REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B

Broj: Revd 2294/2022-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana
Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice,
Jasenke Žabčić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana
vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Alkemist d.o.o. za turizam, Vis, Vukovarska 6, OIB
95438228685, kojeg zastupa punomoćnik Mijo Jeličić, odvjetnik u Splitu, protiv
tuženika Grada Visa, Vis, Trg 30. svibnja 1992. godine br. 2, OIB 76486299480, kojeg
zastupa punomoćnik Vinko Samardžić, odvjetnik u Splitu, radi isplate, postupajući po
prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda
Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5873/2021-3 od 7. veljače 2022. kojom je
djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Splitu
poslovni broj P-59/21-20 od 3. studenog 2021., u sjednici održanoj 27. lipnja 2023.,

r i j e š i o j e:

I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje.

II. Zahtjev tuženika za naknadu troškova odgovora na prijedlog tužitelja za
dopuštenje revizije odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog
suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5873/2021-3 od 7. veljače 2022. kojom je
djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Splitu
poslovni broj P-59/21-20 od 3. studenog 2021.

2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje tuženik je osporio navode iz prijedloga pri čemu je tražio trošak odgovora na prijedlog.

3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku
(„Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,
57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je
ocijenio da pitanja postavljena pod naznakom Ad a) nisu važna za osiguranje

- 2 - Revd 2294/2022-2

jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava
kroz sudsku praksu. Naime, u odnosu na prvo i drugo pitanje o postojanju bitne
povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP i davanju jasnih
razloga o čijoj žalbi sud daje obrazloženje valja reći da iz pobijane odluke jasno
proizlazi o čijim žalbama je sud postupao, dok u odnosu na treće pitanje o postojanju
bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP kada presuda
nema razloga o odlučnim činjenicama valja reći da tužitelj u tom pitanju polazi od
pogrešne pretpostavke da u pobijanoj odluci nisu dani razlozi o odlučnim činjenicama.

4. U odnosu na pitanja naznačena pod Ad b) valja reći da prvo pitanje o počinjenoj
bitnoj povredi odredaba parničnog postupka nije jasno određeno jer se iz pitanja ne
može zaključiti za koju bitnu povredu tužitelj smatra da je počinjena pa to pitanje ne
predstavlja određeno pravno pitanje u smislu čl. 385. ZPP, a ovaj sud nije ovlašten
sam kreirati pitanje koje je tužitelj eventualno imao na umu.

5. U drugom pitanju tužitelj polazi od pogrešne pretpostavke da je sud u pobijanoj
odluci pošao od drukčije pravne osnove od one koju ističe tužitelj s obzirom da iz
pobijane odluke proizlazi da je jedina pravna osnova o kojoj je sud odlučivao naknada
štete pa niti to pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i
ravnopravnost svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.

6. Vezano za pitanja naznačena pod Ad h) valja reći da iz sadržaja prvog pitanja
proizlazi da tužitelj pretpostavlja da je u postupku utvrđeno postojanje štete pa tužitelj
u tom pitanju polazi od pogrešne pretpostavke da je utvrđeno postojanje štete (tj. da
je došlo do umanjenja imovine tužitelja) jer suprotno proizlazi iz obrazloženja pobijane
presude kada se u točki 20. izričito navodi da tužitelj u razdoblju od 2011. do 2015. nije
pretrpio nikakvu štetu i da nije dokazao postojanje štete pa stoga niti to pitanje nije
važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj
primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.

7. Za drugo postavljeno pitanje tužitelj nije iznio odgovarajuće razloge važnosti jer su
odluke na koje se poziva donesene u posve različitoj činjeničnoj i pravnoj situaciji od
ove u ovom konkretnom slučaju i niti u jednoj od odluka nije zauzeto shvaćanje o tome
ima li tužitelj ima pravo na naknadu buduće štete. To stoga jer je u tim odlukama
zauzeto shvaćanje o zastari na tuđu pomoć i njegu (odluke Vrhovnog suda RH broj:
Rev-1756/98 i Revx-87/08), o tome da se tužitelj mogao nagoditi samo o šteti koja je
postojala u trenutku nagodbe i koja mu je bila poznata, a ne o budućoj šteti (odluka
Vrhovnog suda RH broj: Rev-2825/91 i odluka Županijskog suda u Zagrebu poslovni
broj: Gžn-2387/07), a u pojedinim odlukama na koje se pozvao je utvrđeno postojanje
bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP (Revt-
451/17, Rev-2372/88, Rev-76/81, odluka Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj:
Gž-616/00), dok je u odlukama Ustavnog suda RH zauzeto shvaćanje o pravu na
obrazloženu sudsku odluku (U-III/2097/2007 i U-III/2494/2008).

8. Treće pitanje je dijelom nejasno i nerazumljivo jer se ne odnosi na tumačenje neke
odredbe materijalnog ili procesnog prava koje bi bilo primjenjivo na buduće slučajeve,
a u dijelu pitanja vezano za razloge neprihvaćanja nalaza i mišljenja vještaka valja reći
da tužitelj polazi od pogrešne pretpostavke da sud nije prihvatio nalaz vještaka pa

- 3 - Revd 2294/2022-2

stoga niti to pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i
ravnopravnost svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu, a u
četvrtom pitanju tužitelj polazi od pogrešne pretpostavke da je sud arbitrarno
preocijenio dokaze pa niti to pitanje nije važno.

9. U odnosu na pitanja pod točkom 3. prijedloga i to vezano za prvo pitanje valja reći
da u odnosu na prvi dio pitanja o tome je li sud počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2.
toč. 11. ZPP kada je po shvaćanju tužitelja izokrenuo sadržaj žalbe valja reći da od
odgovora na to pitanje ne ovisi ishod spora s obzirom na to da je sud prihvatio kao
osnovanu tuženikovu žalbu zbog čega žalba tužitelja već zbog toga nije osnovana, a
u odnosu na drugi dio pitanja o tome da sud nije obrazložio zašto tužiteljeva žalba nije
osnovana valja reći da je sud, odlučujući o žalbi tuženika, iscrpno iznio razloge zbog
čega smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan iz čega proizlaze razlozi za neosnovanost
tužiteljeve žalbe pa to pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i
ravnopravnost svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu, dok
drugo pitanje nije važno jer je sud dao razloge za svoju odluku.

10. Treće i četvrto pitanje ne predstavljaju pravna pitanja u smislu čl. 385. ZPP jer se
ne odnose na primjenu neke postupovne ili materijalnopravne odredbe o kojoj bi ovaj
sud trebao zauzeti shvaćanje, a tužitelj nije iznio niti razloge važnosti tih pitanja u vidu
suprotnih sudskih odluka drugostupanjskih sudova ili revizijskog suda.

11. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za
intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije pa je na temelju
odredbe čl. 387. st. 5. ZPP, riješeno kao u izreci.

12. Tuženiku nije dosuđen trošak odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije jer isti nije bio potreban u smislu čl. 155. st. 1. ZPP.

Zagreb, 27. lipnja 2023.

Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil

Broj zapisa: 9-3085a-1c4ae

Kontrolni broj: 0d4de-a9f55-bf2dc

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=IVAN VUČEMIL, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.