Poslovni broj: 20 Kžzd-24/2023-5

Poslovni broj: 20 Kžzd-24/2023-5

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

              P R E S U D A             

 

Županijski sud u Varaždinu u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca Vlaste Patrčević Marušić, predsjednice vijeća te Ljiljane Kolenko i Rajka Kipkea, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marte Premec, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog M. R., zbog kaznenih djela iz čl. 139. st. 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21, dalje: KZ/11) i dr., odlučujući o žalbama Općinskog državnog odvjetništva (ODO) u Splitu  i okrivljenika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj: Kzd-136/2022-11 od 14. studenog 2022., u sjednici vijeća održanoj 27. lipnja 2023. 

 

 

              p r e s u d i o   j e

 

I.              Prihvaća se žalba ODO u Splitu u cijelosti,  djelomično se prihvaća žalba okrivljenika M. R. te se i po službenoj dužnosti preinačuje pobijana presuda u odluci o kaznenoj sankciji, u odnosu na uračunavanje istražnog zatvora i u odnosu na sigurnosnu mjeru tako da se okrivljeniku M. R. za kaznena djela za koja je proglašen krivim pobijanom presudom i to za kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece, povredom djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11, za kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece, nasiljem u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 te kazneno djelo protiv osobne slobode, prijetnjom iz čl. 139. st. 3. u vezi st. 2. KZ/11, prihvaćaju pojedinačne kazne zatvora koje su mu utvrđene pobijanom presudom i to za kazneno djelo iz čl. 177. st. 2. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od jedne godine, za kazneno djelo iz čl. 179.a KZ/11 kazna zatvora u trajanju od jedne godine i za kazneno djelo iz čl. 139. st. 3. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci te se okrivljeni M. R. osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i osam mjeseci na temelju čl. 51. KZ/11, time da se okrivljeniku na temelju čl. 57. KZ/11 izriče djelomična uvjetna osuda te će se od izrečene kazne zatvora izvršiti deset mjeseci zatvora, a preostalih deset mjeseci neće se izvršiti ako okrivljenik u roku od tri godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Na temelju čl. 54. KZ/11 okrivljeniku M. R. se u izrečenu kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru 20. lipnja 2022. do 29. lipnja 2022. i od 6. srpnja 2022. do 14. studenog 2022. Na temelju čl. 69. st. 1. KZ/11 okrivljeniku M. R. se izriče sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, a koje liječenje ima trajati dok za to postoji potreba, a najdulje tri godine, time da će se sigurnosna mjera izvršavati u okviru zatvorskog sustava za vrijeme dok okrivljenik bude izdržavao kaznu zatvora, a za vrijeme trajanja uvjetovanog dijela kazne izvršavati će se u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za liječenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava, pod uvjetima određenim posebnim propisima, uz nadzor nadležnog tijela za probaciju.

 

II.              U preostalom pobijanom, a nepreinačenom dijelu, odbija se žalba okrivljenika M. R. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

 

Obrazloženje

 

1.              Pobijanom presudom suda prvog stupnja okrivljenik M. R. je proglašen krivim što je u stjecaju počinio tri kaznena djela i to dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, od čega jedno kazneno djelo, povredom djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11 i jedno kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 te jedno kazneno djelo protiv osobne slobode, prijetnjom iz čl. 139. st. 3. u vezi st. 2. KZ/11, time da su okrivljeniku za svako počinjeno kazneno djelo utvrđene pojedinačne kazne i to za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11 i kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 utvrđene su mu kazne zatvora u trajanju od po jedne godine za svako kazneno djelo, a za kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. KZ/11 utvrđena mu je kazna zatvora od osam mjeseci te je na temelju čl. 51. KZ/11 osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i osam mjeseci.

 

1.2.              Na temelju članka 57. KZ/11 okrivljeniku je izrečena djelomična uvjetna osuda, time da je odlučeno da se kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci ima izvršiti, dok je odlučeno da preostali dio kazne u trajanju od jedne godine i dva mjeseca na koju je okrivljeni osuđen, neće izvršiti ako okrivljenik u roku od tri godine po pravomoćnosti presude ne počini koje novo kazneno djelo.

 

1.3.              Na temelju članka 54. KZ/11 okrivljenom M. R. je u izrečenu kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru počevši od 6. srpnja 2022. pa do 14. studenog 2022.

 

1.4.              Na temelju članka 69. stavak 1. KZ/11 okrivljeniku M. R. izrečena je sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti te je određeno da liječenje ima trajati dok za to postoji potreba, a najdulje tri godine.

 

1.5.              Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi s čl. 145. st. 2. toč. 1 i 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i  80/22, dalje: ZKP/08,Sud prvog stupnja propustio je navesti puni naziv Zakona i naznačiti brojeve „Narodnih novina“ u kojima je objavljen zajedno sa svojim izmjenama i dopunama) okrivljenik M. R. obvezan je na naknadu troškova kaznenog postupka u sveukupnom iznosu od 3.000,00 kuna / 398,17 eura, od čega iznos od 2.000,00 kn / 265,45 eura otpada na vještačenja, a iznos od 1.000,00 kn / 132,72 eura predstavlja paušalnu svotu.

 

2.              Protiv navedene presude žalbe su u zakonskom roku podnijeli ODO u Splitu i okrivljenik M. R..

 

2.1.              ODO u Splitu žali se zbog djelomične uvjetne osude (čl. 467. st. 1. toč. 4. u vezi čl. 471. st. 1 ZKP/08.), s prijedlogom da drugostupanjski sud uvaži žalbu, preinači prvostupanjsku presudu i okrivljeniku izrekne kaznu zatvora u primjerenom trajanju, podredno, ukoliko sud smatra da okrivljeniku treba izreći djelomično uvjetnu osudu, da mu povisi neuvjetovani dio kazne.

 

2.2.              Okrivljenik M. R. žali se po branitelju N. H., odvjetniku u H. iz svih žalbenih razloga iz čl. 467. ZKP/08., s prijedlogom da se ga osudi na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine te da mu se na temelju čl. 56. izrekne uvjetna osuda, s rokom provjeravanja od pet godina.

 

3.              Na žalbu okrivljenika nije odgovoreno, dok je okrivljenik putem svog branitelja odgovorio na žalbu ODO u Splitu te je predložio da se žalba ODO u cijelosti odbije kao  neosnovana.

 

4.              Spis je u skladu s čl. 474. st. 1. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu koje je uz dopis broj KŽ-DO-204/2023-3  od 16. ožujka 2023.  isti vratilo ovom sudu.

 

5.              Žalba ODO u Splitu osnovana je u cijelosti, dok je žalba okrivljenika M. R. osnovana djelomično.

 

U odnosu na žalbu okrivljenika (osim u odnosu na odluku o kazni)

 

6.              Okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu iz svih žalbenih razloga (čl. 467 ZKP/08), dakle i zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka koju posebno ne ističe. Stoga je ovaj drugostupanjski sud ispitao pobijanu presudu po službenoj dužnosti na temelju čl. 476. st. 1. ZKP/08 te nije našao povrede taksativno navedene u toj odredbi.

 

7.              Okrivljenik se u odnosu na sva tri  kaznena djela za koja se tereti izjasnio da se smatra krivim te stoga, na temelju čl. 464. st. 7. ZKP/08, ne može podnijeti žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

8.              Nadalje, okrivljenik se žali zbog povrede KZ/11 navodeći da mu je u kaznu zatvora trebalo uračunati i razdoblje od 20. lipnja 2022. do 29. lipnja 2022., budući mu je rješenjem suca istrage Županijskog suda u Splitu poslovni broj Kir-554/22 od 21. lipnja 2022. određen istražni zatvor, a ukinut je rješenjem istog suca istrage Županijskog suda u Splitu poslovni broj Kir-583/22 od 29. lipnja 2022.

 

9.              Uvidom u spis predmeta ovaj žalbeni sud utvrdio je da su navodi iz prethodne točke točni i osnovani, pa je ovaj sud okrivljeniku u neuvjetovani dio kazne zatvora uračunao i navedeno razdoblje, uz razdoblje koje mu je već uračunato prvostupanjskom presudom.

 

10.               Budući se okrivljenik žali iz svih žalbenih razloga, žali se i zbog odluke o sigurnosnoj mjeri. Ovdje valja naglasiti da je okrivljeniku sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti sasvim osnovano izrečena i to po preporuci psihijatrijskog vještaka dr. sc. Ž. K., dr. med., zbog opasnosti da bi okrivljenik ubuduće mogao činiti istovrsna ili slična kaznena djela. Međutim, u ovom dijelu valjalo je intervenirati po službenoj dužnosti i preinačiti pobijanu presudu, uz navođenje da sigurnosna mjera može trajati i izvršavati se sukladno čl. 69. KZ/11.

 

11.              Žaleći se iz svih žalbenih razloga, okrivljenik se žali i na troškove ovog kaznenog postupka. Troškovi su, po mišljenju ovog žalbenog vijeća, detaljno obrazloženi u točki 14. obrazloženja pobijanog rješenja, pa se žalitelja upućuje na istu.

 

U odnosu na žalbu ODO u Splitu i u odnosu na žalbu okrivljenika o odluci o kazni

 

12.               U točki 12. pobijane presude prvostupanjski sud je olakotnim okrivljeniku cijenio njegovo priznanje kaznenih djela, stav oštećenice, tj. njegove supruge N. R., da nije zainteresirana za kazneni progon i da želi nastaviti živjeti s okrivljenikom, kao i činjenicu dosadašnje neosuđivanosti okrivljenika, dok posebnih otegotnih okolnosti nije našao.

 

13.              Žalitelj ističe da prvostupanjski sud osim navedenih okolnosti nije cijenio i činjenicu njegove smanjene ubrojivosti u inkriminirano vrijeme, što je točno. Međutim, treba istaći da se u konkretnom slučaju ne radi o bitno smanjenoj ubrojivosti, koja bi u svakom slučaju morala utjecati na to da kazna bude manja. Činjenicu da oštećena nije zainteresirana za kazneni progon, prvostupanjski sud je već cijenio olakotnom te okolnost da okrivljenik i oštećena žive zajedno i da je oštećena posjećivala okrivljenika u zatvoru, nisu od nekog posebnog utjecaja na visinu kazne. Jednako tako, okrivljeniku je cijenjena činjenica priznanja kaznenih djela i dosadašnje neosuđivanosti, zbog čega su mu utvrđene, za kaznena djela iz čl. 177. st. 2. KZ/11 i čl. 179.a KZ/11 minimalne zakonom propisane kazne zatvora, a za kazneno djelo iz čl. 139. st. 3. KZ/11 gotovo minimalna zakonom propisana kazna.

 

14.              Što se tiče imovinskih prilika okrivljenika i njegove obitelji, gubitka posla i izgubljene zarade na poljoprivredi i  od ljetne turističke sezone, valja reći da odlaskom svake osobe u istražni zatvor, ili na izdržavanje kazne zatvora, dolazi do smanjenih prihoda okrivljenika i njegove obitelji, ali da to nije od utjecaja na odmjeravanje kazne okrivljeniku za počinjena kaznena djela.             

 

15.              Žalitelj ističe da mu je prvostupanjski sud propustio cijeniti olakotnom činjenicu da je otac jednog malodobnog djeteta. Ovo žalbeno vijeće smatra da prvostupanjski sud tu činjenicu osnovano nije cijenio olakotnom, budući je okrivljenik jedno od kaznenih djela (kazneno djelo povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11) počinio na štetu svoje malodobne kćeri.

 

16.               Stoga nije u pravu žalitelj kad smatra da  mu je izricanjem djelomične uvjetne osude, s odmjerenom bezuvjetnom kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci, odmjerena prestroga kazna. Naprotiv, ovo žalbeno vijeće smatra da je u pravu ODO u Splitu kad u žalbi navodi da je prvostupanjski sud precijenio olakotne okolnosti, a da nije vrednovao otegotne, koje u konkretnom slučaju postoje, a to su bezobzirnost, upornost i brutalnost okrivljenika u počinjenju kaznenih djela, brojnost i priroda samih kaznenih djela.

 

17.              Ispravno ističe ODO u Splitu da pri odmjeravanju kazne ne treba zanemariti zaključak psihijatrijskog vještaka da kod okrivljenika postoji očiti nesrazmjer između njegovog ponašanja i opće prihvaćenih društvenih normi, pravila i obveza, problemi u prilagodbi na osobne i društvene promjene, kao i sklonost konzumaciji alkohola i droga, a što su po mišljenju vještaka glavne karakteristike dissocijalnog poremećaja ličnosti. Vještak je zaključio da kod okrivljenika postoji opasnost od ponavljanja istovjetnih ili sličnih kaznenih djela. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, prihvaćanjem utvrđenim pojedinačnih kazni za kaznena djela na koja je okrivljenik osuđen prvostupanjskom presudom, okrivljenika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i osam mjeseci, smatrajući da će se upravo odmjerenom kaznom zatvora postići svrha kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11.

 

18.              Pri tome ovaj žalbeni sud, za razliku od ODO u Splitu, smatra da u konkretnom slučaju postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvršenja cijele kazne okrivljenik ubuduće neće činiti kaznena djela, odnosno da će se i djelomičnom uvjetnom osudom, s odmjerenim neuvjetovanim djelom kazne zatvora u trajanju od deset mjeseci (uz uračunavanje istražnog zatvora), djelovati na okrivljenika da ubuduće ne čini kaznena djela, u čemu će ga poticati činjenica da ima suprugu i malodobno dijete, o kojima treba brinuti, iz kog razloga mu nije odmjerena bezuvjetna kazna zatvora u cijelosti.

 

19.              S obzirom na naprijed navedeno, na temelju čl. 486. st. 1. ZKP/08, u cijelosti je prihvaćena žalba ODO u Splitu, a djelomično žalba okrivljenika Marka Roića te je i po službenoj dužnosti pobijana presuda preinačena kao u točki I. izreke ove presude. U preostalom pobijanom, a nepreinačenom dijelu, na temelju čl. 482. ZKP/08 odbijena je žalba okrivljenika kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda (točka II. izreke ove presude).

 

U Varaždinu 27. lipnja 2023.