet uputi na ponovno suđenje i odluku.

3. Prije dostavljanja spisa Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, prvostupanjski sud je postupio u skladu s člankom 518. stavkom 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. - dalje: ZKP/08.).

4. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude je neosnovan.

5. Osuđenik bez preciziranje zakonske osnove za podnošenje zahtjeva za preispitivanje pravomoćne presude iznosi niz prigovora. Navodi da je već u žalbi protiv prvostupanjske presude isticao da su pojedini dokazi u obrazloženju prvostupanjske presude nepotpuno i pogrešno reproducirani ili uopće nisu prikazani, a potom kao takvi i ocijenjeni. Uz to nisu uzete u obzir razlike u iskazima pojedinih svjedoka i žrtve, a o kojima je ovisila pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i pravilnost zaključaka prvostupanjskog suda. Ističe da je oštećenica različito iskazivala o bitnim okolnosti. Navodi da nisu ispitani policajci koji su osiguravali mjesto događaja o sadržaju izjave koju im je dao okrivljenik neposredno nakon počinjenja djela, kao i to da je sud odbio ispitati L. J. na okolnosti karaktera žrtve, a tim bi se iskazima potvrdila vjerojatnost obrane. Ističe da nije bilo unaprijed stvorene namjere jer je došao u stan žrtve bez oružja te da je činjenica "ranijeg zlostavljanja" oštećenice utvrđena samo kroz iskaze svjedokinja iz udruge N. Također navodi da nije točno da nije izrazio žaljenje i kajanje jer je to „kazao u svojoj obrani na tri mjesta, a i konkludentnim činom rezanjem žila“ odmah nakon događaja“.

6. Osuđenikovi su prigovori mješavina prigovora činjenične prirode i bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude može se podnijeti samo zbog točno propisanih povreda zakona (članak 515. stavak 1. i članak 517. stavak 1. ZKP/08.).  Prigovori činjenične naravi (pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje) i bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. nisu zakonska osnova za podnošenje zahtjeva za izvanredno ispitivanje pravomoćne presude.

6.1. Ipak treba navesti da je osuđenik istovjetne prigovore isticao i u žalbi na prvostupanjsku presudu. Drugostupanjski je sud sve te prigovore sustavno izložio i na njih dao odgovore (v. ponajprije odlomke 8.2., 8.8., 9.1. i 10. 2. drugostupanjske odluke). Ti su odgovori pravno logični i zdravorazumski te ne otvaraju potrebu ispitivanja ustavnopravnog i konvencijskopravnog područja kršenja temeljnih ljudskih prava i sloboda na koje se osuđenik neobrazloženo poziva.

6.2. U odnosu na prigovor odbijanja izvođenja određenih dokaza, treba navesti da ni ZKP/08., ni članak 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 124/00., 41/01., 55/01., 28/01., 76/10., 85/10 i 5/14.), a ni članak 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17.) ne nalažu sudu dužnost izvesti sve dokaze koje stranke predlože. Prvostupanjski je sud ovlašten odbiti izvođenje dokaza i tada mora dati razloge za takvo postupanje. Drugostupanjski je sud te razloge, ovisno o žalbenim navodima, dužan provjeriti odnosno ocijeniti je li odbijanje dokaza bilo opravdano. Upravo su tako ovdje postupili prvostupanjski i drugostupanjski sud. Konkretni dokazni prijedlozi za koje se podnositelj žali da su odbijeni nisu bili u vezi s odlučnim okolnostima koje je trebalo utvrditi. Zato odbijanjem tih dokaznih prijedloga obrane nije došlo do kršenja ustavnog i konvencijskog prava na pravično suđenje.

7. Slijedom navedenog, trebalo je osuđenikov zahtjev odbiti kao neosnovan i na temelju članka 519. u svezi s člankom 512. ZKP/08., odlučiti kao u izreci.

Zagreb, 27. lipnja 2023.

                                                                                                                              Predsjednik vijeća:

              dr.sc Marin Mrčela, v.r.