1                  Poslovni broj: Kž-163/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda i to Dajane Barberić-Valentić kao predsjednice vijeća, Milenke Slivar kao članice vijeća i izvjestiteljice i Sanele Horvat kao članice vijeća, u kaznenom predmetu protiv optuženika T. B., zbog kaznenih djela iz čl. 140. st. 1. i 2. i dr. Kaznenog zakona (“Narodne novine” broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika, protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-1243/2018-65 od 1. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 15. lipnja 2023.,

p r e s u d i o   j e

I. Povodom žalbe državnog odvjetnika, po službenoj dužnosti preinačuje se prvostupanjska presuda na način da se na temelju čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. – u daljnjem tekstu: ZKP/08.) kazneni nalog koji je bio izdan presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-1243/2018-2 od 31. kolovoza 2018. stavlja izvan snage

II. Žalba državnog odvjetnika odbija se kao neosnovana, te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu na temelju čl. 453. toč. 3. ZKP/08. optuženika T. B. oslobodio je optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – nametljivim ponašanjem iz čl. 140. st. 1. i 2. KZ/11., te kazneno djelo protiv privatnosti – nedozvoljenom uporabom osobnih podataka iz čl. 146. st. 1., st. 2. i st. 3. KZ/11.

2. Na temelju čl. 158. st. 3. ZKP/08. oštećenica E. K. s imovinskopravnim zahtjevom upućena je u parnicu.

3. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08. troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

4. Protiv ove presude žalbu je podnijelo Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

6. Sukladno čl. 474. st. 1. ZKP/08. spis predmeta je dostavljen na razgledanje Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, koje ga je vratilo dopisom broj KŽ-DO-177/2023-3 od 8. svibnja 2023., na nadležni postupak.

7. Žalba nije osnovana.

8. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu čl. 476. st. 1. toč. 2. ZKP/08. ovaj sud kao drugostupanjski sud je utvrdio da je na štetu optuženika povrijeđen kazneni zakon. Prvostupanjski sud je propustio primijeniti odredbu čl. 544. st. 1. ZKP/08. po kojoj se stavlja izvan snage kazneni nalog u odnosu na optuženika koji je podnio prigovor prilikom donošenja nove presude. Stoga u spisu predmeta postoje dvije različite presude u povodu iste stvari i istih činjeničnih opisa te pravnih opisa i pravne kvalifikacije i to kazneni nalog kojim je optuženik proglašen krivim zbog počinjenja terećenih kaznenih djela i pobijana presuda kojom je za ista kaznena djela optuženik oslobođen od optužbe. Time je prvostupanjski sud povrijedio kazneni zakon na način naveden u čl. 469. toč. 3. ZKP/08. Stoga je preinačenjem pobijane presude na način naveden pod točkom I. izreke otklonjena povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koju se pazi po službenoj dužnosti.

9. Državni odvjetnik u žalbi ističe bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08. navodeći da pobijana presuda nema razloge o odlučnim činjenicama, odnosno da obrazloženje presude sadrži razloge koji su potpuno nejasni i u znatnoj mjeri proturječni, te da o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava ili iskaza danih u postupku i samih tih isprava ili iskaza. Državni odvjetnik ovim žalbenim navodima ulazi u proturječje jer istovremeno tvrdi da prvostupanjski sud nije iznio razloge o odlučnim činjenicama, a potom da su razlozi nejasni i u znatnoj mjeri proturječni odnosno da postoji znatna proturječnost između onog što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava ili iskaza i samih tih isprava ili iskaza. Prvostupanjski sud nije počinio u žalbi istaknutu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, a niti neku drugu povredu na koju se pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 468. st. 1. toč. 1. ZKP/08. U okviru žalbene osnove bitne povrede odredaba kaznenog postupka, državni odvjetnik tvrdi da prvostupanjski sud nije pravilno cijenio iskaz oštećenice E. K. i obranu optuženika, te stoga izveo pogrešan zaključak da nije dokazano da bi optuženik počinio kaznena djela za koja se tereti. Suprotno tome, prvostupanjski sud je korektno reproducirao iskaz oštećenice koja tvrdi da je optuženik po prekidu njihove ljubavne veze i prestanku zajedničkog života otvarao lažne korisničke profile na društvenoj mreži Faccebook, potom lažni Instagram profil, te korištenjem aplikacije Messenger objavljivao njene fotografije, pa i obnažene, slao poruke i video zapise njenim prijateljima i roditeljima, te objavljivao njene liječničke nalaze u kojima je izvršio promjene. Oštećenica je tvrdila da je optuženik imao motiv, mogao je doći do njenih fotografija, a dana 8. lipnja 2018. bio mu je dostupan njen laptop. Ona također navodi da optuženik raspolaže informatičkim znanjima i vještinama za ove radnje. Nasuprot tome, optuženik u svojoj obrani poriče da bi počinio kaznena djela za koja se tereti. On potvrđuje da je došlo do prekida ljubavne veze s oštećenicom i to zbog njene ljubomore, ali odlučno poriče da bi počinio kaznena djela za koja se tereti. U takovoj situaciji prvostupanjski sud je pravilno u cilju razjašnjenja spornih pitanja zatražio mišljenje vještaka informatičke struke. Vještak za informatiku, telekomunikacije i biometriju M. B. naveo je da s obzirom u spisu prileže isključivo fotografije na kojima nije vidljivo kako su iste nastale, te one prikazuju screenshoot mobilnih telefona. Nije se moguće očitovati o vjerodostojnosti podatka na tim slikama, niti da li su one stvarno nastale ili su modificirane. S obzirom da ne postoji mobilni telefon na kojem su slike priložene u spisu nastale vještak nije mogao utvrditi na koji način su te slike nastale, a mogle su nastati slikanjem zaslona različitih mobilnih telefona. Prema tome u nedostatku originalnog medija nije moguće utvrditi na objektivan način vjerodostojnost fotografija, niti kada su iste nastale.

9.1. S obzirom na nemogućnost vještačenja originalnog medija, opravdano je prvostupanjski sud primjenom načela "in dubio pro reo" optuženika oslobodio optužbe. Dakle, suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud je savjesno ocijenio provedene dokaze, te pravilno utvrdio da postoji sumnja u izvjesnost činjenica koje je utvrđivao u kaznenom postupku. Na temelju savjesne ocjene dokaza, prvostupanjski sud je pravilno ocijenio da nije s dovoljnim stupnjem izvjesnosti dokazano da je optuženik ostvario objektivna i subjektivna obilježja terećenih kaznenih djela.

10. Stoga žalba državnog odvjetnika nije osnovana. Na temelju čl. 482. i čl. 486. st. 1. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci.

Bjelovar, 15. lipnja 2023.

                                                                                                                        Predsjednica vijeća

                                                                                                                   Dajana Barberić-Valentić, v.r.