Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 600/2023-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

 

Broj: Revd 600/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Dragana Katića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Đ. P. iz T., ..., Bosna i Hercegovina, OIB: ..., kojeg zastupa J. G., odvjetnica u Z., protiv tuženika D. J. iz V. M., ..., OIB: ..., kojeg zastupa R. B., odvjetnik u Z., zbog smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Poli poslovni broj -943/2022-2 od 19. rujna 2022., kojim je preinačeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-147/2019-35 od 12. siječnja 2022., u sjednici održanoj 13. lipnja 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Puli - Poli poslovni broj -943/2022-2 od 19. rujna 2022., u odnosu na slijedeće pravno pitanje:

 

Trebaju li sva tri elementa posjedovne zaštite (utvrđivanje čina smetanja, uspostavljanje ranijeg posjedovnog stanja i zabrana takvog smetanja ubuduće) biti kumulativno ispunjena da bi posjednik imao pravo na posjedovnu zaštitu odnosno ima li mjesta odlukom suda pružiti posjedovnu zaštitu koja se sastoji samo u utvrđenju čina smetanja i zabrani svakog takvog ili budućeg smetanja?

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem Županijskog suda u Puli-Poli poslovni broj -943/2022-2 od 19. rujna 2022., preinačeno je rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-147/2019-35 od 12. siječnja 2022. te je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

 

2. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), zbog pravnog pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu uz navođenje razloga važnosti postavljenog pitanja pozivajući se na odluku ovoga suda poslovni broj Rev-672/09-2 od 1. lipnja 2011. s pravnim shvaćanjem:

 

„Prema ocjeni ovog suda pored elementa koji u svakom slučaju mora biti ispunjen da bi se pružila posjedovna zaštita, a to je tražiti utvrđenje čina smetanja, preostala dva elementa ne moraju biti kumulativno ispunjeni da bi posjednik imao pravo na posjedovnu zaštitu, već je i dovoljno, za postojanje osnovanog prava na posjedovnu zaštitu, pod uvjetom da su ispunjeni opći uvjeti za pružanje posjedovne zaštite iz članka 22. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 – dalje: ZVDSP) (posljednji miran posjed i nastalo smetanje) da je ostvaren i uvjet zabrane tuženiku svakog daljnjeg istog ili sličnog postupanja koje predstavlja zadiranje u posljednji mirni posjed tužitelja jer se i samo takvom zabranom štiti posjed u smislu ZVDSP-a.“

 

3. Tuženik je u odgovoru na prijedlog osporio navode tužitelja te predložio prijedlog tužitelja odbiti kao nedopušten uz nadoknadu troškova sastava odgovora na prijedlog.

 

4.1. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja utvrdivši čin smetanja posljednjeg mirnog posjeda tužitelja od strane tuženika, te naloživši uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja na način da tuženik postavi staru bravu na poštanski sandučić koji pripada stanu i postavi staru bravu na ulazna vrata u stan te da se tuženiku zabranjuje takvo i slično smetanje posjeda nekretnine i posjeda stvari.

 

4.2. Drugostupanjski sud odlučujući po žalbi tuženika, nije doveo u pitanje čin smetanja tuženika već je izveo zaključak da „ako kondemnatornom tužbenom zahtjevu za uspostavu ranijeg posjedovnog stanja nije moguće valjano udovoljiti iz drugog objektivnog razloga tada neće biti moguće valjano udovoljiti ni preostalom dijelu tužbenog zahtjeva tužitelja, kako deklaratornom (utvrđujućem) tada ni u onom zabranjujućem dijelu.“

 

Nastavno, drugostupanjski sud u konkretnom slučaju izvodi zaključak kako je „logično i životno uvjerljivo da se provaljivanjem u stan stara brava na vratima uništi, pa je i logično za pretpostaviti i da je kod ulaska tuženika u stan stara brava uništena….kada takva uspostava ranijeg posjedovnog stanja objektivno nije moguća zbog toga što su te brave nesporno, uništene, to onda nije bilo moguće valjano naložiti zatraženu uspostavu ranijeg posjedovnog stanja u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva tužitelja, a onda nije bilo moguće valjano udovoljiti ni preostalom dijelu tužbenog zahtjeva tužitelja.“

 

5. Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da je postavljeno pravno pitanje važno u smislu odredbe čl. 385. a st. 1. ZPP za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je riječ o pravnom pitanju u pogledu kojeg pobijana odluka odstupa od pravnog shvaćanja izraženog u odluci ovoga suda poslovni broj Rev-672/09 od 1. lipnja 2011.

 

6. Stoga je postupajući u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo da je protiv drugostupanjskog rješenja dopuštena revizija zbog pravnog pitanja navedenog u izreci.

 

Zagreb, 13. lipnja 2023.

 

 

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu