1

Poslovni broj Gž-1838/2022-3

                                                                                                                Poslovni broj Gž-1838/2022-3

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja N. K. iz G., OIB 4... kao vlasnika Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva N. K. sa sjedištem u G., zastupanog po punomoćniku D. J.odvjetniku iz Z.  protivnika osiguranja 1. G. D. iz  G., OIB ....., 2. B. D. iz G., , OIB .. i 3. S.M. iz G., OIB ..., predsjednice Općinskog vijeća Općine G., G., svi zastupani po punomoćnici K. J.,,  odvjetnici u Odvjetničkom društvu J. &V.iz R., radi određivanja privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja izjavljenoj protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Psp-18/2022-8 od 30. studenoga 2022., 16. lipnja 2023.

r i j e š i o    j e

              Uvaženjem žalbe protivnika osiguranja 1. G. D. i 2. B. D. ukida se rješenje o osiguranju Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Psp-18/2022-8 od 30. studenoga 2022. i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

              Rješenjem suda prvog stupnja radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja određena je privremena mjera koja glasi:

              "I.Radi  osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja temeljem članka 346. i članka 347. stavak 1. točke 6. i 7. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20) određuje se

p r i v r e m e n a    m j e r a

              tako što se nalaže 1. i 2. protivnicima osiguranja G. D. i B. D. da odmah po primitku ovog rješenja uklone s katastarskih čestica broj .... i ... k.o. O. krdo konja, kamp kućicu i električne pastire te sve prepreke kako bi tužitelj mogao pristupiti nekretninama k.č. br. ...., ....., ....... i ..... sve k.o. O. te im se  zabranjuje da mijenjaju postojeće posjedovno stanje i na bilo koji način onemogućavaju predlagatelja osiguranja da sa svojim stadom krava, koza i ovaca ispasuje predmetne nekretnine, sve u roku od 24 sata.

              II. Za slučaj da 1. i 2. protivnici osiguranja postupe suprotno zabrani i nalogu iz toč. I. sud  će im izreći novčanu kaznu u iznosu od 20.000,00 kn svakomu.

              III Ova privremena mjera traje d pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi kod ovog suda u predmetu poslovni broj Psp-18/2022 ili drugačije oduke suda ako se promijene okolnosti zbog kojih  je ova mjera određena.

              IV nalog iz točke I izreke ovog rješenja o osiguranju smatra se provedenim dostavom ovog rješenja protivnicima osiguranja (članak 347. stavak 3. Ovršnog zakona)".

              Protiv tog rješenja  žale se protivnici osiguranja zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

              Protivnici osiguranja smatraju da  sud prvog stupnja nije nedvojbeno utvrdio da su ispunjeni uvjeti za primjenu čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20; dalje OZ) niti je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, odnosno da bi postupak osiguranja spriječili  i znatno otežali ostvarenje njegove tražbine. Tvrde da predlagatelj osiguranja svoju stoku drži na k.č. br. ....., ....., .... i .... sve k.o. O., dok se konji protivnika osiguranja nalaze na posve drugom dijelu čestica k.č. br. .... i .... k. o. O., a razlika udaljenosti između katastarskih čestica je veća od  2 km. Navode, da konji protivnika osiguranja niti u jednom trenutku nisu došli blizu stada u vlasništvu predlagatelja osiguranja, dapače isti se nalaze u toru koji je omeđen  željeznom ogradom i pod konstantnim nadzorom protivnika osiguranja. Stoga, stado predlagatelja osiguranja niti u jednom trenutku nije bilo ugroženo. Tvrde da dovode u prikolicama  vodu za svoje konje. Stoga je neosnovan navod predlagatelja osiguranja da protivnici osiguranja nemaju osiguranu vodu za svoje konje, pa da isti zbog toga dolaze pred kuću  predlagatelja osiguranja. Tvrde da nisu ni na koji način smetali predlagatelja u vršenju posjeda, te su cijelo vrijeme postupali unutar granica svog prava o mirnom posjedu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Navode da nisu protupravno uzurpirali niti jedan dio k.č. br. .... i k.č. br. .... k.o. O., dok je predlagatelj osiguranja onaj koji nema posjed niti u jednom dijelu spomenutih čestica, već neovlašteno pokušava proširiti svoj posjed na zemljište koje mu ne pripada. Također, navode da je do intervencije policije uvijek dolazilo zbog postupanja predlagatelja, koji cijelo vrijeme pokušava zastrašiti protivnike osiguranja kako bi isti napustili posjed poljoprivrednog zemljišta. Nenadoknadiva šteta bi zapravo nastala za protivnike osiguranja provedbom tog rješenja budući da isti zbog godišnjeg doba nemaju gdje spremiti na adekvatan način konje koji ne bi značio nastanak velike materijalne štete. Također navode da je privremena mjera u cijelosti identična tužbenom zahtjevu kojim se traži uklanjanje krda od  100 konja i uspostavu prijašnjeg stanja uz zabranu takvog ili sličnog budućeg smetanja. Navode da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da bi pretrpio ikakvu štetu niti da se nalazi u opasnosti  od nastanka štete. Zaključno ističu da navodi o šteti koju je napravilo krdo konja na nekretninama predlagatelja osiguranja u cijelosti su neistiniti i neosnovani  te isti nema nikakvog dokaza.

              Predlažu pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

              Predlagatelj osiguranja u odgovoru na žalbu navodi da je privremena mjera u konkretnoj pravnoj i činjeničnoj situaciji bila nužna da se privremeno regulira odnos među strankama do okončanja ove posjedovne parnice. Navodi da  tužitelj sa svojom obitelji još od  2004. u selu O. ima svoju vlastitu obiteljsku kuću, gospodarske objekte te pašnjake u njegovom osobnom vlasništvu koje je kupio od domicilnog stanovništva, te da koristi i pašnjake od drugih stanovnika sela O. koji su mu dali za to odobrenje bilo pismeno bilo usmeno i da se svi ti pašnjaci nalaze uz rubne dijelove  nekretnine oznake k.č. br. .... i k.č. br. .... k.o. O.., pa i unutar tih parcela. Kod takvog stanja stvari smatra logičnim i prirodnim da te pašnjake koji su u državnom vlasništvu koristi za ispašu upravo tužitelj tokom cijele godine od ranog proljeća do kasne jeseni, a ta činjenica će se lako utvrditi očevidom na licu mjesta. Inače, tvrdi da su tuženici nakon što je izrečena privremena mjera neovlašteno i protupravno dotjerali stado od 1000 ovaca u neposrednu blizinu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva tužitelja što je dodatan dokaz njihove upornosti u protupravnosti i nasilju koje iskazuju spram tužitelja. Također, dokaz o tome je činjenica da tuženici još nisu do kraja postupili po privremenoj mjeri što je samo potvrda svih činjeničnih navoda tužitelja.

              Predlaže  žalbu odbiti kao neosnovanu i rješenje suda prvog stupnja potvrditi.

              Žalba je osnovana.

              Sud prvog stupnja utvrđuje da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a to je otklanjanje štete koja prijeti stadu  njegovog obiteljskog gospodarstva, dok je priloženom dokumentacijom predlagatelj učinio vjerojatnim opasnost da bi bez određivanja privremene mjere protivnici osiguranja spriječili odnosno znatno otežali ostvarenje njegove tražbine. Utvrđuje da je određivanje privremene mjere potrebno da bi se spriječilo nasilje,  budući da je u konkretnom slučaju između stranaka u više navrata intervenirala policija. Također nespornim smatra da bez određivanja privremene mjere predlagatelju osiguranju prijeti nastanak  nenadoknadive štete budući da njegovo stado koza, ovaca i krava svakako je u slabijem položaju i ugroženo  krdom od  100 grla konja u vlasništvu 1.  i 2. protivnika osiguranja. Pritom, sud je cijenio činjenicu da je uprava PUZ Postaja granične policije G. uredovanjem na licu mjesta na spornim nekretninama  5. studenoga 2022. utvrdila da je krdo konja njih oko 100 u vlasništvu 1. i 2.  protivnika osiguranja bez nadzora slobodno lutalo po tuđim imanjima i pašnjacima, a između ostalog i po pašnjacima predlagatelja na području mjesta O. i G. p. na području Općine G. o čemu je naknadno 11. studenoga 2022. obaviještena  Općina G.radi poduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti što je po ocjeni suda dokaz o nezakonitom postupanju sa  životinjama od strane 1. i 2. protivnika osiguranja. Osim toga, sud je provjerom na G. utvrdio da su sporne nekretnine oznake k.č. br. .... i  .... k.o. O. na kojima se nalaze  konji 1. i 2. protivnika osiguranja u neposrednoj blizini ili graniče sa nekretninama obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva predlagatelja osiguranja i nekretninama koje predlagatelj drži u posjedu temeljem  suglasnosti društva O. p.. d.o.o. od  1. siječnja 2017. i ugovora o  podruživanju poljoprivrednog zemljišta koje je predlagatelj  osiguranja zaključio s vlasnicima odnosno suvlasnicima B. I. i N. P., radi se o nekretninama upisanim u posjedovni list  ..., ...., ...k.o. O..  Slijedom navedenog sud prvog stupnja zaključuje da su ispunjene pretpostavke  iz odredbe čl. 346. st. 1. i 2. i čl. 347. st. 1. toč. 6. i 7. OZ-a radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja .

              Osnovano protivnici osiguranja navode da pobijano rješenje ne sadrži razloge o tome jesu li ispunjene pretpostavke za  određivanje privremene mjere.

Naime, pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine propisane su odredbom čl. 346. OZ-a.

Prva pretpostavka za određivanje privremene mjere je ta da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a druga pretpostavka je da mora učiniti vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se  spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete.

              Predlagatelj osiguranja (tužitelj) je podnio prijedlog za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine –zaštitu posljednjeg mirnog posjeda – vraćanje oduzetog posjeda odnosno uspostavi prijašnjeg posjedovnog stanja, pa je upravo predlagatelj osiguranja (tužitelj) dužan dokazati da su ispunjene i to kumulativno zakonske pretpostavke za izdavanje predložene privremene mjere.

              To znači da predlagatelj osiguranja treba učiniti vjerojatnim da je bio u zadnjem mirnom posjedu predmetnih nekretnina kada su tuženici učinili radnje za koje predlagatelj osiguranja tvrdi da predstavljaju čin smetanja njegova posjeda. Također, predlagatelj osiguranja mora  učiniti vjerojatnim postojanje opasnosti da bi bez predložene privremene mjere protivnici osiguranja spriječili i znatno otežali ostvarenje njegove  tražbine – vraćanje posjeda nekretnine, odnosno da je predložena privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

Međutim, u obrazloženju prvostupanjskog rješenja naveden je sadržaj isprava koje je predlagatelj osiguranja priložio uz tužbu i  navedeno je da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, kao i opasnost da će bez takve mjere protivnici osiguranja spriječili odnosno znatno otežali ostvarenje njegove tražbine. Pritom, posve su izostali razlozi, odnosno ocjena isprava koje su tuženici priložili u spis .

              Osim toga, prema postavljenom tužbenom zahtjevu predlagatelj osiguranja (tužitelj) u ovom postupku traži posjedovnu zaštitu k.č. br. .... i .... k.o. O. te k.č. br. ...., ....,  ...., ... k.o. O..,  za koje tvrdi da je bio posljednji mirni posjednik, pa  je najprije trebalo identificirati dijelove nekretnina, odnosno dijelova na kojima bi tužitelj eventualno bio u posjedu i na kojima su poduzete radnje koje prema navodima tužitelja  predstavljaju čin smetanja posjeda. To pogotovo iz razloga što k.č. br. .... ima površinu od 2674900 m2 , dok k.č. br. ... k.o. O. ima površinu od 425354 m2.

              Pritom valja dodati predlagatelj osiguranja (tužitelj) privremenom mjerom traži, uklanjanje prepreka kao bi mogao pristupiti nekretninama pa je upitno da li se takvom privremenom mjerom može osigurati tražbina predlagatelja osiguranja s obzirom  da bi sadržaj tužbenog zahtjeva ukazivao na posjed prava stvarne služnosti prolaza.

              Iako je točno da  cilj određivanja privremene mjere ne može biti ostvarenje tražbine o čemu se treba voditi računa kod određivanja privremene mjere, ipak to ovisi o prirodi odnosa, odnosno konkretne situacije.

              To znači da određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine nije zapreka  da ona sadržajno odgovara odluci kojom se predlagatelju osiguranja pruža pravna zaštita u posjedovnoj parnici, jer je privremena mjera  vremensko ograničenog trajanja, pa sud samo privremeno određuje sporni odnos. Pritom treba uzeti  da je odnos sporan, kada je među strankama sporno njegovo postojanje ili pravna valjanost tako i  u okolnostima kada su sporna prava i obveze koje iz njega proizlaze.

              Također u slučaju kada bi se ovrha provodila radi prisilnog ostvarenja radnje koja zbog njene prirode može obaviti samo ovršenik, (ovdje protivnici osiguranja), dakle ako se radi o nezamjenjivoj radnji, sud će rješenjem o ovrsi, istovremeno zaprijetiti ovršenicima (protivnicima osiguranja) da će protiv njih izreći novčanu kaznu u skladu s odredbom čl. 16. OZ-a ako u roku koji mu je određen ne ispuni svoju obvezu.

Sud prvog stupnja udovoljava i u tom dijelu prijedlogu predlagatelja osiguranja u zatraženoj visini, bez da je vodio računa o značaju zabrane koje je  naloženo protivnicima osiguranja,  te  ima u vidu da se radi o fizičkim osobama.

U ponovnom postupku sud prvog stupnja će voditi računa o okolnostima koje su navedene u ovom rješenju te nakon toga donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.

Iz navedenih razloga valjalo je uvaženjem  žalbe protivnika osiguranja pobijano rješenje ukinuti a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredu iz čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22).

                                                        U Rijeci, 16. lipnja 2023.

                                                                                                                SUTKINJA

                                                                                         Helena Vlahov Kozomara