Baza je ažurirana 09.02.2026. zaključno sa NN 132/25 EU 2024/2679
- 1 - Rev 1137/2020-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marine Paulić, Dragana Katića i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja G. V. S., OIB: ..., iz S., kojeg zastupa punomoćnik D. R., odvjetnik u S., protiv tuženika S. M. d.o.o., OIB: ..., Z., kojeg zastupa punomoćnica S. F. S., odvjetnica u Z., radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza i vraćanja na rad, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-101/2020-2 od 7. srpnja 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-5176/2018-58 od 30. rujna 2019., u sjednici održanoj 27. lipnja 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Ukida se presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-101/2020-2 od 7. srpnja 2020. i predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje.
II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev za utvrđenje nedopuštenosti otkaza ugovora o radu tužitelja od 24. veljače 2016., kao i zahtjev tužitelja za vraćanje na rad (toč. I. izreke); odbijen je protutužbeni zahtjev za sudski raskid ugovora o radu (toč. II. izreke) te je naloženo tužitelju da tuženiku naknadi troškove postupka u iznosu od 2.500,00 kn (toč. III. izreke).
2. Drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda u dijelu u toč. I. i III. izreke te je tužbeni zahtjev, odbijen po prvostupanjskom sudu, prihvaćen (toč. I. izreke); odbijena je žalba tuženika i potvrđena je prvostupanjska presuda u dijelu u toč. II. izreke te je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe (toč. III. izreke).
3. Protiv drugostupanjske presude reviziju iz čl. 382.a st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) podnio je tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da revizijski sud preinači drugostupanjsku presudu na način na tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.
4. Na reviziju nije odgovoreno.
5. Revizija je osnovana.
6. Predmet spora po tužbi je zahtjev tužitelja za utvrđenje nedopuštenosti otkaza ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanog razloga i za vraćanje na rad, a po protutužbi zahtjev za sudski raskid ugovora o radu.
7. Prema odredbi čl. 391. st. 2. i st. 3. ZPP-a u povodu revizije iz čl. 382.a ZPP-a revizijski sud ispituje presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji. U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava. Razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.
8. Postojanje revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka tuženik temelji na tvrdnji o počinjenju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, te sadržajno i zbog bitnih povreda iz čl. 354. st. 1. u vezi članaka 8. i 375. st. 1. ZPP-a, učinjenih po drugostupanjskom sudu.
9. Prvostupanjski sud je na temelju izvedenih dokaza, osim što je utvrdio da je tuženik imao opravdani razlog za otkaz ugovora o radu, između ostalog, utvrdio da je tuženik postupio na način predviđen odredbom čl. 151. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14 - dalje: ZR). Posljedično odbijanju tužbenog zahtjeva za utvrđenje nedopuštenosti otkaza i činjenici da je ugovor o radu prestao otkazom, prvostupanjski sud odbio je protutužbeni zahtjev za raskid ugovora o radu.
10. U odnosu na tužbeni zahtjev:
11. Drugostupanjski sud je koristeći ovlaštenje iz čl. 373.a st. 1. toč. 2. ZPP-a o postojanju odlučne činjenice - valjanosti postupka suodlučivanja utvrdio da sindikalni povjerenik nije dao izričitu i jasnu prethodnu suglasnost u skladu s odredbom čl. 151. st. 1. toč. 3. ZR.
12. Do navedenog utvrđenja drugostupanjski sud je došao na temelju ocjene očitovanja sindikalnog povjerenika D. B., iskaza svjedoka D. B., i sadržaja „zahtjeva za prethodnu suglasnost na namjeravanu odluku poslodavca“ od 23. veljače 2016. Pritom drugostupanjski sud ne prihvaća istinitost pismena nazvanog „zahtjev za prethodnu suglasnost na namjeravanu odluku poslodavca“ od 23. veljače 2016. uz obrazloženje da je to pismeno dostavljeno u spis nakon davanja pisanog odgovora na tužbu i da je u suprotnosti sa sadržajem odluke o otkazu i iskazom svjedoka D. B. od 5. ožujka 2019. i jer ne sadrži broj evidencije uredskog poslovanja tuženika. Iskaz istog svjedoka od 9. svibnja 2019. na okolnost istinitosti pismena od 23. veljače 2016. (kojim svjedok potvrđuje njegovu istinitost), drugostupanjski sud uopće ne ocjenjuje.
13. Odredbom čl. 151. st. 1. ZR-a propisano je da poslodavac određeno navedenim kategorijama radnika ugovor o radu može otkazati samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća. Ako se radničko vijeće u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasno s odlukom poslodavca (stavak 3.).
14. Svjedok D. B., sindikalni povjerenik kod tuženika u vrijeme otkazivanja, pozvan da da prethodnu suglasnost za otkazivanje ugovora o radu napisao je: „Sindikalni povjerenik u funkciji RV, u konkretnom slučaju, nije ustanovio nedostatke na strani poslodavca.“. Saslušan kao svjedok na ročištu od 5. ožujka 2019. između ostaloga navodi…“U pozivu poslodavca na koji sam se očitovao dopisom koji prileži na listu 48 pisalo je da dam suglasnost na otkaz jer više nema potrebe za radnim mjestom tužitelja, bilo je napisano da ima rješenje o invalidskoj mirovini, bili su pobrojani poslovi koje ne može obavljati, ali nije izrijekom stajalo da se očitujem jesam li suglasan s otkazom obzirom na utvrđenu profesionalnu nesposobnost za rad tužitelja. Ja sam dao suglasnost da sam suglasan da se tužitelju otkaže ugovor o radu zbog ukidanja radnog mjesta, ali nisam se suglasio u odnosu na profesionalnu nesposobnost tužitelja. Ja sam imao saznanja da je tužitelj profesionalno nesposoban i smatram da sam se svojim dopisom usuglasio da se tužitelju otkaže ugovor o radu.“.
15. Po ocjeni ovog suda, iz ovog ne sasvim jasnog i dosljednog iskaza, sa sigurnošću se može samo zaključiti da sindikalni povjerenik nije uskratio suglasnost. S obzirom na predmnijevu iz čl. 151. st. 3. ZR-a, uz nejasnu suglasnost i izostanak izričite uskrate suglasnosti, smatralo bi se da se je sindikalni povjerenik suglasio s otkazom.
16. Prema odredbi čl. 150. st. 1. ZR, koju analogno valja primijeniti i u postupku suodlučivanja (čl. 151. ZR-a), poslodavac o namjeravanoj odluci mora radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika. Dakle, za ocjenu pravilnosti postupka suodlučivanja, između ostalog potrebno je ocijeniti i sadržaj poziva poslodavca za davanje prethodne suglasnosti.
17. Prihvaćajući žalbu tužitelja drugostupanjski sud prihvatio je žalbene tvrdnje o neistinitosti pismena od 23. veljače 2016., koje da je sastavljeno kasnije za potrebe ovog postupka. Pritom drugostupanjski sud uopće ne ocjenjuje iskaz svjedoka D. B. od 9. svibnja 2019. na okolnost istinitosti tog pismena, čime je pogrešno primijenio odredbu čl. 8. ZPP-a, a što je utjecalo na donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. ZPP-a.
18. Osnovan je stoga revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.
19. U odnosu na protutužbeni zahtjev:
20. Prvostupanjski sud je protutužbeni zahtjev za sudski raskid ugovora o radu odbio uz obrazloženje da je ugovor o radu prestao dopuštenim otkazom.
20.1. Drugostupanjski sud je žalbu tuženika odbio kao neosnovanu pozivom na odredbu čl. 368. st. 2. ZPP-a, a prema kojoj odredbi će drugostupanjski sud odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu ako utvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, ali da je pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo jednako odlučiti o tužbenom zahtjevu. Pritom smatra drugostupanjski sud da tuženik, koji zahtjev za sudski raskid ugovora o radu temelji na odredbi čl. 125. st. 2. ZPP-a, samo navodeći da kod tuženika ne postoji „drugo raspoloživo radno mjesto“ koje bi odgovaralo tužiteljevoj radnoj sposobnosti, „nije naveo niti jedan razlog koji bi upućivao na to da nastavak radnog odnosa nije moguć uz uvažavanje svih interesa tužitelja niti je naveo ijedan razlog zbog kojeg bi sudski raskid trebao biti određen s datumom 4. svibnja 2016.“.
21. Osnovana je tvrdnja revidenta da su razlozi drugostupanjske presude u tom dijelu nedostatni i u proturječnosti sa sadržajem podneska tuženika od 12. siječnja 2018. Činjenica da ne postoji radno mjesto na kojem bi tužitelj mogao raditi, a na koju se u svom zahtjevu poziva tužitelj, predstavlja okolnost koja upućuje na nemogućnost nastavka radnog odnosa, i tu činjenicu poslodavac treba dokazati, dok odluku o tome je li konačno, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć, donosi sud bez posebnih dokaznih prijedloga poslodavca. Ni okolnost da poslodavac kao protutužitelj nije posebno obrazložio zbog čega bi sudski raskid trebao biti određen s datumom 4. svibnja 2016. ne čini protutužbeni zahtjev neosnovanim.
22. Kako zbog navedenog pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.
23. Slijedom iznesenog valjalo je na temelju odredbe čl. 394. st. 2. ZPP-a ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
24. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP-a).
Ivan Vučemil, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.