REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B

Broj: Revd 379/2023-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate
Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja,
Željka Šarića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana
vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb,
Mihanovićeva 3, OIB 84397956623, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb,
Listopadaska 2, OIB 94472454976, kojeg zastupa punomoćnica Katarina Đaković,
odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate,
odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog
trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-355/2022-2 od 11. listopada 2022., kojom
je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2160/2019 od 29.
listopada 2021., u sjednici održanoj 14. lipnja 2023.,

r i j e š i o j e:

I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

II. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi
na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i
Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog
suda Republike Hrvatske broj Pž-355/2022-2 od 11. listopada 2022., kojom je
preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2160/2019 od 29.
listopada 2021.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Postupajući sukladno odredbi čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku
(„Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,
57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud

- 2 - Revd 379/2023-2

je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna
za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili
za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer je riječ o pitanjima glede kojih pobijana presuda
ne odstupa od prakse revizijskog suda, a ne radi se o pravnim pitanjima u pogledu
kojih bi trebalo preispitati sudsku praksu.

4. Naime, tužbeni zahtjev za isplatu je pravomoćno odbijen primjenom čl. 27. st. 3.
Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09,
75/09, 76/13 i 152/14) kojim je propisano da se razmjerni iznos mirovine određuje
prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine
utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine
koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, a na temelju utvrđenja da je isključivi
uzrok umirovljena osiguranika tuženika ozljeda iz prometne nezgode od 8. prosinca

2006., koja je priznata kao ozljeda na radu, iz čega proizlazi da ne postoji razlika
mirovine koju bi tuženik bio naknaditi tužitelju. Pobijana drugostupanjska presuda ne
odstupa od prakse ovog suda (primjerice odluka poslovni broj Rev-x 388/18 od 25.
kolovoza 2020., Revd 3715/21 od 8. rujna 2021., Revd 987/21 od 15. lipnja 2022. i
Revd 1407/21 od 15. lipnja 2022.). Zbog toga je uostalom i Visoki trgovački sud
Republike Hrvatske, na sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog
suda Republike Hrvatske održanoj 9. lipnja 2022., izmijenio pravno shvaćanje
prihvaćeno na 26. sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova od 5. prosinca 2016., te
je u izvodu iz zapisnika sa sjednice održane 9. lipnja 2022. navedeno: ''Nakon pravnog
shvaćanja izraženog u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske mijenja se
dosadašnje pravno shvaćanje ovoga suda te promijenjeno shvaćanje glasi: U sporu
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) protiv društva za osiguranje radi
naknade štete nastale isplatom invalidske ili obiteljske mirovine koju je HZMO isplatio
svom osiguraniku odnosno članovima osiguranikove obitelji primjenjuje se Zakon o
obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u trenutku isplate mirovine.''.

4.1. Nadalje, u konkretnom slučaju je prvostupanjski sud po tuženikovom prijedlogu
odredio izvođenje dokaza vještačenjem po stručnjaku medicine rada na okolnost
uzročno - posljedične veze između ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi od 8.
prosinca 2008. i umirovljenja tužiteljeva osiguranika. Međutim, tužitelj nije dostavio
vještaku medicinsku dokumentaciju na temelju koje je tužitelj donio odluku o postojanju
invalidnosti tužiteljevog osiguranika, a tuženik nije imao daljnje prijedloge, slijedom
čega je prvostupanjski sud ocijenio da je vezan odlukama upravnog tijela u pogledu
postojanju prava osiguranika tužitelja na invalidsku mirovinu. Utoliko četvrto i šesto
pitanje nije važno za odluku u sporu, pri čemu valja dodati i da tužitelj šestim pitanjem
polazi od pretpostavki koje prema stanju spisa nisu ispunjene (da nije doneseno
rješenje o invalidskoj mirovini u upravnom postupku). Kako, dakle, u odnosu na
naznačena pravna pitanja nije riječ o pravnim pitanjima važnim za osiguranje
jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava
u sudskoj praksi, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a, riješiti kao pod
toč. I. izreke ovog rješenja.

5. Nadalje, tužitelj se u prijedlogu za dopuštenje revizije pozvao na razlog za
dopuštenje revizije koji se odnosi na to da mu je u postupcima pred nižestupanjskim
sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne

- 3 - Revd 379/2023-2

primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno
Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda. Međutim, ovaj sud ocjenjuje da tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi
mu u drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog
postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno
ljudsko pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a.
Slijedom navedenog valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP-a, odlučiti kao
pod toč. II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 14. lipnja 2023.

Predsjednica vijeća:
Renata Šantek

Broj zapisa: 9-3085a-38edf

Kontrolni broj: 0bf5a-82d04-64e7c

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom: CN=RENATA ŠANTEK, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.