1

                                                                    Broj: Ppž-6310/2022

                                  

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Anđe Ćoprluka kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. S.R., zbog prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 8. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019. i 42/2020.), odlučujući o prigovoru okr. S.R. podnesenim protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave varaždinske, Postaje prometne policije Varaždin od 16. svibnja 2022., Klasa: 211-07/22-3/9402, Urbroj: 511-14-09-22-1, u sjednici vijeća održanoj 7. lipnja 2023.,

 

p r e s u d i o    j e:

 

I.              U povodu žalbe okr. S.R., a po službenoj dužnosti preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela te odluci o kazni na način da se postupanje okr. S.R., činjenično opisano u točki 1) izreke pobijanog prekršajnog naloga, pravno označava kao prekršaj iz članka 199. stavak 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na („Narodne novine“ broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022. i 114/2022.) pa se na temelju tog zakonskog propisa, okr. S.R. utvrđuje novčana kazna od 1.320,00 eura (tisućutristodvadeset)[1] / 9.945,54 (devet tisuća devetsto četrdeset pet kuna i pedeset četiri lipa) kuna te postupanje okrivljenika činjenično i pravno opisano u točki 2) izreke pobijanog prekršajnog naloga, pravno označava kao prekršaj iz članka 46. stavak 1. i 3. u vezi sa člankom 293. stavkom 1. istog Zakona, za koji mu se na temelju tog zakonskog propisa, utvrđuje novčana kazna od 160,00 eura (stošezdeset) / 1.205,52 (tisuću dvjesto pet kuna i pedeset dvije lipe) kuna pa se na temelju članka 39. stavak 1. točke 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017.,118/2018. i 114/2022.), izriče ukupna novčana kazna od 1.480,00 eura (tisuću četiristo osamdeset) / 11.151,06 (jedanaest tisuća sto pedeset jedna kuna i šest lipa) kuna, koju je dužan platiti u roku od 15 dana od primitka ove presude, a ako okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

 

II.              Odbija se prigovor okr. S.R. kao neosnovan i potvrđuje se pobijani prekršajni nalog.

 

III.     Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017.,118/2018. i 114/2022.), okr. S.R. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 15,00 eura (petnaest) /113,02 kuna (sto trinaest kuna i dvije lipe) u roku 15 dana od primitka ove presude.

 

Obrazloženje

 

1.              Pobijanim prekršajnim nalogom, okr. S.R. je proglašen krivim da je na način činjenično opisan u točki 1) izreke, počinio prekršaj iz članka 199. stavak 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kuna te da je na način činjenično opisan u točki 2) izreke, počinio prekršaj iz članka 46. stavak 1. i 3. u vezi sa člankom 293. stavak 1. istog Zakona, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.300,00 kuna pa mu je na temelju članka 39. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od  11.300,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 8 dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 1.870,00 kuna.             

 

1.1.              Istim prekršajnim nalogom, na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 6 mjeseci.

 

2.              Protiv navedenog prekršajnog naloga, okr. S.R. pravodobno je po branitelju odvjetniku H.K. podnio prigovor, ne naznačujući žalbenu osnovu, no iz sadržaja prigovora je vidljivo da je isti podnesen zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji i troškovima psotupka, s prijedlogom da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.

 

3.              S obzirom da je prigovor podnesen iz osnove članka 237. stavak 1. točke 2. Prekršajnog zakona,  Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi članka 238. stavak 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.

 

4.              Prigovor nije osnovan.             

 

5.              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se on pobija prigovorom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

 

6.              Okrivljenik u prigovoru ističe da ne poriče da je počinjenje djela inkriminirane prilike te izražava žaljenje zbog počinjenja istog, a izrečenu prekršajnopravnu sankciju smatra prestrogom. Navodi da je profesionalni vozač te u je vozačka dozvola potreba radi obavljanja posla pa bi oduzimanje vozačke dozvole ugrozilo njegovu egzistenciju. Ističe da ne postoje okolnosti koje bi upućivale da je izricanje zaštitne mjere i mjere opreza potrebno radi otklanjanja opasnosti od počinjenja novog prekršaja, odnosno da, u konkretnom slučaju nije ispunjena svrha izricanja takvih mjera propisana odredbom članka 51. Prekršajnog zakona, a osobito iz razloga jer ima dugogodišnje vozačko iskustvo bez počinjenog prekršaja pa je stava da izrečena zaštitna mjera nije razmjerna stupnju okrivljenikove opasnosti, težini počinjenog prekršaja kao niti prekršaja koji se (ne) mogu očekivati od okrivljenika. Isto tako, ističe da izrečena novčana kazna predstavlja prevelik teret u odnosu na njegova primanja pa predlaže da se primjene odredbe o ublažavanju kazne, odnosno da se primjeni opomena.

 

6.1.              Odluka o izrečenim novčanim kaznama razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), kao i uslijed podnesene žalbe.

 

6.2.              Prije svega ističe se, da je u povodu žalbe, a ispitivanjem po službenoj dužnosti utvrđeno da je pobijanim prekršajnim nalogom, postupanje okrivljenika, činjenično opisano u točki 1) izreke, pravno označeno kao prekršaj iz članka 199. stavak 2. i 8. . Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019. i 42/2020.), dok je postupanje okrivljenik, činjenično opisano u točki 2) izreke, pravno označeno kao prekršaj iz članka 46. stavak 1. i 3. u vezi sa člankom 293. stavkom 1. istog Zakona.

 

6.3.               Međutim, nakon donošenja nepravomoćnog prekršajnog naloga, stupio je na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 114/2022.), koji je u konkretnom slučaju u odnosu na prekršaje činjenično opisane u izreci pobijanog prekršajnog naloga blaži za počinitelja, budući da za predmetne prekršaje propisuje manji iznos najniže i najviše novčane kazne.

 

6.4.              Naime, prema članku 25., 158. i 210. tog Zakona o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, postupanje za koje je okrivljenik proglašen krivim u točki 1) izreke, predstavlja ostvarenje prekršaja iz članka 199. stavak 2. i 8. Zakona, za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 1.320,00 do 2.650,00 eur-a, a što je protuvrijednost 9.945,54 do 19.966,46 kuna, dok je za prekršaj koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja i za koji je okrivljenik proglašen krivim bila propisana novčana kazna u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna, a postupanje za koje je okrivljenik proglašen krivim u točki 2) izreke, predstavlja ostvarenje prekršaja iz članka 46. stavak 1. i 3. u vezi sa člankom 293. stavak 1. tog Zakona, za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 160,00 eura, a što je protuvrijednost 1.205,52 kuna, dok je za prekršaj koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja i za koji je okrivljenik proglašen krivim bila propisana novčana kazna u iznosu od 1.300,00 kuna.

 

6.5.               Prema odredbi članka 3. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je blaži za počinitelja.

 

6.5.1.              Budući da su prekršaj za koji je okr. S.R. proglašen krivim, počinjeni 22. travnja 2022., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019. i 42/2020.). te budući da je danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (1. siječnja 2023.) stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži za počinitelja, to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti. 

 

6.5.2. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela prekršaja iz izreke pobijane presude, kako je to navedeno u točki I. izreke ove drugostupanjske presude.

 

6.6.              Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.320,00 eura za prekršaj iz članka 199. stavak 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te novčana kazna u iznosu od 130,00 eura za prekršaj iz članka 46. stavak 1. i 3. u vezi sa člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,  primjerena stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.

 

6.7.              Naime, za prekršaj iz članka 199. stavak 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama zakonom je propisana novčana kazna od 1.320,00 do 2.650,00 eura, a za prekršaj iz članka 46. stavak 1. i 3. u vezi sa člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, zakonom je propisana novčana kazna u iznosu od 130,00 eura,  pa novčana kazna od 1.320,00 eura predstavlja novčanu kaznu izrečenu u zakonom propisanom minimalnom iznosu za predmetni prekršaj, dok novčana kazna od 130,00 eura predstavlja novčanu kaznu izrečenu u fiksno propisanom iznosu.

 

6.8.              Cijeneći okolnosti počinjenja prekršaja, pri čemu se prvenstveno misli na utvrđenu visoku koncentraciju alkohola u organizmu okrivljenika od 1,93 g/kg i s time povezanu jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra i stupanj pogibeljnosti, kao i to da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja u korelaciji s olakotnim okolnostima koje se ističu u žalbi, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju nema osnove za ublažavanje izrečene novčane kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.

 

7.               Nadalje, ispitujući odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj drugostupanjski sud smatra da inkriminirano ponašanje okrivljenika predstavlja teži oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu da upućuje na opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovno ugroziti sigurnost prometa, zbog čega je prvostupanjsko tijelo osnovao i u skladu sa zakonom okrivljeniku izreklo zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije.

 

7.1.              Primjena ove zaštitne mjere u konkretnom slučaju nužna je zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji je predmet ovog postupka i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika. Duljina trajanja izrečene mjere od 6 mjeseci, u okviru zakonom propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine, dakle, u trajanju neznatno iznad zakonom propisanog minimalnog trajanja, a imajući na umu sve okolnosti počinjenog prekršaja i visoku koncentraciju alkohola od 1,95 g/kg, i više je nego primjerena težini počinjenog prekršaja i opasnosti ponavljanja istog.

 

7.2.              Po ocjeni ovog suda, a imajući na umu prethodno navedeno, okolnosti koje se ističu u prigovoru u odnosu na odluku o prekršajnopravnim sankcijama nisu od utjecaja na osnovanost i pravilnost odluke prvostupanjskog tijela o izrečenoj novčanoj kazni i zaštitnoj mjeri. Osim toga, okolnosti koje navodi u prigovoru okrivljenik ni na koji način nije dokumentirao, a što je bio dužan učiniti sukladno članku 237. stavku 2. Prekršajnog zakona.

 

7.3.              Iako je u uvodu prigovora okrivljenik istaknuo da se žali i zbog odluke o troškovima postupka, iz sadržaja prigovora proizlazi da se ova žalbena osnova uopće ne obrazlaže, pa stoga ista nije niti razmatrana.

 

7.4.              Stoga, nije bilo osnove za prihvaćanjem prigovora okrivljenika.

 

8.              Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura ) pa iznos od 15,00 eura predstavlja gotovo  minimalno mogući iznos paušalne svote, a time po ocjeni ovog suda, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenice kao ni osoba koje je ista eventualno dužna uzdržavati.

 

9.              Slijedom navedenog, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona (točka I. izreke) i članka 205. Prekršajnog zakona (točka II. izreke) odlučeno je kao u izreci ove presude.

             

U Zagrebu, 7. lipnja 2023.

 

Zapisničarka:                                                                                                Predsjednica vijeća: 

 

Emina Bašić, v.r.                                                                                       Kristina Gašparac Orlić, v.r.

 

 

              Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi varaždinskoj, Postaji prometne policije Varaždin u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i branitelja.