REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 52 Pž-3843/2022-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca
Ivane Mlinarić, predsjednika vijeća, te Raoula Dubravca suca izvjestitelja i Ane
Cvitković, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IVICE STEINERA, Brezje
Samoborsko, Siget I 25, Sv. Nedelja, OIB 91467129984, protiv tuženice DAVORKE
HULJEV, iz Zagreba, Miramarska 13/D, OIB 34743014377, koju zastupa
punomoćnik Igor Šeparović, odvjetnik iz Zagreba, radi utvrđenja i poništenja,
odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni
broj P-2008/2020 od 29. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 27. lipnja 2023.

r i j e š i o j e

Ukida se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2008/2020 od

29. travnja 2022. u točkama I. i II. njezine izreke i predmet u tom dijelu vraća
prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski je sud pobijanom presudom odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„I Utvrđuje se da je ništav Zaključak o prodaji nekretnine k.č.br. 2764/2 Siget
I., dvorište i poslovna zgrada u ukupnoj površini 2102 čm, upisana u zk. ul. br. 6813
k.o. 325066 k.o. Sveta Nedjelja, kod Općinskog suda u Zagrebu, Zk. odjel Samobor,
od dana 5. lipnja 2020. godine u stečajnom postupku na Trgovačkom sudu u
Zagrebu, poslovni broj St-858/14 i poništava se u cijelosti – zbog ništetnih pravnih
radnji tuženika na okolnosti pogrešnog utvrđenja vrijednosti nekretnine protivno
propisanim odredbama čl. 92. Ovršnog zakona, protivno Zakonu o procjeni
nekretnina (NN 78/2015) i protivno Pravilniku o metodama procjene vrijednosti
nekretnina (NN 105/2015), a temeljem ništetnog nalaza i mišljenja ovlaštenog
sudskog vještaka za graditeljstvo ING EKSPERT d.o.o., Zagreb, Škrlčeva 39.
II Utvrđuje se da je ništav Zapisnik s ispitnog ročišta od 25. studenoga 2018.
godine u stečajnom postupku na Trgovačkom sudu u Zagrebu, poslovni broj
St-858/14 i poništava se u cijelosti – zbog ništetnih pravnih radnji tuženika na
okolnosti sastavljanja tablice prijavljenih tražbina dostavljenih sudu, odbacivanjem i
neunošenjem u tablicu uredno zaprimljene prijavljene tražbine tužitelja u iznosu od

17.600.000,00 kn, podobne za odlučivanje, a koji je odbačaj protivan izričitim

Poslovni broj: 52 Pž-3843/2022-2 2

zakonskim odredbama, prisilnim normama i pravnim stajalištem sudaca Visokog trgovačkog suda od 6. srpnja 2008. godine.

III Utvrđuje se da je ništav Zapisnik s izvještajnog ročišta od dana 28.
studenoga 2018. godine u stečajnom postupku na Trgovačkom sudu u Zagrebu,
poslovni broj St-858/14 i poništava se u cijelosti i zapisnik i Odluke u zapisniku –
zbog ništetnih pravnih radnji tuženika na okolnosti pogrešno iskazanog omjera
glasova prisutnih vjerovnika na štetu tužitelja i okolnosti da je do pogrešno iskazanog
2 90.P-2008/2020 omjera glasova došlo odbacivanjem tražbine tužitelja u iznosu od

17.600.000,00 kn, podobne za odlučivanje, a koji je odbačaj protivan izričitim
zakonskim odredbama, prisilnim propisima i pravnim stajalištem sudaca Visokog
trgovačkog suda od 6. srpnja 2008. godine.

IV Utvrđuje se da je ništavo Rješenje o utvrđenim tražbinama od dana 3.
siječnja 2019. godine u stečajnom postupku na Trgovačkom sudu u Zagrebu,
poslovni broj St-858/14 , i poništava se u cijelosti – zbog ništetnih pravnih radnji
tuženika i okolnosti da se pobijano rješenje temelji na ništavom zapisniku s ispitnog
ročišta i odbacivanju tražbine tužitelja od 17.600.000,00 kn, a koji je postupak
tuženika protivan izričitim zakonskim odredbama, prisilnim normama i pravnim
stajalištem sudaca Visokog trgovačkog suda od 6. srpnja 2008. godine.

V Utvrđuje se da je ništava Odluka da se neće pokretati parnica protiv
Republike Hrvatske radi naknade štete od 22.263.448,00 kn u stečajnom postupku
na Trgovačkom sudu u Zagrebu, poslovni broj St-858/14, i poništava se u cijelosti – a
opisana u točki 3. Izvještajnog ročišta od dana 28. studenoga 2018. godine – zbog
ništetnih pravnih radnji tuženika i okolnosti da se Odluka temelji na ništavom
zapisniku s Izvještajnog ročišta, na pogrešno iskazanom omjeru glasova na štetu
tužitelja, na izričitoj povredi temeljnih načela ljudskih prava – na presumpciji nevinosti
troškove parničnog postupka i sudske pristojbe ovog postupka prema određenju
suda.

II. Nalaže se tužitelju Ivici Steineru iz Brezja Samoborskog, Siget I/25, Sv.
Nedelja, da tuženici Davorki Huljev iz Zagreba, Miramarska 13/D, naknadi parnični
trošak u iznosu od 228.125,00 kn u roku od 15 dana.“

2. Prema razlozima obrazloženja sud je našao da se pravilnost i zakonitost
sudskih odluka u stečajnom postupku koje se donose u obliku rješenja i zaključka
moguće ispitivati isključivo kroz sustav redovnih izvanrednih pravnih lijekova.
Utvrđenje ništetnosti i poništaj može se zahtijevati jedino u odnosu na ugovore, a ne i
u odnosu na sudske odluke i pojedine postupovne radnje u okviru sudskog postupka.
Zbog toga je prvostupanjski sud tužbenih zahtjev našao neosnovanim.

3. Tužitelj pobija navedenu presudu zbog žalbenih razloga bitne povrede
odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom
ukazuje na po, njegovom mišljenju, ostvarene nezakonitosti u stečajnom postupku
nad Steiner d.o.o. u stečaju koje se odnose na postupak unovčenja imovine i
donošenja odluka da se ne pokreće postupak protiv Republike Hrvatske radi
naknade štete. Ukazuje i na odredbe Zakona o parničnom postupku kojima je
propisano da je dopušteno dokazivati da su javnom ispravi neistinito utvrđene
činjenice, a što bi se odnosilo na sadržaj odluka koje predlaže utvrditi ništetnim
odnosno poništiti. Ukazuje i na propuste suda utvrditi postojanje lažnog iskaza
tuženice na ročištima u stečajnom postupku nad Steiner d.o.o. u stečaju i iznosi

Poslovni broj: 52 Pž-3843/2022-2 3

tvrdnju da je tuženica neovlašteno odbacila prijavu njegove tražbine u stečaju što je
sve od utjecaja na istinitost iskaza tuženice koja je obmanula skupštinu vjerovnika u
stečajnom postupku. Nepravilnim smatra utvrđenu vrijednost predmeta spora jer je
nakon pokretanja postupka došlo do razdvajanja parnicu u odnosu na tuženika Antu
Galića zbog čega je vrijednost predmeta smanjena. Predlaže prihvatiti žalbu i
posljedično istaknute tužbene zahtjeve odnosno ukinuti i predmet vratiti na ponovno
suđenje.

4. Tuženik nije odgovorio na žalbu.

5. Žalba je osnovana.

6. Pobijanu presudu ovaj je drugostupanjski sud ispitao u skladu s odredbom
članka 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 –
pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 i 80/22; dalje u tekstu: ZPP), u granicama razloga
navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba
parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na
pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. Pobijanu presudu nije moguće ispitati jer ima nedostataka zbog kojih se ne
može ispitati jer je izreka presude nerazumljiva i proturječi sama sebi i ne sadrži
razloge o odlučnim činjenicama odnosno izneseni razlozi su nejasni i proturječni, a
ne može se ispitati koje je materijalno pravo prvostupanjski sud primijenio odlučujući
o zahtjevima tužitelja.

8. Predmet postupka u pet istaknutih kumuliranih tužbenih zahtjeva je
utvrđenje ništavosti sudskih odluka odnosno zapisnika u stečajnom postupku pred
prvostupanjskim sudom u predmetu poslovni broj St-858/14 odnosno poništenje
navedenih odluka odnosno zapisnika. Tužbom na utvrđenje u smislu čl. 187. st. 1. i

2. ZPP-a može se tražiti da se utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili
pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti
zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za
podizanje takve tužbe. Tužba na utvrđenje može se podnijeti, dakle, samo u
zakonom određenim slučajevima, pa se istom ne može tražiti utvrđenje da je neka
sudska odluka ništetna, a kamoli da se kao posljedica ništetnosti poništava ta odluka
odnosno zapisnik. Takav zahtjev kad bi i bio dopušten proturječio bi sam sebi.
sudska presuda ništava i da ne proizvodi pravne učinke. Postupanje suda u
prethodnom ispitivanju tužbe odnosi se i na poduzimanje mjera za otklanjanje
nedostataka ako su takvi nedostaci otklonjivi. U konkretnoj situaciji prvostupanjski je
sud prema stanju spisa rješenjem naložio tužitelju ispraviti tužbu na način „da postavi
određeni tužbeni zahtjev prema tuženici u pogledu glavne stvari i sporednih traženja
pod prijetnjom pravnih posljedica“ (list 145. spisa), a tužitelj je „uskladio tužbeni
zahtjev“ (list 148. – 149. spisa), a prvostupanjski sud o tom zahtjevu nije odlučio, već
je odlučio o zahtjevima istaknutim u tužbi koje je, kako je navedeno, „ispravio“.

9. Razlog ovakvog postupanja suda je nejasan jer je nejasno zbog čega je i
kako sud odlučivao o osnovanosti zahtjeva o kojem očigledno nije mogao odlučivati.
Rješenjem kojim je sud pozvao tužitelja „ispraviti“ tužbu je bespredmetno s obzirom

Poslovni broj: 52 Pž-3843/2022-2 4

na tužbene zahtjeve istaknute u tužbi. Dakle, pretpostavke za utvrđenje ništetnosti i
pobijanja su različiti i jednim zahtjevom ne može se tražiti utvrđenje ništetnosti a
ujedno i poništavanje neke odluke odnosno zapisnika. Pravilno prvostupanjski sud
navodi da je pravilnost i zakonitost sudskih odluka podložna ispitivanju od strane
žalbenog suda, ali predmet postupka nisu samo odluke već i zapisnici o provedenim
radnjama u stečajnom postupku. Zbog toga se sud trebao određeno izjasniti o
pojedinačno podnesenim zahtjevima ako je o njima moguće odnosno raspravljati u
parničnom postupku. U protivnom iz izreke proizlazi da takav zahtjev nije osnovan, a
što upućuje da ima situacija kad bi bio osnovan. Iz obrazloženja, pak, proizlazi da je
protiv sudskih odluka protiv kojih je dopušten pravni lijek njihova pravilnost i
zakonitost predmet ispitivanja u žalbenom postupku. Što je s odlukama protiv kojih
nije dopuštena žalba i što je sa zapisnicima u sudskom postupku. O tome
prvostupanjski sud nije dao nikakve razloge niti je jasno u kojem slučaju bi sud
mogao ispitivati pravilnost i zakonitost takvih vrsta sudskih odluka. Ako se pobijana
odluka sagleda u cjelini to bi možda i bilo moguće. Prema tome prvostupanjski bi sud
trebao prvenstveno sagledati predmet parničnog postupka, a potom s obzirom na
tužiteljev zahtjev za pružanje pravne zaštite utvrditi je li takav zahtjev moguć,
dopušten odnosno je li moguće poduzeti mjere za ispravak podnesene tužbe. Nakon
toga bi sud mogao odlučiti o dopuštenosti odnosno osnovanosti podnesenih
zahtjeva.

10. Slijedom navedenog, valjalo je primjenom odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a
ukinuti navedenu presudu i predmet vratiti na daljnji postupak u kojem će
prvenstveno poduzeti mjere koje je ovlašten poduzeti tijekom prethodnog postupka
kako je navedeno da bi mogao postupati u ovom predmetu.

Zagreb, 27. lipnja 2023.

Predsjednik vijeća

Ivana Mlinarić

Broj zapisa: 9-3085a-1a3ef

Kontrolni broj: 0161a-bbb68-b3505

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Ivana Mlinarić, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost
dokumenta.