Pristupanje sadržaju
- 1 - Poslovni broj: Usž-227/22-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Snježane Horvat-Paliska, predsjednice vijeća, Gordane Marušić-Babić i Radmile Bolanča Vuković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Tatjane Ilić kao zapisničara, u upravnom sporu tužiteljice J. P., Z.1, koju zastupa opunomoćenik L. M., odvjetnik u Z.2, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z.3, radi invalidske mirovine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsImio-293/20-8 od 24. ožujka 2021., na sjednici vijeća održanoj 7. lipnja 2023.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsImio-293/20-8 od 24. ožujka 2021.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, klasa: UP/II 141-02/19-01/03291741067, urbroj: 341-99-05/3-19-7923 od 3. ožujka 2020.
2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Z., klasa: UP/I 141-02/19-01/03291741067, urbroj: 341-24-05/3-19-1025, broj: 94139 od 30. rujna 2019., kojim se tužiteljici, korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, navedeno pravo priznaje i nadalje u istom opsegu.
3. Tužiteljica je protiv prvostupanjske presude podnijela žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnome navodi da je sud pogrešno utvrdio da kod nje postoji djelomični gubitak radne sposobnosti od 12. kolovoza 2015., jer je došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja i nastanka gubitka radne sposobnosti. Shvaćanje suda smatra nepotpunim i neosnovanim, jer sud svoju odluku temelji isključivo na nalazu i mišljenju Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, te je presudu donio bez održavanja rasprave, iako ju je u konkretnom predmetu bilo nužno saslušati. Navodi da će joj provedbom pobijane presude nastati nenadoknadiva šteta. Predlaže da Sud prvostupanjsku presudu preinači i tužbeni zahtjev usvoji, a podredno da predmet vrati sudu na ponovni postupak.
4. Tuženik nije dostavio sudu odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. – dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda žalbom pobija niti razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.
7. Nije sporno da je tužiteljica od 12. kolovoza 2015. korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, uzrokovanog bolešću, priznatog pravomoćnim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Z. od 4. ožujka 2016. Invalidnost (djelomični gubitak sposobnosti) iz članka 39. stavka 3. ZOMO-a utvrđena je po osnovi bolesti koje su utjecale na radnu sposobnost pod dijagnozom: Hernia disci iv. L3/L4, Paralysis n. peronei latisin, Lumboiscialgia lat sin. chr, SyCBetLSchr, St post dystorsionem art. talocruralis lat sin. St post fract. ossis navicularis et tali lat. sin. i Depressio.
8. Prvostupanjsko rješenje Područnog ureda u Z. od 30. rujna 2019. doneseno je u postupku kontrole pokrenutom po službenoj dužnosti prema članku 126.a Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18. i 115/18. – dalje: ZOMO). Prema navedenoj odredbi u postupku nadzora i kontrole iz članka 103. ovoga Zakona ministarstvo nadležno za mirovinski sustav može obaviti izvanredni kontrolni pregled po službenoj dužnosti za prava utvrđena na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, tjelesnog oštećenje ili potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika i o tome donosi nalaz i mišljenje (stavak 1.), a na temelju nalaza i mišljenja iz stavka 1. ovoga članka nadležna područna ustrojstvena jedinica Zavoda donosi rješenje (stavak 3.).
9. Prvostupanjski je sud nakon izvršenog uvida u spis tuženika razmotrio pravna i činjenična pitanja koja su u smislu mjerodavnih propisa iz mirovinskog osiguranja relevantna za rješavanje predmetne upravne stvari, pri čemu je činjenično stanje utvrdio uzimajući u obzir podatke spisa i činjenice utvrđene u postupku donošenja osporavane odluke. Sud je ocijenio da su činjenice koje su u smislu odredbe članka 39. ZOMO-a odlučne s medicinskog stajališta za rješavanje o pravu tužiteljice, pravilno utvrđene na temelju nalaza i mišljenja stručnih tijela medicinskog vještačenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (nalaz i mišljenje Vijeća vještaka od 26. kolovoza 2019. i Vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku od 19. veljače 2020.), pribavljenih u postupku kontrolnog pregleda i u povodu žalbe tužiteljice kojom je osporavala ocjenu radne sposobnosti. Prema navedenim nalazima utvrđene promjene u zdravstvenom stanju tužiteljice i nadalje uvjetuju djelomični gubitak radne sposobnosti uz ranije utvrđene kontraindikacije (za poslove koji zahtijevaju dugotrajno stajanje i hodanje, manipulaciju teretima i rad u nefiziološkim položajima kralježnice, te je sposobna za lakše poslove, pretežito u sjedećem položaju, sukladno naobrazbi i sposobnostima 100% radnog vremena). Sadržaj nalaza i obrazloženja mišljenja vijeća vještaka u bitnom je iznesen u obrazloženju presude, te su ocijenjeni svi provedeni dokazi, kao i prigovori tužiteljice kojima je osporavala pravilnost provedenog vještačenja i dani valjani razlozi za odbijanje tužbenog zahtjeva.
10. I prema ocjeni ovoga Suda, nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka sastavljen je prema pravilima medicinske struke i sukladno Uredbi o metodologiji vještačenja ("Narodne novine", broj: 67/17. i 56/18. – dalje: Uredba). Iz detaljnog i jasnog obrazloženja mišljenja vještaka razvidno je da je ocjena dana nakon potpune analize postojeće medicinske dokumentacije o cjelokupnom liječenju tužiteljice uključujući i liječenje provedeno u razdoblju nakon postupka okončanog ranijim rješenjem tuženika od 4. listopada 2016. (kojim je odbijena žalba tužiteljice izjavljena na prvostupanjsko rješenje od 4. ožujka 2016.), te sukladno kriterijima za ocjenu invalidnosti, odnosno definiciji invalidnosti iz članka 39. ZOMO-a. Tužiteljica u tijeku upravnog postupka i spora nije priložila nikakove nove dokaze, odnosno liječničku dokumentaciju niti je predložila izvođenje dokaza vještačenjem putem sudskog vještaka medicinske struke u prilog svoje tvrdnje da je kod nje nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti iz članka 39. stavka 4. ZOMO-a. Stoga svojim paušalnim prigovorima tužiteljica u konkretnom slučaju nije dovela u sumnju ocjenu stručnih tijela medicinskog vještačenja da kod nje nisu nastupila značajnije promjene zdravstvenog stanja, odnosno takovo pogoršanje koje bi uvjetovalo nastanak potpunog gubitka radne sposobnosti, te je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka mogao poslužiti tuženom tijelu kao valjana osnova za donošenje rješenja.
11. Sukladno odredbi članka 33. ZUS-a, sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice (stavak 1.), te uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan i činjenice koje je sam utvrdio (stavak 2.). Tužiteljica u tužbi nije sukladno članku 34. ZUS-a predložila nikakove dokaze za utvrđivanje činjenica na kojima temelji svoj zahtjev niti je zahtijevala održavanje rasprave. Kako su u konkretnom slučaju sporne medicinske činjenice o kojima se zaključak izvodi na temelju nalaza i mišljenja osoba sa stručnim znanjem, a ne na temelju iskaza stranke, time što je sud spor riješio bez održavanja rasprave nisu počinjene takve povrede pravila sudskog postupka, koje bi, s obzirom na sve naprijed izneseno, utjecale na pravilnost utvrđivanja činjeničnog stanja u sporu i donošenje zakonite presude.
12. Slijedom iznesenog, prema ocjeni ovoga Suda, prvostupanjski je sud, uzimajući u obzir činjenice utvrđene u upravnom postupku, sukladno ovlaštenju iz članka 33. stavka 2. ZUS-a, pravilno ocijenio da je osporeno rješenje tuženika zakonito, jer je doneseno na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja na koje su primijenjeni mjerodavni propisi iz mirovinskog osiguranja.
13. Kako navodi žalbe nisu osnovani niti od utjecaja na donošenje drukčije odluke, na temelju članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 7. lipnja 2023.
Predsjednica vijeća
Snježana Horvat Paliska, v.r.