REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1303/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc.
Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja,
Gordane Jalšoveči članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane
Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Zagreb,
Ulica grada Vukovara 41, OIB 85584865987, kojeg zastupa punomoćnik Siniša Tabak,
odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika TŽV GREDELJ d.o.o. u stečaju, Zagreb,
Vukomerečka 89, OIB 65952859647, kojeg zastupa punomoćnik Ivica Mesić, odvjetnik
u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude
Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4167/2021-2 od 4.
studenoga 2021. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda
Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-454/2013 od 31. svibnja 2021., u sjednici
održanoj 7. lipnja 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja Zagrebačkog holdinga d.o.o. odbacuje se.
II. Odbija se zahtjev tuženika TŽV Gredelj d.o.o. u stečaju za naknadu troškova odgovora na prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog
suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4167/2021-2 od 4. studenoga 2021. kojom
je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu
poslovni broj P-454/2013 od 31. svibnja 2021.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj navodi da su postavljena pitanja bitna za
odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u
njegovoj primjeni, jer da se radi o pravnim pitanjima o kojima nema prakse revizijskog
suda, a da sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, te predlaže da se dopusti
revizija radi sljedećih postavljenih pitanja:
„1. Da li se instalacije vode (vodovodne cijevi, spremnici, slavine), struje
(kablovi, žice), grijanja (cijevi za vodu, radijatori, bojleri) koje su ugrađene u zgradu ili
zemljište na kojem se zgrada nalaze; željezničke tračnice pričvršćene na zemljištu sa
svrhom da se istima prometuje između zgrada koje se nalaze na tom zemljištu;
metalne nadstrešnice koje su spojene za betonske zgrade sa svrhom da trajno štite
prostor ispod njih od izravnog utjecaja atmosferskih prilika, smatraju pokretninama ili
iste predstavljaju dio nekretnine sa kojom su povezane u smislu čl. 9. Zakona o
vlasništvu?
2. Ukoliko u ugovoru o kupoprodaji nekretnine koja se sastoji od zemljišta i
zgrade koja je sagrađena na tom zemljištu, osim ispravno navedenih zemljišnoknjižnih
podataka o predmetnoj nekretnini, nisu navedene i stvari koje su sa nekretninom trajno
spojene i čine njen dio sukladno čl. 9. Zakona o vlasništvu (kao što su vrata,
nadstrešnice, instalacije vode, struje, grijanja i sl), da li se smatra da je kupac takvim
ugovorom stekao vlasništvo i nad stvarima koje su sa nekretninom trajno spojene i
čine njen sastavni dio sukladno čl. 9. ZV-a ili je za prijenos vlasništva nad tim
ugrađenim stvarima potrebno sklapati zasebni ugovor o kupoprodaji tj. u prvotni ugovor
o kupoprodaji poimence navoditi te stvari?
3. Da li činjenica što je zgrada (koja je sagrađena na nekretnini koja je predmet
kupoprodaje i koja zgrada je upisana u zemljišnim knjigama) nema zasebnu tržišnu
vrijednost, daje za pravo prodavatelju da nakon sklopljenog ugovora o kupoprodaji
nekretnine od te zgrade odvoji stvari koje su sa istom trajno spojene u smislu čl. 9. ZV-
a?
4. Da li činjenica što u zapisniku o primopredaji nekretnine nisu pobrojani svi
nedostaci, već je utvrđeno da kupac zadržava pravo naknadnog isticanja nedostataka,
znači da kupac naknadno može isticati samo one nedostatke koji se nisu mogli uočiti
za vrijeme primopredaje nekretnine te da ne može isticati one nedostatke koji su bili
vidljivi u trenutku primopredaje nekretnine?
5. Da li činjenica što u ugovoru o kupoprodaji nije opisno navedeno u kakvom
stanju prodavatelj treba predati nekretninu, već je navedeno da je prodavatelj do
predaje nekretnine u posjed kupcu, dužan istu koristiti pažnjom dobrog
gospodarstvenika, daje prodavatelju pravo da nekretnine preda kupcu u značajno
lošijem stanju nego što je ista bila u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji i to u
slučaju kad pogoršanje stanja nekretnine nije rezultat njene redovite upotrebe ili
posljedica utjecaja prirodnih sila (vremenskih uvjeta, potresa, poplava i sl.)?“.
3. U odgovoru na prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije tuženik je predložio odbaciti
prijedlog kao nedopušten, te traži trošak sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje
revizije.
4. Prijedlog nije dopušten.
5. Sukladno odredbi čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj
53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-
proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) reviziju će dopustiti ovaj sud ako
se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i
za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili
za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito:
- ako je riječ o pravno pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ili
- ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se
drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge
iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog
promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim
sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za
ljudska prava ili Suda Europske unije – trebalo preispitati sudsku praksu.
6. Prema odredbi čl. 387. st. 1. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o
dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije. U prijedlogu stranka
mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti
podnošenje revizije, te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u
smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi
zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke
sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.
7. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. ZPP ocijenjeno je da
postavljena pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za
osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za
razvoj prava kroz sudsku praksu, jer odgovor na ta pitanja ovisi o utvrđenim
činjenicama i okolnostima svakog konkretnog slučaja. Osim toga, postavljena pitanja
nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP ni zbog toga što je riječ o pitanjima
koja su usko vezana za okolnost konkretnog slučaja kojima tužitelj u stvari izražava
nezadovoljstvo pobijanom odlukom.
7.1. Nadalje, tužitelj nije iznio valjane razloge važnosti postavljenih pitanja (čl. 385.a
st. 1. ZPP), jer nije određeno izložio niti jedan razlog propisan odredbom čl. 385.a st.
1. ZPP zbog kojeg bi postavljena pitanja bila važna u smislu navedene odredbe i za
jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, a što je nužan
preduvjet za dopuštenost prijedloga. To stoga što načelno pozivanje na to da o
postavljenim pravnim pitanjima nema prakse revizijskog suda, a da sudska praksa
viših sudova nije jedinstvena, bez da se uz prijedlog prilože odluke sudova na koje se
poziva ili da se makar u njemu određeno navede broj pojedine sudske odluke u kojima
je zauzeto drugačije pravno shvaćanje, ne predstava valjani razlog važnosti.
8. Slijedom toga, s obzirom da u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za
dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 387. st. 3.
ZPP-a, to je na temelju odredbe čl. 387. st. 5. ZPP-a valjalo odlučiti kao pod točkom I.
izreke ovog rješenja.
9. Tuženiku nisu priznati troškovi sastava odgovora na prijedlog tužitelja za dopuštenje
revizije jer ta parnična radnja nije bila potrebna prilikom donošenja odluke o prijedlogu
(čl. 155. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 166. ZPP), slijedom čega je valjalo odlučiti kao pod
točkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 7. lipnja 2023.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
Kontrolni broj: 009a4-eeec6-9b2ff
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom: CN=DRAŽEN JAKOVINA, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
