1

Poslovni broj: Gž Zk-196/2023-2

Poslovni broj: Gž Zk-196/2023-2

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

RJEŠENJE

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Damiru Roniću kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja O. S., OIB…, protiv protustranke R. H., zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Puli- Pola, radi uknjižbe vlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Puli - Pola od 30. siječnja 2023. broj Z-14065/2022, 13. lipnja 2023.,

riješio je

Žalba predlagatelja odbija se kao neosnovana, a prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Puli - Pola od 30. siječnja 2023. broj Z-14065/2022, se potvrđuje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor predlagatelja te je potvrđeno rješenje istog suda od 20. srpnja 2022. broj Z-14065/2022.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja u zakonskom roku žali se predlagatelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud njegovu žalbu uvaži, a pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba predlagatelja nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud odbio je prigovor predlagatelja jer je utvrdio da predmetne nekretnine dolaze upisane kao društveno vlasništvo te da je kao korisnik upisana O. P., a da je po kulturi predmetno zemljište pašnjak. Nadalje, prvostupanjski sud citira odredbu članka 3. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu prema kojem na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike Hrvatske nositelj vlasničkih prava postaje Republika Hrvatska. Također  citira odredbu članka 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu prema kojem se poljoprivrednim zemljištem smatra i zemljište koje se nalazi u granicama građevinskog područja ako je  neizgrađeno građevinsko zemljište jer i takvo zemljište postaje vlasništvo Republike Hrvatske po samom zakonu. Također prvostupanjski sud utvrđuje da prema članku 87. Zakona o jedinicama lokalne samouprave jedinice lokalne samouprave nisu postale vlasnikom nekretnine na svom području na kojem je bilo upisano društveno vlasništvo, već su samo preuzele nekretnine onih lokalnih jedinica čiji su pravni slijednici. Kako je predmetna nekretnina na dan 24. srpnja 1991., kada je stupio na snagu Zakon o poljoprivrednom zemljištu, bila upisana kao poljoprivredno zemljište te je zbog toga imala  status poljoprivrednog zemljišta, a bila je u društvenom, postala je vlasništvom Republika Hrvatska ex lege. Sve eventualne promjene nastale nakon tog datuma u odnosu na predmetnu nekretninu po ocjeni prvostupanjskog suda su bez ikakvog pravnog značaja. Ovakvu primjenu materijalnog prava prihvaća i ovaj sud.

6. Prema odredbi članka 3. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" broj 34/91.) na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike postaje nositelj vlasničkih prava Republika Hrvatska. Prema odredbi članka 2. stavak 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih gradskih jezgri koje će utvrditi skupština općine. Dakle, bez obzira da li je predmetno zemljište unutar zone građevinskog zemljišta, ukoliko se ne radi o uređenom građevinskom zemljištu užih dijelova starih gradskih jezgri takva se nekretnina, ukoliko je bila upisana kao poljoprivredno zemljište, na dan stupanja Zakona o poljoprivrednom zemljištu smatrala poljoprivrednim zemljištem i s obzirom da je bila u društvenom vlasništvu postala je vlasništvo Republike Hrvatske. Predlagatelj uz svoj prijedlog nije dostavio nikakav dokaz da se radi o uređenom građevinskom zemljištu užih dijelova stare gradske jezgre zbog čega je i po ocjeni ovoga suda pravilno prvostupanjski sud odbio prigovor predlagatelja jer predmetna nekretnina predstavlja poljoprivredno zemljište i temeljem Zakona vlasnik te nekretnine postala je Republika Hrvatska sa danom 24. srpnja 1991. Prema tome, navodi žalbe predlagatelja da predmetna nekretnina ima status neizgrađenog građevinskog zemljišta i da se nalazi unutar građevinskog područja nemaju nikakav utjecaj na vlasnički status predmetne nekretnine s obzirom da u trenutku stupanja Zakona o poljoprivrednom zemljištu se predmetna nekretnina smatra poljoprivrednim zemljištem bez obzira što se nalazi u građevinskom području jer u tom trenutku nije bila izgrađena, a niti postoji dokaz da se radi o uređenom građevinskom zemljištu užih dijelova stare gradske jezgre. Identičan pravni stav ovaj sud je već zauzimao u svojim odlukama broj Gž Zk-238/2022-2 od 8. travnja 2022. i Gž Zk-360/2022-2 od 31. svibnja 2022.

7. Radi naprijed navedenog proizlazi da žalba predlagatelja nije osnovana zbog čega je istu u cijelosti valjalo odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsko rješenje potvrditi.

Koprivnica, 13. lipnja 2023.