Poslovni broj 77 Gž Ovr-2069/2022-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 77 Gž Ovr-2069/2022-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Diani Preglej, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B. K. d.o.o., Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik Z. B. iz B. & P. odvjetničko društvo, d.o.o. Z., protiv ovršenika Z. P. iz Z., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik A. G., odvjetnik u Odvjetničkom društvu G. & G. d.o.o. Z., radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3531/2017-81 od 6. listopada 2022., dana 26. lipnja 2023.

 

 

r i j e š i o j e

 

Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3531/2017-81 od 6. listopada 2022.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno da se određuje odgoda ovrhe određene rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-3521/2017 od 25. travnja 2017. do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred prvostupanjskim sudom pod poslovnim brojem P-11157/2019.

 

2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno se žali ovrhovoditelj zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP) koji se primjenjuje na temelju odredbe 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12 i 25/13 - dalje: OZ), te predlaže pobijano rješenje ukinuti i odbaciti prijedlog za odgodu ovrhe ili isto ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba je neosnovana.

 

5. Sud prvog stupnja je u obrazloženju pobijanog rješenja naveo sljedeće:

              - da su u okviru ovog postupka provedena dva grafološka vještačenja,

- da je prvo vještačenje provedeno od strane sudskog vještaka Lj. Z., koja je u nalazu od 3. prosinca 2019. (list 143 spisa) utvrdila da ovršenik nije potpisao ovršnu ispravu - Ugovoru o kreditu broj … sklopljen 10. svibnja 2010., a povodom prigovora ovrhovoditelja vještak se dodatno očitovao podneskom od 10. ožujka 2021. (list 292 spisa), u kojem ostaje pri zaključku iz nalaza od 3. prosinca 2019.

- da je na prijedlog ovrhovoditelja potom provedeno novo vještačenja po centru „I. V.“ koji je u nalazu od 8. ožujka 2022. (list 425 spisa) također utvrdio da ovršenik nije potpisao ovršnu ispravu te se povodom prigovora ovrhovoditelja vještak dodatno očitovao podneskom od 4. kolovoza 2022. (list 456 spisa) kojim ostaje pri svom nalazu i ne prihvaća prigovore ovrhovoditelja.

- da su dva neovisna vještačenja potvrdila navod ovršenika da nije potpisao ovršnu ispravu - Ugovoru o kreditu broj …, iz čega proizlazi da ovršenik nije bio niti stranka toga pravnog posla, odnosno da ne odgovara za obveze iz istoga,

- da je tužitelj podnio tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a koji postupak se vodi pred prvostupanjskim sudom pod poslovnim brojem P-11157/2019, čime je ispunjen jedan kumulativni uvjet za odgodu ovrhe, naveden u čl. 65. st. 1. OZ-a,

- da ovršenik u slučaju uspjeha u navedenoj parnici, nakon provedbe ovrhe i donošenja rješenja o dosudi više ne bi mogao ostvariti povrat nekretnine koja je predmet ovrhe (sukladno čl. 110. OZ-a), pri čemu je učinio vjerojatnim osnovanost svoga zahtjeva radi kojeg vodi parnicu, na koji način je ispunjen i drugi kumulativan uvjet za odgodu ovrhe - da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu - trajni gubitak vlasništva nekretnine bez mogućnosti stvarne restitucije.

 

5.1. Ovdje treba dodati da bi trajni gubitak vlasništva nekretnine bez mogućnosti stvarne restitucije bio posljedica naplate tražbine ovrhovoditelja za koju ovršenik uopće nije jamčio.

 

6. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je ovršenik u okviru ovršnog postupka učinio vjerojatnim da nije potpisnik ovršne isprave, odnosno da ne odgovara za obveze iz iste, čime je učinio vjerojatnim da bi mu provedbom ovrhe bila prouzročena nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, a jer je ovršenik učinio vjerojatnim osnovanost svoga zahtjeva radi kojeg vodi parnicu.

 

7. Žalitelj u bitnome ističe da se prijedlog za odgodu ovrhe ovršenika od 25. svibnja 2017. sadržajno ne razlikuje od prijedloga za odgodu ovršenika od 13. siječnja 2020. i 12. travnja 2022., odnosno od radnije podnesenog prijedloga za odgodu ovrhe koji je pravomoćno odbijen te nije došlo do promjena u pogledu činjenica i okolnosti koje je ovršenik u istom ranije isticao.

 

8. Iz sadržaja spisa je vidljivo da je ovršenik u prijedlogu za odgodu ovrhe od 25. svibnja 2017. naveo da bi provedbom predmetne ovrhe nastala nenadoknadiva šteta, a s obzirom da je predmetna nekretnina jedina nekretnina u vlasništvu ovršenika, da ovršenik u nekretnini stanuje zajedno sa svojom obitelji te da je ista nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih životnih potreba, odnosno životnih potreba članova njegovih obitelji.

 

9. Rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-3531/17-10 od 26. ožujka 2018. je pod točkom I izreke odlučeno da se upućuje ovršenik da u roku od 15 dana od pravomoćnosti tog rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe određene rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3531/2017 od 25. travnja 2017., nedopuštenom, te je pod točkom II izreke odlučeno da se odgađa ovrha u ovoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja parnice iz točke I izreke tog rješenja.

 

10. Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Ovr-889/2018-6 od 7. ožujka 2019. je prihvaćena žalba ovrhovoditelja, ukinuto rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3531/2017-10 od 26. ožujka 2018. i predmet vraćen istom sudu na ponovni postupak.

 

11. Rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-3531/17-21 od 3. srpnja 2019. (list 96 spisa) je pod točkom I. izreke odlučeno da se upućuje ovršenik da u roku od 15 dana od pravomoćnosti tog rješenja iz razloga čl. 50. st. 1. t. 7. OZ-a pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe određene rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3531/2017 od 25. travnja 2017, nedopuštenom.

Pod točkom II. izreke je odbijen prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe od 25. travnja 2017. u ovoj pravnoj stvari, kao neosnovan, uz obrazloženje da navodi ovršenika da je protiv rješenja o ovrsi podnio žalbu te da osporava klauzulu ovršnosti ovršne isprave nisu dostatni da sud odgodi provedbu ove ovrhe, budući da je rješenjem Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Ovr-889/18. od 7. ožujka 2019. odbijena žalba ovršenika i potvrđeno predmetno rješenje o ovrsi. Navedeno rješenje je postalo pravomoćno 19. srpnja 2019.

 

12. U prijedlogu za odgodu ovrhe od 13. siječnja 2020. (list 153-155 spisa) je ovršenik naveo da nikada nije sklopio Ugovor o kreditu br. … od 10. svibnja 2010., solemniziran po javnom bilježniku I. L. iz Z., što je potvrđeno grafološkim vještačenjem vještaka Lj. Z. od 3. prosinca 2019. provedenim u ovom ovršnom postupku. S obzirom da ovrhovoditelj prema ovršeniku nema tražbinu temeljem ovršene isprave niti je ovršenik s ovrhovoditeljem ili Kreditorom bio u ikakvom odnosu, to bi provedbom ovrhe morao trpjeti da ovrhovoditelj iz vrijednosti nekretnine u vlasništvu ovršenika namiruje tražbinu za koju ovršenik nije jamčio.

 

13. U podnesku od 12. travnja 2022. je ovršenik obavijestio sud da je postupio po rješenju prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-3531/17 od 3. srpnja 2019., kojim je upućen u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, te je pokrenuo parnicu pod poslovnim brojem P-11157/2019, pa bi u slučaju provođenja takve ovrhe pretrpio nenadoknadivu štetu jer ne postoji ovršna isprava na temelju koje bi se ista provela.

 

14. Neosnovani su žalbeni navodi da nije došlo do promjena u pogledu činjenica i okolnosti koje je ovršenik u isticao u prijedlogu za odgodu ovrhe od 25. svibnja 2017. te u prijedlozima od 13. siječnja 2020. i 12. travnja 2022. To iz razloga što su nakon podnošenja prijedloga za odgodu ovrhe od 25. svibnja 2017. provedena dva grafološka vještačenja – po vještaku Lj. Z. od 3. prosinca 2019. (list 143 – 149 spisa) i po centru „I. V.“ od 8. ožujka 2022. (zaprimljeno u spis 15. ožujka 2022., list 426-432 spisa), te prema oba mišljenja ovršenik nije skriptor spornog potpisa na Ugovoru o kreditu br. … sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 10. svibnja 2010.

 

15. Stoga, suprotno žalbenim navodima, u pogledu okolnosti koje ovršenik iznosi u prijedlozima za odgodu ovrhe od 13. siječnja 2020. i 12. travnja 2022. nije pravomoćno odlučeno.

 

16. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a je propisano da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako dokaže da postoji koji od razloga iz točke 1.-11. tog stavka.

 

17. Žalitelj ističe da je ovršenik pokrenuo parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, čime je ispunjen jedan od traženih uvjeta, ali nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Također navodi da je ovršenik prilikom podnošenja prijedloga dužan učiniti vjerojatnim nastanak nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete, i to na način da navodnu štetu objektivizira uvjerljivim, životnim i logičnim činjenicama te okolnostima koje omogućuju provjerljivost pretpostavke vjerojatnosti.

 

18. Prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, okolnost da su u tijeku ovršnog postupka provedena dva grafološka vještačenja prema kojima ovršenik nije potpisao Ugovor o kreditu br. … sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 10. svibnja 2010., je sasvim dovoljno uvjerljiva, životna i logična okolnost koja jasno upućuje na vjerojatnost nastanka nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete, koju bi ovršenik pretrpio provođenjem ovrhe i prodajom nekretnine (prije okončanja parničnog postupka koji se vodi radi proglašenja ovrhe nedopuštenom) radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine za koju ovršenik nije jamčio te ni s ovrhovoditeljem niti s njegovim pravnim prednikom nije bio ni u kakvom pravnom odnosu, zbog čega ni ne odgovara za naplatu predmetne tražbine.

 

19. Na žalbene navode ovrhovoditelja kako ovršni sud ne može ulaziti u ocjenu dokaza izvedenih u parničnom postupku, valja odgovoriti da su u konkretnom slučaju dva grafološka vještačenja (na koja se poziva prvostupanjski sud) provedena u okviru ovršnog postupka, a ne parničnog postupka, kako to pogrešno ističe ovrhovoditelj, pa je ovršni sud ovlašten te provedene dokaze ocjenjivati.

 

20. Slijedom svega navedenoga i na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a u svezi s čl. 21. st.1. OZ-a je valjalo odbiti žalbu ovrhovoditelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

 

U Zagrebu 26. lipnja 2023.

                            Sudac:

                            Diana Preglej, v.r.