Pristupanje sadržaju
Općinski sud u Splitu
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Maji Vukmir, u pravnoj stvari
tužitelja A. G., O.: …, iz S., kojeg
zastupaju punomoćnici M. B. i G. L., odvjetnici u S., protiv tuženika
pod 1. J. S., O.: …, iz S., i pod 2.
M. S., O.: …, iz S., koje zastupa
punomoćnik M. D. R., odvjetnica u S., radi iseljenja, nakon glavne i
javne rasprave, održane dana 04. svibnja 2023., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i
punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu održanom 15. lipnja 2023.
p r e s u d i o j e
I. Dužni su tuženici 1. J. S. iz S., O.:
… i 2. M. S. iz S., O.: …, u roku
od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe iseliti iz stana u S., anagrafske oznake
G. koji se nalazi na II. katu i sastoji se od 4 sobe, predsoblja, kupaonice,
kuhinje, spreme i male sobice, ukupne površine 114,00 m², kao i drvarnice koju
koriste, položen u zgradi sagrađenoj na čest. zgr. 3619 Z.U. 5821 K.O. S., te isti
predati slobodan od svih osoba i stvari u posjed tužitelju A. G. iz S.,
O.: ….
II. Dužni su tuženici u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude i pod
prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.443,34€/10.875,00
kn, a u slučaju kašnjenja sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana
donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako
polugodište prema kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na
svoje posljednje glavne operacije refinanciranja obavljenim prije prvog dana
tekućeg polugodišta, uvećanjem te stope za 3 % poena.
obrazloženje
1. U tužbi se u bitnom navodi da je tužitelj sa tuženom ad. 1. zaključio Ugovor
o najmu stana sa zaštićenom najamninom …. nakon smrti majke tužene ad.
1. kao ranijeg zaštićenog najmoprimca, no da je istog otkazao i zatražio iseljenje
tuženika budući tuženici ne borave u stanu, da stan koristi treća osoba, a da tužitelj
nema riješeno stambeno pitanje.
2. Tuženici su se usprotivili tužbi i tužbenom zahtjevu ističući kao u
predmetnom stanu stanuju, kako redovito plaćaju najamninu, kako u predmetnom
stanu nema trećih osoba te kako tužitelj ima riješeno stambeno pitanje.
3. Ranijom presudom u ovom predmetu P.-911/14 tužbeni zahtjev je bio
odbijen, no ista je ukinuta R. Ž. suda u O. G.-1291/18 od 12.
ožujka 2020. god. i predmet vraćen na ponovni postupak uz uputu da je u nastavku
postupka potrebno utvrditi da li je sporna nekretnina na V. pogodna za stanovanje
tijekom cijele godine, da li bi ista zadovoljila stambene potrebe tuženika, te utvrditi
njihovo imovno stanje, odnosno kako su i kada stekli tu nekretninu (po vlastitom
navodu tuženika - prodajom imovine u Z.), i da li je vrijednost te imovine bila
dostatna za stjecanje useljive kuće ili stana, zbog čega isti ne bi imali pravo na
zaštićenu najamninu (čl. 2. i 31. ZSN-a).
4. U dokaznom postupku pregledana je cjelokupna pisana dokumentacija u
spisu, saslušane stranke i svjedoci V. G., L. P., D. G.,
A. E., A. M. i dr. K. F. Š..
5. Tužbeni zahtjev je osnovan.
6. Među strankama u ovoj fazi postupka nije sporno :
- da je tužitelj vlasnik predmetnog stana u kojem stanuju tuženici kao zaštićeni najmoprimci temeljem Ugovora o najmu stana od …. (dalje Ugovor),
- da je tužitelj tuženicama otkazao Ugovor pismenim otkazom od 5. veljače 2014., uz otkazni rok od 6 mjeseci, koji im je uručen 13.02. 2014.,
- da je razlog otkaza Ugovora namjera tužitelja da sa svojom obitelji
(suprugom i dvoje djece različitog spola) useli u predmetni stan veličine 114,00 m2,
jer trenutno stanuju u neadekvatnom dvosobnom stanu koji je vlasništvo tužiteljeva
oca, a koji stan otac želi prodati,
- da tuženici nisu iz predmetnog stana iselili, zbog čega je tužitelj i pokrenuo
ovaj postupak za iseljenje iz stana i predaju stana u posjed pozivom na odredbe čl.
21. st.1. i čl. 40. st. 1. Zakonu o najmu stanova (Narodne novine br. 91/96, 48/98,
66/98 i 22/06, dalje ZNS),
- da tuženici u svome vlasništvu imaju useljivu nekretninu na V., u kojoj
povremeno borave, te istu nekretninu i iznajmljuju, čime ostvaruju imovinsku korist, a
koju nekretninu su kupili nakon što su prodali obiteljsku imovinu u Z..
7. Odredba čl. 19. Zakona o najmu stanova ("Narodne novine" br. 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 68/18, 105/20 dalje ZNS) propisuje :
Najmodavac može otkazati ugovor o najmu stana ako se najmoprimac ili drugi korisnici stana koriste stanom suprotno Zakonu i ugovoru o najmu stana, a osobito:
1. ako najmoprimac ne plati u ugovorenom roku najamninu i druge ugovorene troškove u svezi sa stanovanjem,
2. ako najmoprimac stan ili dio stana daje u podnajam, bez dopuštenja najmodavca,
3. ako najmoprimac ili drugi korisnici stana ometaju druge najmoprimce ili korisnike zgrade u mirnom korištenju stanom ili poslovnim prostorom,
4. ako se stanom koristi osoba koja nije navedena u ugovoru o najmu i to za vrijeme
dulje od 30 dana bez dopuštenja najmodavca, osim u slučaju kad je riječ o bračnom
drugu, potomku, roditelju, osobi koju je prema Zakonu dužan uzdržavati ili o osobi
koja pruža najmoprimcu ili drugim korisnicima stana nužnu njegu i pomoć samo dok
potreba za nužnu njegu i pomoć traje,
5. ako se najmoprimac ili drugi korisnici stana ne koriste stanom za stanovanje, već se njime koriste u cijelosti ili djelomično za druge namjene.
(2) Najmodavac ne može najmoprimcu otkazati ugovor o najmu stana iako su
ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka ako ga prethodno pisano ne opomene da u
roku od 30 dana otkloni razloge za otkaz.
8. Razlozi za otkaz najma zaštićenom najmoprimcu pored ovih iz čl. 19.
propisani su i čl. 40., s time da je taj članak izmijenjen Zakonom o izmjenama i
dopunama ZNS ( "Narodne novine" 68/2018) te glasi:
»(1) Zaštićenom najmoprimcu najmodavac može dati otkaz ugovora o najmu
stana i pored razloga iz članka 19. ovoga Zakona, zbog razloga:
– propisanog u članku 21. stavku 1. ovoga Zakona,
– ako nema riješeno stambeno pitanje za sebe i svoju obitelj, a na temelju posebnog propisa ima pravo na stalnu socijalnu pomoć ili ima više od 60 godina.
(2) U slučaju iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka najmodavac može
zaštićenom najmoprimcu otkazati ugovor o najmu stana samo ako je najmoprimcu
osigurao drugi odgovarajući stan s pravima i obvezama zaštićenog najmoprimca.
(3) U slučaju iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka jedinica lokalne
samouprave, odnosno G. Z. dužni su najmoprimcu osigurati drugi
odgovarajući stan s pravima i obvezama zaštićenog najmoprimca.
(4) Najmodavac, odnosno jedinica lokalne samouprave ili G. Z. nisu dužni
u slučajevima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka osigurati drugi odgovarajući stan
najmoprimcu koji ima u vlasništvu useljivi odgovarajući stan na području općine ili
grada gdje se nalazi stan u kojem stanuje.
(5) Najmodavac koji je otkupio stan prema odredbama Zakona o prodaji stanova
na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, br. 43/92. – pročišćeni tekst,
69/92., 25/93., 48/93., 2/94., 44/94., 58/95. i 11/96.) te njegovi pravni sljednici ne
mogu otkazati ugovor o najmu zaštićenom najmoprimcu zbog razloga određenih u
stavku 1. ovoga članka.
(6) Na otkaz ugovora iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način
primjenjuju odredbe članka 22. ovoga Zakona, s time što je otkazni rok šest mjeseci.
(7) Ako jedinica lokalne samouprave u slučaju iz stavka 1. podstavka 2. ovoga
članka najmoprimcu ne osigura drugi odgovarajući stan s pravima i obvezama
zaštićenog najmoprimca u roku od šest mjeseci od dana podnošenja osnovanog
zahtjeva najmodavca, najmodavac može putem suda tražiti ispunjenje ove obveze.
Ovaj sudski postupak je hitan.«
9. Članak 21. ZNS-a je također izmijenjen istim Zakonom o izmjenama i
dopunama te je sada propisano da najmodavac može otkazati ugovor o najmu stana
na neodređeno vrijeme pored razloga iz članka 19. ovoga Zakona, ako se u taj stan
namjerava useliti sam ili namjerava useliti svoje potomke, roditelje ili osobe koje je
prema posebnim propisima dužan uzdržavati. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka
najmodavac može otkazati ugovor o najmu stana sklopljen na neodređeno vrijeme
samo ako je najmoprimcu osigurao drugi odgovarajući stan s pravima najma stana
na neodređeno vrijeme.
10. Napominje se da rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-
3242/18 od 14. rujna 2020. („Narodne novine“ broj 105/2020) nije prihvaćen prijedlog
za ocjenu ustavnosti navedene zakonske odredbe s Ustavom RH, uz obrazloženje
da je izmijenjenim čl. 40. ZNS izjednačen sadržaj obveze najmodavca i obveze
jedinice lokalne samouprave odnosno G. Z., a to je da
najmoprimcu osiguraju drugi odgovarajući stan s pravima i obvezama zaštićenog
najmoprimca.
11. Iako je u čl. 5. st. 1. ZIDZNS („Prijelazne i završne odredbe“) propisana
načelna primjena ZNS na sve postupke započete po tom Zakonu, a koji nisu dovršeni
do stupanja na snagu ZIDZNS, u st. 2. istog članka predviđena je iznimka, između
ostalog i za postupke započete do stupanja na snagu ZIDZNS po čl. 40. ZNS, na koji
će se primijeniti odredba čl. 4. ZIDZNS.
12. Na ovom mjestu valja samo ukazati da je donošenjem ZID ZNS u cijelosti
riješeno pitanje ranije postojeće pravne praznine nastale nakon što je je Ustavni sud
Odlukom br. U-I-762/1996 od 31. ožujka 1998. godine ukinuo odredbu čl. 40. st. 2.
ZSN-a kojom je bilo regulirano da se u slučaju iz st. 1. podstavka 1. čl. 40.
najmodavac može otkazati ugovor o najmu stana sklopljen na neodređeno vrijeme
samo u slučaju ako je najmoprimcu osigurao drugi useljiv stan pod uvjetima za
stanovanje koji nisu nepovoljniji za najmoprimca. Naprijed citiranom ustavnom
Odlukom je odlučeno da ukinuta zakonska odredba prestaje važiti istekom šest
mjeseci od dana objave Odluke u "Narodnim novinama", a Odluka je objavljena u
broju 48. od 6. travnja 1998. godine.
13. Nadalje odredba čl. 31. st. 2. ZNS-a propisuje da Pravo na zaštićenu
najamninu nema najmoprimac koji ima u vlasništvu useljivu kuću ili stan, pas e
ukazuje potrebnim utvrditi da li se kuća odmor –vikendica može smatrati useljivim
stambenim objektom u smislu odredbe članka 31. stavak 2. t. 2.
14. Među strankama nije sporno da je tužena pod 1. vlasnica slobodne
samostojeće završene stambene zgrade površine 32 m2, u kojoj povremeno boravi
sa suprugom i istu iznajmljuju turistima, ali je sporno može li se u istoj živjeti tijekom
cijele godine ili je za život pogodna samo ljeti. Zbog navedenog je proveden očevid
na licu mjesta sa vještakom za graditeljstvo M. Š..
15. Vještak je u nalazu i mišljenju u bitnom utvrdio da se predmetna
nekretnina nalazi u G. V., u gradskom naselju P. unutar dijela
predviđenog za razvoj i uređenje površina izvan naselja, da je okolno zemljište
uglavnom poljoprivredno, konfiguracija terena u padu prema jugo istoku, da se radi o
izgrađenoj kući sa okućnicom, u naravi prizemnica neto površine 38,76 m2 (bruto
površine 55,95 m2), sa pripadajućim građevinskim zemljištem (zemljište pod
građevinama i to prizemnicom, nadstrešnicom, bazenom, kaminom i dvorom)
površine 280 m2, sa uključenim građevinskim poboljšicama i to drvenom
nadstrešnicom sa pokrovom od crijepa, popločanim dvorom površine cca 200 m2,
bazenom površine cca 30 m2 koji je popločan sa keramičkim pločicama i kaminom
izgrađenim od blok opeka.
16.1. Iz vještvu priloženih fotografija i snimaka vidljivo je da se kuća nalazi
okružena zelenilom i da zaista u neposrednoj blizini nema drugih kuća, no na
snimkama (str. 236-237 spisa) vidljive su druge kuće, praktički naselje, te asfaltirana
prometnica koja do njih vodi. Nekretnini je omogućen neposredan pristup javnoj
prometnoj površini sa jugoistočne strane, dakle do same nekretnine je moguć pristup
vozilom. U iskazu na ročištu od 14. srpnja 2021. god. vještak je naveo da nije točna
tvrdnja tuženika da je predmetna nekretnina do prve kuće udaljena 2 km, već da je
udaljenost cca 200 metara, što ej upravo vidljivo iz vještva, iz priloženih snimaka i
fotografija.
15.2. Na fotografijama je prikazan eksterijer i interijer kuće, te je vidljivo da se
radi o u građevinskom smislu potpuno dovršenom objektu, sa uređenom fasadom i
okućnicom, dok je iznutra u cijelosti opremljena za stanovanje. Naime, prema
priloženi, fotografijama unutrašnjosti vidljivo je da ista raspolaže kuhinjom
opremljenom svim uređajima nužnim za svakodnevno stanovanje kao što su
štednjak, pećnica, sudoper, perilica rublja i suđa, te većim hladnjakom sa
zamrzivačem, kupatilom sa wc školjkom, tuš kabinom i umivaonikom, kao i manjim
bojlerom. Unutrašnjost se prema tlocrtu izrađenom od strane vještaka sastoji od
dnevnog boravka sa kuhinjom, kupatila i dvije spavaće sobe, koje su kako je vidljivo
na fotografijama opremljene krevetima, a dnevni boravak svim potrebnim sadržajem,
čak i televizorom, te su na kući postavljeni pvc zatvori.
15.3. Zaključno vještak je procijenio tržišnu vrijednost nekretnine na dan
vrednovanja na iznos od 473.000,00 kuna, te je na osnovi zapažanja obavljenih
prilikom obilaska lokacije iznio zaključak da je moguć cjelogodišnji život na
predmetnoj nekretnini.
15.4. U svom iskazu vještak je pojasnio da je ta ocjena dana neovisno o
stanovnicima odnosno korisnicima nekretnine. Naime, tuženici su prigovarali da su
osobe starije životne dobi i bolesnici, da je tuženoj ad. 1. operiran karcinom dojke, da
je uklonila štitnjaču, da ima kronično visok tlak, a tuženik ad 2. da je operirao
melanom koji je recidivirao, da ima ugrađen umjetni kuk, a da mu je lijeva ruka
potpuno neupotrebljiva zbog propalog živca, te da su zbog toga svega upućeni na
potrebnu stalnu liječničku skrb i povremeno ozbiljnije liječničke preglede koje nije
moguće obaviti u V., pa da stoga ova nekretnina nije zadovoljavajuća za njihov
cjelogodišnji život. No, sud smatra da po otocima prvenstveno trajno živi upravo
starije stanovništvo koje prirodno ima veće potrebe za zdravstvenom skrbi, da i drugi
čak i teži bolesnici su trajno naseljeni na otocima, te za potrebe pregleda i bolničkih
liječenja i tretmana dolaze u S. zahvaljujući stalnim i svakodnevnim uspostavljenim
trajektnim linijama.
15.5. U pogledu vještvom utvrđenog problema vlage, vještak je u iskazu
objasnio da je riječ o problemu koji se lako može otkloniti jer daje na uviđaju utvrdio
postojanje vlage, ali kao neznatan problem.
16. U pogledu pitanja legalnosti izgrađenog objekta, utvrđeno je da je
Rješenjem o izvedenom stanju S., U. odjela za prostorno uređenje,
ispostava V., K.: U./I-361-02712-10/249, U.:2181/1-11-09/1-13-4 od 11.
ožujka 2013. god. ozakonjena slobodnostojeća završena zgrada, građevinske (bruto)
površine 32 m2, visine prizemlje, sa dovodnim krovom i mediteran crijepom, koja
ase sastoji od jedne funkcionalne jedinice: stana, te građevina koja neposredno služi
za uporabu nezakonito izgrađene zgrade; nepropusna septička jama smještena uz
zgradu ukopana u teren. U smislu legalnosti ostalih pomoćnih objekata i dijelova
nekretnine kao što su bazen, kamin i nadstrešnica sud smatra da nisu od važnosti za
stanovanje, odnosno da ne utječe na mogućnost cjelogodišnjeg stanovanja u
objektu.
16.1. Na ročištu upitan vještak je li predmetni objekt kategoriziran za turističko
iznajmljivanja i je li nelegalni objekt može dobiti takvu kategorizaciju odgovorio je da
je objekt kategoriziran i na objektu postoji tabla sa zvjezdicama, a po njegovim
saznanjima nelegalni objekt ne bi mogao biti predmet kategorizacije.
17. Nije sporno da predmetnu kuću tuženici turistički iznajmljuju, a kako je
vidljivo iz ispisa sa stranice www.vis-accomodation.com website, (list 76-78 spisa)
cijena noćenja u 2015. god. od 27. lipnja do 04. rujna iznosila je 340 €, uz obvezni
najam od bar 7 dana odnosno noći.
18. U svom iskazu tužena ad. 1. je navela da osim te male kuće u V. da
nema nikakvih drugih nekretnina, a kuća na V. je prizemnica koju su ona i suprug
kupili kao jednu ruševinu nakon što su dobili jedan novčani iznos od prodaje
obiteljske imovine u Z.. Nikakav apartman u S. da nemaju ni ona ni
suprug.
19. Unatoč ovakvom navodu tužitelji u spis dostavljaju ispise sa stranice za
iznajmljivanje apartmana airbnb.com iz 2021. godine (list 306-318) iz kojih proizlazi
da tužitelji iznajmljuju još jednu kuću na V. u uvali M. odmah iznad mora,
odnosno 4 apartmana u kući, no o vlasništvu ovog objekta nema dokaza u spisu.
20. No nije sporno da je dana 12.10.2018. god. dakle tijekom trajanja ovog
postupka, tužena ad. 1. kao kupac zaključila sa Ž. V. kao
prodavateljem Kupoprodajni ugovor u odnosu na čest. zem.
2603/2,2634/1,2640/2,2630/1, 2634/2, 2640/1 k.o. V., u naravi poljoprivredno
zemljište , površine 4368 m2 za iznos (kako je to u ugovoru naznačeno) od 50.000
kuna (list 303 spisa), te je kako proizazi iz vlasničkog lista (list 198) na ove
nekretnine, baš kao i na čest. zem, 2640/2 k.o. V. ( na kojoj se nalazi predmetna kuća) i uknjižena za cijelo.
21. Iz potvrde P. uprave, područni ured S., ispostava S. od
08.07.2020. god. proizlazi da je tužena ad. 1. u 2017. god. registrirana kao sudionik u
prometu nekretnina u svojstvu stjecatelja, temeljem Rješenja o nasljeđivanju O-
2974/16 od 29.09.2008. kojim je stekla 173 dijela kat. čest. 4058 ukupne površine
543 m2, k.o. P., te ponovno 2018. god. kada je stekla naprijed spomenute
nekretnine k.o. V. kupnjom od Ž. V., dok je tuženik ad. 2. registriran kao
otuđivatelj 2018. god. kada je temeljem Ugovora o kupoprodaji od 13.07.2018. god.
prodao poslovni prostor (trgovina) u Š. površine 11,52 m2.
22. Tužitelj i njegova supruga u razdoblju od 2014. do dana izdavanja potvrde nisu registrirani kao sudionici prometa nekretnina.
23. Nije sporno da je tuženik ad. 2. sa H. narodnom bankom zaključio
kupoprodajni ugovor za određene dijelove nekretnine u Z. dana 20.04.2004. i
iste prodao za iznos od 25.620,00 €. Tuženici tvrde da je od tog novca kupljena
nekretnina na V., poljoprivredno zemljište i ruševna kuća koju su dugi niz godina,
svojim radom i ulaganjima malo po malo uređivali. Tvrde i da za iznos kojeg je
tuženik ad. 2. dobio ovom kupoprodajom nisu mogli riješiti svoje stambeno pitanje i
kupiti stan u Splitu, obzirom na cijene stanova.
24. Sasvim sigurno da danas pa i zadnjih godina za cca 25.000 eura u S.
čak ni bližoj okolici ne mogu kupiti 5 m2 stambenog prostora, no takva situacija
sigurno nije bila 2004 . godine. Čak iako taj iznos ni je bio dostatan za kupnji malog
stana u S., da su tuženici imali na umu rješavanje svog stambenog pitanja tada
su uz neki manji kredit mogli ostvariti dovoljan iznos za kupnju stana. Ipak, oni su
uložili u kupnju nekretnine na V., te ulagali godinama, a očito su ipak imali neka
sredstva koja su mogli uložiti, u gradnju i uređenje danas reprezentativne kuće, čak
sa bazenom , koju iznajmljuju u turističke svrhe. Kuću su, sudeći po objavljenom
oglasu iznajmljivali već 2015. godine i to za tada sasvim lijepi iznos noćenja, koji je
tuženicima davao više nego solidan dodatni prihod ( uz mirovine). Od tog prihoda
naravno dio je morao ići na održavanje same kuće, ali zasigurno se dio mogao
"ostaviti sa strane2. Dakle, sud smatra da su tuženici kroz svo ovo razdoblje ( za koje
tužitelj protiv njih vodi ovaj spor za iseljenje) mogli sebi stvoriti uvjete za rješenje
stambenog pitanja čak i da ne žele živjeti na V.. Naime, očito je da su uložili
50.000,00 kuna u kupnju poljoprivrednog zemljišta na V., opet, taj iznos je
nedovoljan za kupnju stana u S. i bližoj okolici, no kada bi se zbrojili svi iznosi
koje su tuženici uložili u kupnju nekretnina na V., te posebno kada bi se uzeli u
obzir iznosi dobiveni iznajmljivanjem kuće na V. (a očito i još nekih apartmana)
jasno je da su tuženici imali mogućnosti uložiti u rješavanje svog stambenog pitanja.
25. Sada, za napomenuti je da u oglasu za najam predmetne kuće na V.
(list 78 spisa) stoje cijene najma po mjesecima za sezonu i izvan sezone, pa je jasno
da se kuća iznajmljuje tijekom cijele godine. Naravno da to ne znači da je i
iznajmljena tijekom cijele godine, ali dokazuje da je u njoj život moguć i za vrijeme
zimskih mjeseci.
26. Po pitanju zdravstvenog stanja tuženika saslušana je njihova obiteljska
liječnica K. F. Š., koja je navela da je njihova odabrana liječnica tek
zadnje dvije godine, te da se radi o pacijentima koji samo povremeno zahtijevaju
preglede odnosno zahtijevaju lijekove. To je najčešće telefonska komunikacija radi
davanja recepta za lijekove koje su već ranije propisani. Smo povremeno je to
zahtjev za uputnicama za neke specijalističke preglede u bolnici. Koliko se sjećam
M. S. je operirao i kuk. M. S. da nema kroničnu terapiju, a
J. S. ima. M. S. da uputnice za specijalističke preglede
povremeno uzima radi pregleda kostiju jer je operirao kuk i povremeno kontrolira uho
jer ima neke probleme, to su sve ranije ozljede. Povremeno ide na terapije radi kuka.
27. Iz iskaza liječnice proizlazi da tuženici ne svraćaju često u ordinaciju već
sve rješavaju putem telefona, kako po pisanju dobivanja lijekova i terapije tako i
uputnica ( koje su uostalom danas digitalizirane, te se pregledi u K. F. i K.
zakazuju online preko C. za naručivanje) , pa dakle sve to mogu ostvariti i sa
otoka V., baš kao i iz S.. Na specijalističke preglede u zakazane termine mogu
stići i trajektom, kao i drugi stanovnici V.. Naime, iz iskaza liječnice proizlazi da
zdravstveno stanje tuženika nije tako loše da to ne bi mogli, jer niti ne pokazuju
potrebu za čestim dolascima u ordinaciju na preglede, tuženik ad. 2. čak nema
nikakvu stalnu terapiju, osim što je operirao kuk što istina zahtijeva povremene
kontrole, ali očito nije ograničene pokretljivosti. Dakle, obzirom na iskaz svjedokinje,
obiteljske liječnice tuženika, sud zaključuje da njihov život i zdravlje ne bi bili ugroženi
životom na otoku V..
28. Iz naprijed navedenog zaključuje se da kuća tuženika u V. da je
namještena za stanovanje, ima struju i vodu, kuhinju, spavaonice i sanitarni čvor,
klima uređaj ( vidljiv na fotografijama), te je uređena kao i svaka druga kuća u kojoj
se stanuje, odnosno u kojoj je moguće cjelogodišnje stanovanje, što je nakon
očevida na licu mjesta u svom nalazu i mišljenju utvrdio vještak građevinske struke.
Zdravstveno stanje tuženika nije takvo da iziskuje učestale posjete liječniku ili
neprekidni medicinski nadzor i stalne terapije odnosno boravke u zdravstvenim
ustanovama i bolnicama, zbog čega bi ključna i neophodna bila blizina istih, te im
život i zdravlje ne bi bili ugroženi življenjem na V..
29. Svrha zaštićene najamnine i zaštićenog najmoprimca ima izraženu
socijalnu zaštitnu funkciju odnosno smisao je zaštićene najamnine rješavanje
stambenog problema na privilegirani način za one najmoprimce čije imovno stanje ne
omogućava rješavanje stambenog problema na drugi način (kupnjom ili izgradnjom
stana odnosno kuće, najam sa slobodno ugovorenom najamninom), a u konkretnom
slučaju tuženici u vlasništvu imaju useljivu kuću koju i sada po nekoliko mjeseci
godišnje koriste za odmor, sudeći prema iskazima saslušanih svjedoka (svjedokinja,
susjeda A. M., list 131-132 spisa tkao navodi da tuženike viđa u prosjeku 3
dana u dva mjeseca jer borave na V.), a i tuženika (tužena ad. 1. navodi da kada
ne iznajmljuje boravi u toj kući, ali samo u ljetnom periodu jer zimi nije uvjetna za
stanovanje).
30. Odredbom st. 2. ranije citiranog članka 40 ZNS-a sasvim jasno propisana
obveza vlasnika stana (najmodavca) da u tom slučaju otkaza ugovora o najmu stana
asa zaštićenom najamninom najmoprimci osigura drugi odgovarajući stan s pravima i
obvezama zaštićenog najmoprimca, odnosno da traži da jedinica lokalne
samouprave to učini. Takva je obveza, u st. 4. istog članka, isključena samo u
situaciji ako najmoprimac na području grada ili općine gdje se nalazi stan u kojem
stanuje ima u vlasništvu useljivi odgovarajući stan, a to je upravo ovdje slučaj. Pri
tome, istina, V. je drugi grad, ali u istoj, S.-dalmatinskoj županiji, koji po svemu
gravitira gradu S., pa ovaj sud smatra da st. 4. čl. 40 ZNSa u tom smislu treba
tumačiti ekstenzivno, ali životno logično.
31. Obzirom na sve navedeno sud smatra da tuženici nemaju pravo na
zaštićenu najamninu sukladno odredbi čl. 31. st. 2. ZNS-a, kao i da u konkretnom
slučaju nije uopće potrebno utvrđivati platne mogućnosti obiteljskog domaćinstva
najmoprimca, što podrazumijeva odnosno uključuje: ukupne mjesečne prihode
(prihodi od plaće, mirovine, imovine i imovinskih prava itd.), vrijednost pokretnina
(osobni automobili, zlatnine, gotovine, štednje, itd.), vlasništvo nekretnina (knjižno i/ili
izvanknjižno), neovisno o njihovoj namjeni, izgrađenosti i pogodnosti za život, iz
razloga što se ovdje ne utvrđuje visina najamnine, niti razlika između tržišne i
zaštićene najamnine već da li uopće tuženici imaju pravo na najamninu, a to je
potpuno neovisno od tužitelja i njegovih materijalnih prilika. Ono što je bitno jest to da
tužitelj nema riješeno stambeno pitanje, da sa suprugom i dvoje djece živi u stanu od
80 m2 u vlasništvu svog oca što je nesporno utvrđeno i da iseljenjem tuženika
namjerava riješiti svoje stambeno pitanje, dok, napominje se, potpuno je irelevantno
da li otac tužitelja imaju vlasništvu drugi stan ili nekretnine, jer bi se tako onda trebalo
gledati i da li djeca tuženika imaju u vlasništvu druge nekretnine u koje bi recimo
mogli na stanovanje primiti roditelje.
32. Slijedom svega navedeno odlučeno je kao u izreci presude.
33. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. i 155. ZPP- a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
33. 1. Temeljem Tbr. 7. st. 2. tužitelju su priznati troškovi zastupanja po
punomoćniku u vidu jednokratne naknade za čitav prvostupanjski postupak u iznosu
200 bodova, uvećano za 25% na ime PDV-a, te za sastav žalbe na presudu u vidu
jednokratne naknade prema Tbr. 10. st. 2. u iznosu od 60 bodova uvećano za 25 %
na ime PDV-a ukupno sa PDVom 325 bodova, pomnoženo sa 15,00 kn koliko iznosi
vrijednost boda daje 4.875,00 kuna, odnosno prema koverzijskom tečaju 647,00 €.
Ovaj trošak uvećava se za trošak vještačenja i očevida u iznosu od 6.000,00
kn/796,34 €, tako da ukupan trošak iznosi 1.443,34€/10.875,00 kn, pa je odlučeno
kao u točki II. izreke.
U Splitu, 15. lipnja 2023. godine
SUTKINJA
Maja Vukmir v. r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem
ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja
je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno
obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude
obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci
koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se
da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335.
ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam
dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis
presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).
DNA:
- pun. tužitelja,
- pun. tuženika.