- 1 -              Poslovni broj: Usž-2781/22-2

                      

Poslovni broj: Usž-2781/22-2

 

 

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

 

P R E S U D A

 

              Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Snježane Horvat-Paliske, predsjednice vijeća, Gordane Marušić-Babić i Mire Kovačić, članica vijeća te više sudske savjetnice Tatjane Ilić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja A. V. iz S. B., kojeg zastupa opunomoćenica J. D., odvjetnica u S. B., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., radi određivanja invalidske mirovine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-121/2022-8 od 12. svibnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 14. lipnja 2023.

 

p r e s u d i o   j e

                           

1. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-121/2022-8 od 12. svibnja 2022.
2. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

             

              O b r a z l o ž e n j e             

 

1.              Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, klasa: UP/II 141-02/21-03/03483132145, urbroj: 341-99-06/2-21-3858 od 24. prosinca 2021. U točki II. izreke odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora.        

2.              Navedenim rješenjem tuženika je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u S. B., klasa: UP/I 141-02/21-03/03483132145, urbroj: 341-16-06/2-21-003045 od 10. ožujka 2021., kojim je tužitelju, pripadniku Hrvatskog vijeća obrane, korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, uzrokovane 30% ranjavanjem u ratu u Bosni i Hercegovini, i 70% bolešću izvan tih okolnosti, određena počevši od 1. lipnja 2017. invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad u svoti od 1.264,28kn mjesečno, a umjesto ove mirovine određena je najniža mirovina u svoti od 1.679,68kn mjesečno s isplatom počevši od 1. lipnja 2017.

3.              Tužitelj je podnio žalbu protiv prvostupanjske presude zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Navodi da je podnesen prijedlog da mu se dodjeli čin časničkog namjesnika,  no da nije u mogućnosti doći do predmetne dokumentacije, zbog čega je predložio da ga se na te okolnosti sasluša. Nadalje navodi da su sve promjene u zdravstvenom stanju isključivo posljedica sudjelovanja u ratu kao pripadnika HVO-a te su uzrokovale potpuni gubitak radne sposobnosti. Ističe da je iz priložene medicinske dokumentacije koje je dostavljena Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područnom uredu S. B., vidljivo da se liječi od 7. svibnja 1992. od posljedica ranjavanja, te da je nakon toga imao dva moždana udara i da se može kretati samo uz pomoć hodalice. Navodi da je prvostupanjski sud odbio pribaviti zdravstveni karton, iz kojeg je to vidljivo. Smatra da provedenim vještačenjem nije pravilno i u potpunosti ocijenjena medicinska dokumentacija. Slijedom navedenog, predlaže Sudu da usvoji žalbu, poništi presudu i usvoji tužbeni zahtjev te obveže tuženika da mu podmiri troškove upravnog spora, uključujući trošak sastava žalbe u iznosu od 3.125,00kn uvećan za pdv 25% u iznosu od 781,25kn.

4.              Tuženik u ostavljenom roku nije dostavio odgovor na žalbu.

5.              Žalba nije osnovana.

6.              Ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.-dalje ZUS), ovaj sud nalazi da ne postoje žalbeni razlozi radi kojih se presuda pobija niti povrede na koje pazi po službenoj dužnosti.

7.              Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je upravni postupak koji je prethodio sporu pokrenut na zahtjev tužitelja, pripadnika HVO-a, podnesen 31. svibnja 2017., kojim je zatražio preračun invalidske mirovine prema činu vodnika primjenom odredbi Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji (Narodne novine-Međunarodni ugovori, broj 2/06. i 6/06.- dalje Ugovor).

8.              U obrazloženju prvostupanjske presude iznesene su činjenice koje proizlaze iz sadržaja spisa upravnog tijela, te su ocijenjeni provedeni dokazi, kao i navodi tužbe i dani  razlozi koji s obzirom na utvrđeno činjenično stanje, upućuju na osnovanost odbijanja tužbenog zahtjeva.

9.              Naime, prvostupanjski sud je utvrdio da je tužitelju, u ranijem postupku, rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u S. B., broj spisa 49246 od 22. listopada 2007. priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad počevši od 1. srpnja 2006. primjenom odredbi Ugovora te je pripadajuća svota mirovine izračunata od osnovice za čin vojnika.

10.              Sukladno članku 6. Ugovora određeno je da je u postupku priznavanja prava na razliku invalidske mirovine sukladno odredbama Ugovora za pripadnike postrojbi HVO-a mjerodavan čin, ustrojbeno mjesto odnosno policijsko zvanje koje je bilo  dodijeljeno u trenutku  stradavanja.

11.              Iz podataka spisa proizlazi da je predmet već više puta vraćen na ponovni postupak, u kojim postupcima je utvrđeno da je tužitelju čin vodnika dodijeljen 10. veljače 1998., dakle nakon stradavanja 7. svibnja 1992., u koje vrijeme je obnašao dužnost zapovjednika voda 1. Satnije 4. Bojne 101. Brigade HVO-a B. B. Također je utvrđeno da tužitelj ima ostvaren status RVI-a HVO-a trajno.

12.              Temeljem dostavljenih dokaza, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je zakonito prvostupanjskim rješenjem izvršen izračun dijela invalidske mirovine na osnovi sudjelovanja u ratu u BiH od osnovice za čin zapovjednika voda, koji čin i ustrojbeno mjesto je imao u vrijeme stradavanja, a ne na osnovi čina vodnika.

13.              Okolnost koju je tužitelj isticao u tužbi, a sada i u žalbi, kako je naknadno promaknut u čin časničkog namjesnika, ne može dovesti do drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari jer osim što nije priložio dokaz o ostvarenom, već samo prijedlog za dodjelu navedenog čina, podnesen nadležnom tijelu u BiH, navedeno ne bi bilo niti odlučno jer je, kako je prethodno već navedeno, na temelju citirane odredbe Ugovora za izračun mirovine odlučan čin i ustrojbeno mjesto u vrijeme stradavanja.

14.              U odnosu na tvrdnje tužitelja da je došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja napominje se da, sukladno odredbama Ugovora, nije propisana mogućnost ponovnog određivanja invalidske mirovine zbog pogoršanja odnosno promjena u zdravstvenom stanju, zbog čega nije bilo svrsishodno provoditi dokazne prijedloge za utvrđenje promjena u njegovom zdravstvenom stanju nastalih nakon okončanja ranijeg upravnog postupka.

15.              Slijedom navedenog, odbijanjem dokaznih prijedloga tužitelja za vještačenjem radne sposobnosti, kao i saslušanja tužitelja na okolnost dobivanja čina časničkog namjesnika, nije došlo do povrede koja bi bila od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

16.              Osim toga, žalbeni prigovori o promjeni u uzroku i stupnju invalidnosti koje navodi nisu od utjecaja na predmetni spor koji je vođen u povodu postupka pokrenutog na zahtjev za preračun mirovine prema činu.

17.              Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 79. stavka 4. ZUS-a, koja propisuje da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora ako zakonom nije drukčije propisano. S obzirom na ishod žalbenog postupka, nije osnovan niti zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.

18.              Budući da žalbenim navodima tužitelj nije doveo u sumnju zakonitost i pravilnost prvostupanjske presude trebalo je, na temelju odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci ove presude.

             

U Zagrebu 14. lipnja 2023.

 

                                                                                        Predsjednica vijeća:

                                                                                      Snježana Horvat-Paliska, v.r.