1                            Poslovni broj: IV Kr-39/2023-4

Poslovni broj: IV Kr-39/2023-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja dr.sc. Lane Petö Kujundžić, predsjednice vijeća te mr.sc. Ljiljane Stipišić i Snježane Hrupek-Šabijan, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Martine Janković, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog J. P., zbog kaznenog djela iz članka 312. u vezi s člankom 34. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11. i 144/12., – dalje: KZ/11.), odlučujući o prijedlogu optuženika za prenošenje mjesne nadležnosti u predmetu Općinskog suda u Splitu broj K-529/2016., u sjednici vijeća održanoj 15. lipnja 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Odbija se prijedlog optuženog J. P. za prenošenje mjesne nadležnosti.

 

 

Obrazloženje

 

1. Općinski sud u Splitu, po sucu pojedincu, dostavio je spis tog suda broj K-529/2016. Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske, s prijedlogom optuženog J. P., podnesenom po branitelju, odvjetniku N. I., za prenošenje mjesne nadležnosti sukladno članku 28. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22.- dalje: ZKP/08.).

 

2. U prijedlogu se navodi da je oštećenica u postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu u predmetu broj K-529/2016. ujedno sutkinja tog suda koju suci Općinskog suda u Splitu svakodnevno viđaju, pa obrana smatra da optuženik neće imati pravično suđenje pred tim sudom. Stoga se predlaže da se za suđenje u navedenom predmetu odredi drugi stvarno nadležan sud.

 

3. Prijedlog nije osnovan.

 

4. Prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, razlozi koji se navode u prijedlogu optuženika nemaju značaj važnih razloga za prenošenje mjesne nadležnosti iz članka 28. stavka 1. ZKP/08.

 

5. Člankom 28. stavkom 1. ZKP/08. propisano je da zajednički neposredno viši sud može za vođenje postupka ili za poduzimanje određenih radnji u postupku odrediti drugi stvarno nadležni sud na svom području ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako postoje drugi važni razlozi.

 

6. Okolnost da je oštećenica u ovom postupku sutkinja Općinskog suda u Splitu pred kojim se vodi postupak ne dovodi nužno u sumnju nepristranost suca koji konkretno sudi u kaznenom predmetu Općinskog suda u Splitu pod brojem K-529/2016. niti dovodi u pitanje pravičnost suđenja prema optuženiku. To iz razloga jer sukladno podnesenom prijedlogu optuženika za prenošenje nadležnosti nisu navedeni nikakvi razlozi zbog kojih bi subjektivna nepristranost suca bila dovedena u pitanje. Naime, primjenom subjektivnog testa za odgovor na pitanje o (ne)pristranosti suda uzima se u obzir osobno uvjerenje i ponašanje konkretnog suca odnosno je li sudac imao ili ima neke osobne predrasude ili je pristran u konkretnom predmetu. Osobna nepristranost suca mora se pretpostaviti dok se ne dokaže suprotno. (Parlov Tkalčić protiv Hrvatske, zahtjev broj 24810/06., presuda od 22. prosinca 2009., § 78). Slijedom navedenog, a kako iz razloga navedenih u prijedlogu ne proizlazi da bi uredujući sudac imao ikakav osobni interes za ishod ovog postupka, to subjektivna nepristranost nije dovedena u pitanje.

 

7. Nadalje, razlozi navedeni u prijedlogu optuženika nisu niti objektivno opravdani kada se ima u vidu stajalište Europskog suda za ljudska prava u pogledu objektivnog testa nepristranosti. Primjenom navedenog testa, utvrđuje se, imajući na umu i sastav suda, pruža li sam takav sud dovoljna jamstva kako bi se isključila svaka opravdana sumnja glede njegove nepristranosti te je potrebno utvrditi postoje li dokazive činjenice koje mogu pobuditi sumnju glede nepristranosti suda. Pri tome je stav podnositelja prijedloga važan, ali nije i odlučan, već je odlučno može li se bojazan da sud nije nepristran smatrati objektivno opravdanom te, iako i vanjski dojam o nepristranosti suda također ima određenu važnost, to samo po sebi nije odlučno, već je vanjski dojam potrebno provjeravati u odnosu na objektivnu stvarnost. U tom smislu potrebno je ispitati i jesu li suci konkretnog suda dovoljno neovisni od bilo kakvih unutarnjih utjecaja. (Parlov Tkalčić protiv Hrvatske, zahtjev broj 24810/06., presuda od 22. prosinca 2009., § 78, 80, 83, 86).

 

7.1. Sukladno navedenom, iako se suci Općinskog suda u Splitu po logici stvari moguće svakodnevno susreću u obavljanju svoje dužnosti, pa tako i sutkinja Općinskog suda u Splitu, koja je oštećena kaznenim djelom u ovom postupku, navedeno po ocjeni ovog suda ne dovodi u pitanje objektivnu nepristranost svih sudaca Općinskog suda u Splitu. Tim više, jer je oštećenica sutkinja parničnog odjela Općinskog suda u Splitu, koja kao takva zasigurno nema jednak doticaj sa sucima kaznenog odjela Općinskog suda u Splitu (kojih ima dvadesetak), kao moguće sa sucima parničnog odjela. Osim toga, oštećenica, iako obavlja dužnost suca na Općinskom sudu u Splitu, ne može ni na koji način utjecati na izbor suca koji sudi u konkretnom predmetu niti može dati drugim sucima upute o tome kako odlučiti u konkretnom predmetu, jer suci sude na temelju međunarodnih propisa, Ustava, zakona i drugih pozitivnih propisa pa je imajući u vidu stajalište Europskog suda za ljudska prava u pogledu pitanja unutarnje neovisnosti sudaca, po ocjeni drugostupanjskog suda, u tom smislu osigurana neovisnost sudaca Općinskog suda u Splitu. Jednako tako, optuženik nije u prijedlogu iznio nikakve dokazive činjenice kojima bi objektivno opravdao svoju bojazan, pa činjenica da je oštećenica sutkinja Općinskog suda u Splitu ne dovodi sama po sebi u sumnju objektivnu nepristranost sudaca Općinskog suda u Splitu, dok sam stav optuženika u pogledu te činjenice nije odlučan.

 

8. S obzirom na navedeno, drugostupanjski sud smatra da u konkretnom slučaju ničime nije povrijeđen vanjski dojam o nepristranosti Općinskog suda u Splitu pa prijedlog optuženika za prenošenje mjesne nadležnosti u smislu članka 28. stavka 1. ZKP/08. nije opravdan.

 

8.1. Stoga je na temelju članka 28. stavka 1. ZKP/08. prijedlog valjalo odbiti i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

 

 

Zagreb, 15. lipnja 2023.