Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U BJELOVARU
Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8
Poslovni broj: 42. Pp-2206/2022-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv I-okrivljenika J. M. i I.-okrivljenice T. H., radi prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Križevci Klasa: 211-07/22-5/15251, Urbroj: 511-06-07-22-1 od 14.6.2022., nakon održane usmene, javne i glavne rasprave u odsutnosti I i II-okrivljenika te podnositelja Optužnog prijedloga, na temelju članka 183. u vezi članka 160. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 14. lipnja 2023.,
OKRIVLJENICI:
J. M., O.:..., sin J. i Đ., r. M., s prebivalištem u Š. 24, rođen ... u B., državljanin Republike Hrvatske, završio osnovnu školu, pismen, zaposlen u PIK Vrbovec, s plaćom u iznosu od 700,00 eura, izvanbračna zajednica, otac jednog maloljetnog djeteta, prekršajno osuđivan,
T. H., O.:..., kćerka A. i R., rođena .... u Z., s prebivalištem u Š. 24., državljanka Republike Hrvatske, pismena, ostali podaci nepoznati, prekršajno neosuđivana,
k r i v i s u
I što su dana 6. lipnja 2022., u 19:30 sati, u obiteljskoj kući u Š. 24., nasilnički se ponašali u obitelji na način da je okrivljena H. T. u prostoriji spavaće sobe radi ljubomore sa noćnog ormarića uzela mobitel u vlasništvu M. J., kao izvanbračnog supruga, te ga bacila u bunar koji se nalazi u dvorištu kuće, što je kod supruga izazvalo osjećaj straha, uznemirenost i povredu dostojanstva, nakon čega je na dvorištu J. M. prišao izvanbračnoj supruzi H. T. te ju rukama vukao za kosu i stiskao oko vrata, da bi potom otišao u spavaću sobu gdje je zatvorenom šakom lijeve ruke udario u ekran televizora, koji se tom prilikom oštetio,
dakle, okrivljeni J. M. fizičkim napadom na izvanbračnu suprugu i oštećenjem obiteljske imovine, a okrivljena T. H. oštećenjem osobne imovine izvanbračnog supruga, nasilnički se ponašali u obitelji,
pa su time počinili prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji im se prekršaj na temelju istog propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona
i z r i č e
- okrivljeniku J. M.
NOVČANA KAZNA OD 210,00 EURA (dvjesto deset eura)/ 1.582,25 KUNA (tisuću petsto osamdeset dvije kune i dvadeset pet lipa),
- okrivljenici T. H.
NOVČANA KAZNA OD 120,00 EURA (sto dvadeset eura)/ 904,14 KUNA (devetsto četiri kune i četrnaest lipa).
II Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti presude.
Ako okrivljenici u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plate izrečenu novčanu kaznu ista će se na temelju članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.
Ako okrivljenici plate 2/3 izrečene novčane kazne i to okrivljenik J. M. iznos od 140,00 eura (sto četrdeset eura)/ 1.054,83 kune (tisuću pedeset četiri kune i osamdeset tri lipe), a okrivljenica T. H. iznos od 80,00 eura (osamdeset eura)/ 602,76 kuna (šesto dvije kune i sedamdeset šest lipa) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.
III Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti trošak prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 25,00 eura (dvadeset pet eura)/ 188,36 kuna (sto osamdeset osam kuna i trideset šest lipa) - svaki, u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. Policijska postaja Križevci podnijela je protiv okrivljenih Optužni prijedlog Klasa: 211-07/22-5/15251, Urbroj: 511-06-07-22-1 od 14.6.2022., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljeni J. M. očitovao se o optužbi na način da su se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.
3. Okrivljenica T. H. uredno je pozvana na glavnu raspravu radi iznošenja obrane te nije pristupila niti je svoj izostanak ispričala, a nije uložila pisanu obranu na koju je pozvana.
4. Ispitani J. M. navodi da je kritične zgode u 19:30 sati, u obiteljskoj kući u Š. na kućnom broju 24 vršio fizičko i psihičko nasilje u obitelji u odnosu na izvanbračnu suprugu T. H. s kojim živi oko 5 godina u zajednici, time da imaju jedno maloljetno dijete u dobi od 3 godine. Ovo je prva situacija u kojoj je došlo do ispoljavanja nasilničkog ponašanja pri čemu napominje da žive u kući njegovih roditelja koji žive s njima u istom stambenom prostoru, pa je ove zgode majka Đ. M. pratila predmetni događaj i nasilje koje su međusobno vršili jedan prema drugome supruga i on. Naime, supruga T. očito je sumnjala u njegovu nevjeru te je time neovlašteno navedene večeri uzela mobilni telefon koji mu pripada i željela je provjeravati u njemu sadržaj i tada je našla neke poruke koje joj se nisu svidjele, pa je u ljutnji i ljubomori sa telefonom je izašla iz kuće, a kada se vratila pitao je gdje je mobilni telefon te je rekla da ga je bacila u bunar u dvorištu. Takva njena gesta ga je razljutila te je reagirao naglo i neprimjereno time da joj je prišao i primio je rukama za kosu te povlačio te je rukama obuhvatio oko vrata i stiskao. U nekom trenutku je suprugu pustio, ali je ljut otišao ponovno u dnevni boravak gdje je ova situacija započela te je i dalje u ljutnji šakom lijeve ruke udario u ekran televizora te ga oštetio. Prema tome, nema sumnje da je njegovo ponašanje bilo nedopušteno i predstavljalo je čin nasilja prema izvanbračnoj supruzi, ali je do toga došlo time što je izazvan reakcijom supruge koja je bez valjanog razloga i nedopušteno oštetila njegovu osobnu imovinu bacajući mobilni telefon u bunar. Takvo njeno ponašanje je kod njega izazvalo uznemirenost jer je uništen mobilni telefon sa raznim podacima i telefonskim brojevima koji su se u njemu nalazili. Time u cijelosti priznaje prekršaj koji mu se stavlja na teret.
5. Sud je odustao od ispitivanja svjedoka Đ. M. obzirom da su sporne činjenice utvrđene već iz same obrane okrivljenika J. M..
6. U postupku nije bilo sporno da se okrivljenik J. M. kritične zgode nasilnički ponašao u obitelji fizičkim napadom na izvanbračnu suprugu i oštećenjem obiteljske imovine.
7. Međutim, valjalo je kao sporno utvrđivati da li se okrivljenica T. H. kritične zgode zatekla na naznačenoj lokaciji te da se nasilnički ponašala u obitelji tako što je oštetila osobnu imovinu izvanbračnog supruga.
8. Uzevši u obzir provedeni dokaz, sud zaključuje da su se svakako ipak oboje okrivljenika ponašali na način koji nije prihvatljiv za obiteljske odnose, što znači da se radilo o fizičkom i ekonomskom nasilnom činu od strane okrivljenika Josipa Mar, a s druge strane o psihičkom nasilju od strane okrivljenice T. H..
9. Usprkos činjenici da okrivljenica T. H. nije iznosila obranu i izjašnjavala se o spornim i relevantnim činjenicama vezano za nasilni čin upravo sadržaj obrane okrivljenika M. jasno i nedvojbeno ukazuje da je i njezino eksplicitno postupanje u ovoj situaciji bilo nedopustivo i svakako je predstavljalo psihičko nasilje koje je izazvalo posljedicu kod njenog supruga J. M., jer je bio uznemiren činjenicom da je njegov osobni mobilni aparat bacila u bunar i time ga oštetila i uništila.
10. Naime, okrivljenik J. M. vrlo detaljno i pomno je opisao sporni događaj, a posebno uzrok odnosno neposredni povod za izražavanje nasilja prema izvanbračnoj supruzi T. H., a nastavno i na način da je uništio dio obiteljske imovine. Pri tome se spominje da je prvi puta za trajanja njihove životne zajednice došlo do izražavanja takvog ponašanja. Uzrok cijeloj toj situaciji bila je činjenica da je supruga sumnjala u njegovu nevjeru i stoga je neovlašteno uzela njegov mobilni aparat u namjeri da provjeri sadržaj koji se nalazio u njemu. Kada je primio informaciju od supruge da mu je telefon bacila u bunar, a u njemu se nalazilo puno telefonskih brojeva drugih osoba i nekih drugih podataka i informacija, to ga je razljutilo i reagirao je na način da je suprugu obuhvatio rukama oko vrata i stiskao, a nakon toga je u kući namjerno oštetio televizor time što je zatvorenom šakom udario u ekran.
11. Prema tome, nema nikakve sumnje kako sporni događaj mora imati svoje ishodište u smislu toga da je okrivljenik J. M. iz nekog životnog razloga reagirao na opisani način nasilno prema supruzi i oštećenjem djela obiteljske imovine. U situaciju gdje je okrivljenik J. M. jasno i izričito priznao svoje asocijalno i nedopušteno ponašanje u obitelji, time se može prihvatiti njegova tvrdnja o tome da je na taj način reagirao stoga što je njegova supruga T. H. sebi uzela za pravo da bez njegovog dopuštenja i time neovlašteno provjerava sadržaj njegovog osobnog mobilnog aparata, a sve radi sumnje u njegovu nevjeru. Time okrivljenik J. M. svojom obranom jasno naznačuje da je doista njegova supruga u bunar bacila njegov mobilni aparat, jer naknadno nije pronađen, a u njemu je imao puno korisnih podataka, pa je takvo njezino eksplicitno neodgovorno ponašanje izazvalo fizičko i ekonomsko nasilje od njegove strane. Kada je tome tako, onda se svakako zaključuje da je postupak okrivljenice T. H. također predstavljao nasilni čin, jer se može barem djelomično smatrati da je i izvršeno ekonomsko nasilje od njegove strane jer je oštetila potencijalno vrijednu osobnu imovinu supruga J. M., a radilo se ujedno i o psihičkom nasilnom činu, jer je J. M. zbog uništenja navedenog telefona bio s razlogom uznemiren ako se uzme u obzir da je taj mobilni aparat sadržavao izvjesne važne podatke i informacije koje su bile u njemu memorirane i koje njemu kao vlasniku mogu svakodnevno trebati i poslužiti za životne potrebe i obaveze. Na taj način je očito kod okrivljenika J. M. nastupila štetna posljedica u vidu uznemirenosti zbog oštećenja takve vrste njegove imovine, zbog čega se postupak okrivljenice T. H. smatra nasilnim činom prema članu obitelji.
12. Time se dolazi do zaključka da su okrivljenici postupali nasilno prema bliskom članu obitelji, jer je fizički napad teži oblik nasilja koji se ničime ne može opravdati, posebno kada je usmjeren prema slabijoj odnosno inferiornijoj osobi i to izvanbračnoj supruzi, kako je ovdje bio slučaj, pri čemu nije od krucijalnog značaja što su uslijed tog napada izostale određene štetne posljedice. S druge strane, ekonomsko i psihičko nasilje koje se kod oboje okrivljenika na neki način preklapa zbog oštećenja i uništenja osobne odnosno obiteljske imovine također je krajnje neprihvatljivo, posebno kada je kod okrivljenika J. M. ujedno izazvana izvjesna psihička posljedica u smislu uznemirenosti kada je saznao da mu je potpuno uništen osobni mobilni aparat. U svakom slučaju oštećenje i uništenje bilo kakve osobne ili obiteljske imovine nije dopustivo, jer se ujedno time umanjuje vrijednost te imovine i stoga se ujedno takvo ophođenje okrivljenika dodatno može smatrati i ekonomskim nasiljem.
13. Kako postoji izričito priznanje okrivljenika J. M. za prekršaj stavljen mu na teret, sud je jedino provodio dokaze koji se odnose isključivo na odluku o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, sukladno članku 171a stavka 3. Prekršajnog zakona i u tom smislu je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenika iz koje proizlazi da je u više navrata kažnjavan samo za prekršaje iz oblasti prometa.
14. Zbog naprijed navedenih razloga, sud nalazi da su oboje okrivljenika u subjektivnom i objektivnom smislu ispunili su biće djela prekršaja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pa su oglašeni krivima, te im je izrečena blaža novčana kazna od zakonom propisanog minimuma.
15. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir njegovo obiteljsko i imovno stanje okrivljenika J. M., dok se okrivljenica T. H. tokom postupka o tome nije izjašnjavala, kao olakotna okolnost kod okrivljenika J. M. cijeni se činjenica da nižim mjesečnim primanjima uzdržava jedno maloljetno dijete, dok nije ulagao posebnu upornost u izvršenju djela, time da kao otegotno nije cijenio njegovu kažnjavanost za prekršaje iz prometa. Stoga uzevši u obzir način na koji su izražavali nasilni čin te socijalni status J. M., bilo je uvjeta za primjenu instituta ublažavanja novčane kazne u odnosu na oboje okrivljenika, tako da su izrečene kazne bez sumnje primjerene i dostatne za njihovu resocijalizaciju i buduće adekvatno ponašanje u užoj socijalnoj sredini, pa se s razlogom očekuje postizanje zakonske svrhe kažnjavanja u svakom smislu.
16. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenici u roku koji im je određen u presudi mogu platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne, u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak moraju platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.
17. Sud se u odnosu na okrivljenike nije odlučio na izricanje zaštitne mjere zabrane približavanja, te održavanja i uspostavljanja veze sa žrtvom nasilja obzirom da prema provedenim dokazima proizlazi kako među njima ne postoji stalna i dugotrajna netrpeljivost i animozitet niti su ranije međusobno izražavali bilo kakvo nasilje, a nakon spornog događaja više nije dolazilo do izražavanja bilo kakve agresije od njihove stran te je nastavljena zajednica života, zbog čega se nameće zaključak da se u konkretnom slučaju radilo o izoliranom događaju te da ubuduće neće biti nasilnog čina i time ipak nije potrebno i svrsishodno da se bilo kojem od okrivljenika izriče navedena zaštitna mjera.
18. Okrivljenici su na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužni platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, kao i stvarni trošak koji se odnosi na upotrebu službenog vozila, jer okrivljenik J. M. ostvaruje mjesečna primanja, dok je okrivljenica H. mlada i radno sposobna osoba, te tako mogu platiti naznačeni iznos troškova, bez da time dovedu u pitanje svoje uzdržavanje ili drugih članova obitelji.
U Bjelovaru, 14. lipnja 2023.
Zapisničar SUDAC
Andrea Hudoletnjak v.r. Ratko Laban v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude okrivljenici i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, time da okrivljenik J. M. žalbu može podnijeti samo zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.
Dostaviti:
1.) I i II-okrivljeniku
2.) Podnositelju Optužnog prijedloga
- po pravomoćnosti
3.) Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Križevci
Za točnost otpravka – ovlašteni službenik
ANDREA HUDOLETNJAK
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.