Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
1 Poslovni broj 2 Kž-139/2022-5.
REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj 2 Kž-139/2022-5.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mile Solde predsjednika vijeća, Slavena Vidmara i Mirka Svirčevića, članova vijeća, uz sudjelovanje Zrinke Žalac, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv prvookrivljenog S. N. i drugookrivljenog J. R., zbog kaznenog djela iz članka 228. stavak 1. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19, 84/21. i 114/22 dalje KZ/11.) i dr., odlučujući o žalbi prvookrivljenika po braniteljima ZOU J. V. i P. V. P. protiv presude Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj K-24/2018-68 od 17. rujna 2021., u sjednici vijeća održanoj 12. lipnja 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba prvookrivljenog S. N. kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Čakovcu prvookrivljeni S. N. proglašen je krivim zbog kaznenog djela protiv imovine – krađom - opisanog u članku 228. stavak 1. KZ/11. pa mu je na temelju istog zakonskog propisa uz primjenu članka 52. KZ/11. utvrđena kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci, za kazneno djelo protiv okoliša – pustošenjem šuma - opisano po članku 209. stavak 1. KZ/11. pa mu je na temelju istog zakonskog propisa utvrđena kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci pa je na temelju članka 51. KZ/11 osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci, pa mu je na temelju članka 56. KZ/11. izrečena uvjetna osuda tako da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci neće izvršiti, ukoliko okrivljenik u roku od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.
2. Pobijanom presudom Općinski sud u Čakovcu drugookrivljeni J. R. proglašen je krivim da je zajedno s prvookrivljenikom počinio kazneno djelo protiv imovine – krađe - opisanog u članku 228. stavak 1. KZ/11. pa je na temelju istog zakonskog propisa osuđen na kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci.
3. Na temelju članka 55. stavak 1. KZ/11. drugookrivljeniku je izrečena kazna zatvora zamijenjena u rad za opće dobro na način da se 1 (jedan) dan zatvora zamjenjuje s 2 (dva) sata rada, što iznosi 360 (tristo šezdeset) sati rada. Na temelju članka 55. stavak 6. KZ/11. rad za opće dobro ima se izvršiti u roku koji odredi nadležno tijelo za probaciju, a koji rok ne može biti kraći od 1 (jednog) mjeseca ni dulji od 2 (dvije) godine računajući od početka izvršavanja rada za opće dobro. Na temelju članka 55. stavak 8. KZ/11. ako okrivljenik svojom krivnjom ne izvršava rad za opće dobro, sud će donijeti odluku kojom se određuje izvršenje kazne u cijelosti ili u neizvršenom dijelu.
4. Na temelju članka 77. stavak 1. KZ/11. u svezi s člankom 559. i člankom 560. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12,56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje: ZKP/08.) prvookrivljeniku i drugookrivljeniku je oduzeta imovinska korist koju su ostvarili kaznenim djelom iz članka 228. stavak 1. KZ/11. u vezi članka 52. KZ/11, u novčanom iznosu 20.000,00 (dvadeset tisuća) kuna i to na način da se:
5. Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. ZKP/08. oštećeni J. L. je sa postavljenim imovinskopravnim zahtjevom u iznosu 10.000,00 (deset tisuća) kuna za naknadu štete upućen u parnicu.
6. Na temelju članka 148. stavak 6. ZKP/08. prvookrivljeni S. N. i drugookrivljeni J. R. dužni su naknaditi trošak kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu 1.000,00 (tisuću) kuna svaki, te drugookrivljeni J. R. troškove dovođenja iz članka 145. stavak 2. točka 3. ZKP/08. u iznosu 1.233,62 (tisuću dvjesto trideset tri kune i šezdeset dvije lipe) sve u roku 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.
7. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio prvookrivljeni S. N. po branitelju ZOU J. V. i P. V. P. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kaznenoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi, te troškovima postupka, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine u cijelosti i predmet bude vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
8. Odgovor na žalbu je podnesen po Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu s prijedlogom da se odbije žalbu prvookrivljenog S. N. i potvrdi prvostupanjsku presudu.
9. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08. spis je prije dostave sucu izvjestitelju bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu.
10. Žalba nije osnovana.
O žalbi zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka
11. Nije u pravu prvookrivljenik kada u žalbi tvrdi da prvostupanjski sud temelji svoju odluku na svojim zaključcima, a ne na izvedenim dokazima, da prvostupanjski sud bez razloga ne prihvaća obranu prvookrivljenika i iskaz svjedokinje N. F. prvookrivljenikove supruge, jer da je svjedok R. R. angažirao ljude za rušenje šume. Suprotno takvim tvrdnjama žalbe, prvostupanjski sud je naveo jasne razloge o kojima će sadržajno biti govoreno u dijelu o žalbi zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Zbog navedenog nije u pravu optuženik kada prvookrivljenik tvrdi da presuda nema razloga i da se zato ne može ispitati i da je tako počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08.
O žalbi zbog povrede kaznenog zakona
12. Prvookrivljenik u žalbi upire da povreda kaznenog zakon posljedično proizlazi iz njegove tvrdnje da pobijana presuda ne sadrži obrazloženje o odlučnim činjenicama, s tim da ne konkretizira u čemu bi se ona sastojala. U takvoj procesnoj situaciji ovaj drugostupanjski sud postupajući po službenoj dužnosti sukladno članku 476. stavka 1. ZKP/08. ispitao je pobijanu presudu i nije našao povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika na koje pazi po službenoj dužnosti.
O žalbi zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja
13. Nije u pravu prvookrivljenik kada u žalbi tvrdi da prvostupanjski sud pogrešno utvrđuje da je svjedok R. R. osoba koja se okrivljeniku predstavila kao poslovođa u šumariji i da je R. R. svoju „ekipu“ angažirao za rušenje šume i da prvostupanjski sud nije utvrdio tko je organizirao rušenje šume, da prvostupanjski sud propušta utvrditi da je prvookrivljenik od rušenja šume dobio samo dvije prikolice drva, te da prvostupanjski sud bez geodetskog vještačenja nije mogao utvrditi odlučne činjenice u odnosu na šumu oštećenog L. J. obzirom da je ista udaljena od šume oštećenog Z. M.
14. Suprotno ovim tvrdnjama žalbe prvostupanjski sud je utvrdio da je prvookrivljeni S. N. bio posjednik šume koja je kupljena od bivšeg vlasnika R. Č., a kojoj je kako prvostupanjski sud navodi „međaš“ oštećeni Z. M. u nastavku čije šume se nalazi i šuma oštećenog J. L.. To je prvostupanjski sud naveo kao nesporne činjenice jer tako proizlazi i iz obrane prvookrivljenog S. N.. Nadalje, suprotno tvrdnji žalbe, što je obrana prvookrivljenika i na raspravi, da je prvookrivljenik angažirao R. R. kao osobu iz šumarije za rušenje drva, stoji obrana samog prvookrivljenika pred državnim odvjetnikom da je on imao dogovor s drugookrivljenikom J. R. da on za njega izvrši sječu, a da si porušena drva dijele napola i da drugookrivljeni J. R. za njega porušio 4-5 prikolica drva s time da ne zna koliko je to stabala, a ujedno je sebi odvezao 2-3 prikolice drva. Suprotno takvoj tvrdnji žalbe je iskaz svjedoka R. R. koji je šumar i koji navodi da je on prvookrivljeniku pomogao na način da je rekao putem „Arkoda“ koja je šumu za rušenje, te mu je istu i neposredno pokazao u smislu da je pokazao među prvookrivljeniku, te da je šumu za prvookrivljenika rušio drugookrivljeni J. R. Drugookrivljenik se na raspravi branio šutnjom, pred državnim odvjetnikom se branio tvrdeći da je za prvookrivljenika rezao drva koje je odvozio M. K. i radilo se oko 10 m3. To je potvrdio i svjedok M. K. da je upravo njega angažirao prvookrivljenik i da je u šumi zatekao prvookrivljenika i J. R. Da su šumu oštećenika Z. M. i J. L. rušili prvookrivljeni S. N. i drugookrivljeni J. R. proizlazi i iz iskaza oštećenog J. L. Da je prvookrivljenik organizirao rušenje šume proizlazi i iz iskaza svjedoka G. M. koji je iskazao da je njega zamolio rušenje drva prvookrivljenik, a da ga je s njim povezao R. R. Svjedok G. M. je iskazao da je u tri navrata pri rušenju bio nazočan R. R, a da je prvookrivljeni znao doći pogledati i izvršiti kontrolu s tim da je uvijek pri utovaru drva u prikolicu bio prisutan prvookrivljenik. Tako je potpunu prihvatljivo i argumentirano utvrđenje prvostupanjskog suda da je prvookrivljenik s drugookrivljenikom izvršio sječu a ne da je sječu vodio svjedok R. R. Nadalje, kao nesporno je po prvostupanjskom sudu utvrđeno da je u šumi oštećenog Z. M. porušeno sto stabala, a u šumi oštećenog J. L. dvadeset stabla. Zbog navedenog i po stavu ovog drugostupanjskog suda, s razlogom je odbijen dokazni prijedlog geodetskog vještačenja radi utvrđenje točnog iznosa štete rušenjem i odvoženjem 100 stabala bagrema, graba i bukve u šumi oštećenog Z. M., odnosno da je za okrivljenike nastala protupravna imovinska korist 20.000,00 kuna i da je vrijednost 20 stabala porušene šume oštećenog J. L. 10.000,00 kuna. Naime, u postupku nije osporavan navod oštećenog J. L. da je u njegovoj šumi porušeno oko 25 m3 pa je prihvativ zaključak prvostupanjskog suda koji vjeruje da su iznosi štete i veći od onih za koje se terete okrivljenici. Tako je prvostupanjski sud ispravno primijenio članak 559. ZKP/08. koji kaže da će sud visinu iznosa imovinske koristi odmjeriti po slobodnoj ocjeni ako bi njezino utvrđivanje bilo skopčano s nerazmjernim teškoćama ili s znatnim odugovlačenjem postupka. Kompliciranost točnog utvrđenja štete proizlazi i iz utvrđenog da je dio te drvne mase oduzet po potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta broj 0520883 od J. R. oko 8 m3, broj 0520884 od Z. N. 5 m3, broj 0520885 od E. R. 3 m3, broj 0520886 od S. N. 20 m3. Zaključno prvostupanjski sud je na dostatan način utvrdio da je prvookrivljenik s drugookrivljenikom u cilju da se nepripadno okoriste u šumi vlasništvo oštećenog Z. M. srušio 100 stabala vrijednosti oko 20.000,00 kuna i u šumi oštećenog J. L. srušio dvadeset stabala vrijednosti oko 10.000,00 kuna, navedena drva zadržali za sebe i tako ostvarili bitna objektivna i subjektivna obilježja krađe iz članka 228. stavak 1. KZ/11. Tako je prvostupanjski sud dostatno utvrdio činjenično stanje.
15. Za dodati je da prvookrivljenik u žalbi ni jednom riječi ni činjenično ni pravno ne osporava počinjenje kaznenog djela pustošenja šuma iz članka 209. stavak 1. KZ/11. u šumi prvookrivljenikove supruge N. F. N., već iako ne priznaje počinjenje kaznenog djela ne poriče da je sječu izvršio bez ishođenja dozvole za sječu.
O žalbi zbog odluke o uvjetnoj osudi i oduzimanja imovinske koristi
16. Iako prvookrivljenik kao žalbenu osnovu navodi odluku o kaznenoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi, on ju ni jednom riječi ne argumentira. U članku 478. ZKP/08. je propisano da žalba zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili povrede kaznenog zakona podnesena u korist optuženika sadrži u sebi i žalbu bog odluke o uvjetnoj osudi i o oduzimanju imovinske koristi.
17. Prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda izrečena uvjetna osuda u kojoj je prvookrivljeniku za svako kazneno djelo krađe i pustošenje šuma utvrđena kazna zatvora 6 mjeseci i jedinstvena kazna zatvora 10 mjeseci, s obzirom da je na prvookrivljenika primijenjena uvjetna osuda s rokom provjeravanja 1 godine, za prvookrivljenika nije prestroga jer je to gotovo pa i minimalna sankcija.
18. Odluka o oduzimanju imovinske koristi prvostupanjskog suda temelji se na članku 77. stavku 1. KZ/11. prema kojem će se imovinska korist oduzeti sudskom odlukom kojom je utvrđeno da je ostvarena protupravna radnja.
O žalbi zbog troška postupka
19. Suprotno samo paušalno navedenoj žalbenoj osnovi troškova postupka sud je plaćanje paušalne svote okrivljeniku u iznosu 1.000,00 kuna odmjerio u skladu s utvrđenim da je prvookrivljenik umirovljenik mirovinom 2.100,00 kuna, ali da je i vlasnik dva osobna automobila, te suvlasnik kuće i šume.
20. Postupajući po službenoj dužnosti sukladno članku 476. stavka 1. ZKP/08. sud nije našao povrede odredaba kaznenog postupka na štetu okrivljenika na koje pazi po službenoj dužnosti.
21. Kako je sud našao da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, na temelju članka 482. ZKP/08. ovom presudom je odbio žalbu prvookrivljenog S. N. po braniteljima ZOU J. V. i P. V. P. kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu.
Slavonski Brod, 12. lipnja 2023.
Predsjednik vijeća
Mile Soldo, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.