1                                    

                                  Poslovni broj: Gž-280/2023-2

 

                     

              Republika Hrvatska

      Županijski sud u Dubrovniku                                                                                                 

                    Dubrovnik

 

 

Poslovni broj: Gž-280/2023-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Đorđa Benussi, kao predsjednika vijeća, Verice Perić Aračić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Kate Brajković, kao članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja 1. J V, OIB:…, 2. M V, OIB …, Š, oboje zastupani po punomoćniku K Š, odvjetniku iz OD K Š i partneri, protiv tuženika E o d.d., OIB: …, Z, zastupanog po punomoćniku I Ć, odvjetniku iz OD G & partneri, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika izjavljenim protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, poslovni broj: Pn-200/2019-37 od 16. veljače 2023., u sjednici održanoj 7. lipnja 2023.

 

r i j e š i o j e

 

I. Rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu od 15. rujna 2022. godine kojim je sud dopustio preinaku tužbe preinačuje se na način da se prijedlog odbacuje.

 

II. Presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, poslovni broj: Pn-200/2019-37 od 16. veljače 2023. u točki V izreke, u dijelu točke II izreke kojim je naloženo tuženiku da tužitelju ad.1. J V i tužiteljici ad.2. M V naknadi štetu u iznosu od po 1.459,95 EUR / 11.000,00 kn za svakog od tužitelja, sa zakonskim zateznim kamatama se ukida.

 

III. Žalba tužitelja u pobijanom dijelu presude (točka IV i VI izreke) i žalba tuženika u pobijanom dosuđujućem dijelu (točka I, II i VII izreke) se uvažuje, te se presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, poslovni broj: Pn-200/2019-37 od 16. veljače 2023.

 

 

ukida:

 

-          u dijelu točke I izreke za dosuđeni iznos od 902,51 EUR-a[1] / 6.800,00 kn (preko neožalbenog iznosa od 2.256,29 EUR-a / 17.000,00 kn) sa zakonskim zateznim kamatama,

-          u dijelu točke II izreke u odnosu na tužitelja ad.1. J V za dosuđeni iznos od 14.599,51 EUR-a / 110.000,00 Kn (preko neožalbenog iznosa od 14.599,51 EUR-a / 110.000,00 kn), te u odnosu na tužiteljicu ad.2. M V za dosuđeni iznos od 14.599,51 EUR-a / 110.000,00 kn (preko neožalbenog iznosa od 14.599,51 EUR-a / 110.000,00 kn) sa zakonskim zateznim kamatama,

 

-          u dijelu točke VII izreke u odluci o parničnim troškovima za dosuđeni iznos od 3.071,51 EUR-a / 23.142,29 kn (preko neožalbenih 2.500,00 EUR-a / 18.836,25 kn).

 

-          u točki IV i VI, izreke presude u cijelosti

 

i u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

Obrazloženje

 

1. Presudom Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, poslovni broj: Pn-200/2019-37 od 16. veljače 2023., suđeno je:

 

" I. Nalaže se tuženiku E o d.d., OIB.., Z, da 1. tužitelju J V, OIB…, Š isplati iznos od 3.158,80 eura /23.800,00 kuna¹ zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. veljače 2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

 

II. Nalaže se tuženiku E o d.d., OIB …, Z, da s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika isplati:

 

-1. tužitelju J V, OIB…,  Š, iznos od 30.658,97eura/231.000,00 kuna¹,

-2. tužiteljici M V, OIB…, Š, iznos od 30.659,97 eura /231.000,00kn kuna¹, sve zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od podnošenja odštetnog zahtjeva 15. travnja 2016. do 31. prosinca 2022. određenim po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

 

III. Nalaže se tuženiku E o d.d., OIB…, Z, da s osnove imovinske štete na motociklu isplati 1. tužitelju J V, OIB…, Š i 2. tužiteljici M V, OIB…Š, iznos od 8.451,72 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. veljače 2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

 

IV. Odbija se tužbeni zahtjev 1.tužitelja (s osnova imovinske štete) u djelu kojim potražuje iznos od 2.017,38 eura/15.200kn¹ (5.176,19eura/39.000,00kn - 3.158,80 eura /23.800,00 kuna¹) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. veljače 2023. do isplate, kao neosnovan.

 

V. Odbija se tužbeni zahtjev 1. i 2 tužitelja (s osnova neimovinske štete) u djelu kojim svaki potražuje iznos od 13.139,56 eura/99.000,00kn¹ (43.798,53 eura /330.000,00 kn¹ - 30.659,97 eura/231.000,00 kn¹) sa zakonskom zateznom kamatom od 16. travnja 2016. do isplate, kao neosnovanim.

 

VI. Odbija se tužbeni zahtjev 1. i 2 tužitelja (s osnova imovinske štete) u djelu kojim potražuju iznos od 6.186,61 eura (14.638,33 eura - 8.451,72 eura) sa zakonskom zateznom kamatom od 7.3.2015. do isplate, te se odbija tužbeni zahtjev 1. i 2 tužitelja u djelu u kojem potražuju zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos od 6.186,61 eura od 7.3.2015. do 15. veljače 2023., kao neosnovanim.

 

VII Nalaže se tuženiku da tužiteljima nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 5.571,51 eura/37.739,14 kn¹, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. veljače 2023. pa do isplate i to po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žalbu su izjavili tužitelji i to u dijelu pod točkom IV, V; VI izreke, a zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se presuda u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

2.1. Protiv navedene presude žalbu je izjavio i tuženik i to u dijelu dosuđene naknade neimovinske štete preko nespornog iznosa od po 14.599,51 EUR-a / 110.000,00 kn u odnosu na svakog od tužitelja (točka II izreke), u dijelu troškova izrade nadgrobnog spomenika preko nespornog iznosa od 1.327,23 EUR / 10.000,00 kn, u dijelu pogrebnih troškova preko nespornog iznosa od 331,81 EUR / 2.500,00 kn, u dijelu troškova karmina preko nespornog iznosa od 331,81 EUR / 2.500,00 kn, u dijelu troškova crnine preko nespornog iznosa od 132,72 EUR / 1.000,00 kn i u dijelu troškova cvijeća i vijenaca preko nespornog iznosa od 132,72 EUR / 1.000,00 kn (ukupni nesporni iznos točke I izreke 2.256,29 EUR-a / 17.000,00 kn), kao i dijelu odluke o parničnom trošku preko nespornog iznosa od 2.500,00 EUR / 18.836,25 kn (točka VII izreke), a zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točke 1.,2. i 3. ZPP s prijedlogom da se presuda u pobijanom dijelu preinači u dijelu dosuđene naknade preko nespornog iznosa i u tom dijelu zahtjev odbije kao neosnovan, podredno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

3. Na žalbe nije odgovoreno.

 

4. Žalbe su osnovane.

 

5. Predmet spora je bio zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete u ukupnom iznosu od 5.176,19 EUR-a / 39.000,00 kn i neimovinske štete u iznosu od po 29.199,01 EUR-a / 220.000,00 kn, zbog prometne nesreće koja se dogodila 11. prosinca 2016. u kojoj je sudjelovao vozač teretnog vozila osiguran kod tuženika i sin tužitelja sad pok. I V kao vozač motocikla, da bi podneskom od 14. travnja 2020., tužitelji povećali zahtjev na ime naknade neimovinske štete na iznos od po 43.798,53 EUR-a / 330.000,00 kn, za svakog od tužitelja, dok je zahtjev za imovinsku štetu ostao isti, a kojoj se preinaci tuženik protivio.

 

6. Prvostupanjski je sud raspravnim rješenjem od 15. rujna 2022., dozvolio preinaku tužbe smatrajući da je ista svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama, a zbog povećanja Orijentacijskih kriterija. Osnovano tuženik navodi da povećanje tužbenog zahtjeva nakon zaključenja prethodnog postupka, a pozivajući se pri tom na Orijentacijske kriterije nema opravdanja. Preinaka tužbenog zahtjeva moguća je do zaključenja glavne rasprave pod uvjetom iz članka 190. stavak 2. ZPP koji u konkretnom slučaju nije ostvaren.

 

6.1. S obzirom na to zahtjev tužitelja za preinaku tužbe od 14. travnja 2020., kojim je zahtjev za naknadu neimovinske štete povećan za svakog od tužitelja na iznos od po 330.000,00 kn za svakog od tužitelja trebalo je odbaciti kao nepravodoban, zbog čega je odlučeno kao u točki I izreke rješenja ove drugostupanjske odluke.

 

6.2. Obzirom da sve preko zatraženog iznosa od 220.000,00 kn do iznosa od 330.000,00 kn, dakle iznos od 14.599,51 EURa / 110.000,00 kn, predstavlja prekoračenje zahtjeva (imajući u vidu da je zatražena preinaka odbačena kao nepravodobna), to je za dosuđeni iznos od po 1.459,95 EUR-a / 11.000,00 kn za svakog od tužitelja valjalo ukinuti u tom dijelu prvostupanjsku odluku, zbog čega je odlučeno kao u točki II izreke ovog rješenja. Zbog istih razloga valjalo je ukinuti i točku V izreke prvostupanjske presude kojom je odbijen zahtjev tužitelja koji predstavlja razliku između dosuđenog iznosa neimovinske štete, a nakon utvrđenja doprinosa prednika tužitelja nastanku iste od 30 % (231.000,00 kn) do iznosa koji je zatražen prekoračenjem zahtjeva (330.000,00 kn). 

 

7. Prvostupanjski je sud na temelju provedenih dokaza utvrdio:

 

-          da se osiguranik tuženika teretnim vozilom uključivao u promet na cestu s prednošću prolaza, te nije propustio motocikl kojim je upravljao prednik tužitelja,

-          da iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka dipl. ing. Z I proizlazi da je u trenutku nesreće  prednik tužitelja na motociklu upravljao brzinom od oko 60 km/h, te da se u trenutku ulaska vozila osiguranika tuženika na kolnik, motocikl tužitelja nalazio se udaljen od mjesta sudara u pravcu zapada za oko 46,8 m, na kojoj je razdaljini osiguranik tuženika mogao vidjeti tužitelja na motociklu, pa da je prije izlaska na kolnik propustio prednika tužitelja do nesreće ne bi došlo. Da je prednik tužitelja poduzeo prikočivanje motocikla u trenutku izlaska vozila osiguranika tuženika na kolnik, mogao je prikočivanjem izbjeći nalet na vozilo pri brzini kojom se kretao. Da je prednik tužitelja upravljao motociklom brzinom od 50 km/h, koliko iznosi ograničenje brzine na mjestu nesreće, prevalio bi bez kočenja put  u vremenu od 3,4 sek, pa do sudara ne bi moglo doći. Na ročištu prilikom saslušavanja vještak je naveo da u trenutku izlaska vozila osiguranika tuženika na kolnik, prema izgledu dijela zavoja kojeg obuhvaća skica policije morala biti uspostavljena međusobna veza vidljivosti oba vozača, dakle oba vozača su se na ovoj međusobnoj udaljenosti mogla vidjeti. Vještak je iskazao da na mjestu nesreće nisu pronađeni tragovi na temelju kojih bi se pouzdanim putem mogle utvrditi brzine kretanja motocikla vozila osiguranika tuženika u trenutku nesreće, pa se u toj situaciji koriste katalogom EES dr. Melegh, te da prema fotografiji motorkotača prednika tužitelja naletna brzina motorkotača nikako nije mogla biti oko 90 km/h već daleko manja, koju vještak procjenjuje na 60 km/h,

-          da iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka dr. P B proizlazi da kaciga kod ovakvih ozljeda koje je zadobio prednik tužitelja ne štiti od udara  odnosno ozljede utvrđene kod prednika tužitelja mogle su nastati usprkos nošenja ovakvog tipa zaštitne kacige, te je smrt oštećenog mogla nastati i u slučaju nošenja integralne kacige, a s obzirom i na dinamiku prometne nesreće,

-          da iz spisa K-DO-9/16 ODO Šibenik, proizlazi da je protiv osiguranika tuženika pokrenuta istraga, te je uvidom u rješenje o potvrđivanju optužnice utvrđeno je da je protiv istog podignuta optužnica jer da je počinio kazneno djelo iz članka 227.stavak 4. u svezi stavka 1. KZ/11, dakle izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu, te je kazneni postupak  pred Županijskom sudu u Šibeniku u tijeku, pod poslovnim brojem K-12/19.

 

8. Na  temelju prednjih utvrđenja prvostupanjski je sud zaključio da je odgovornost osiguranika tuženika za nastanak prometne nesreće 70% jer se uključivao na cestu s prednošću prolaza, iako je mogao uočiti kretanje prednika tužitelja te do nesreće ne bi došlo da je propustio prednika tužitelja. Odgovornost prednika tužitelja je u činjenici da se nije kretao propisanom brzinom nego je vozio većom brzinom od dopuštene, a da se kretao dopuštenom brzinom do nesreće ne bi došlo, pa cijeni njegov doprinos s 30 %. Stoga sud smatra da svakome od tužitelja pripada naknada od po 330.000,00 kn, a umanjena za suodgovornost njihova prednika od 30%, svakom od tužitelja pripada naknada od po 231.000,00 kn / 30.658,97 EUR-a, a pozivajući se pri tom na članak 1101. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15,  29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 – u daljnjem tekstu: ZOO). O visini imovinske štete odlučio je primjenom članka 223. ZPP dosuđujući istu u iznosu od 23.800,00 kn / 3.158,80 EUR-a (točka I izreke), osim u dijelu zahtjeva za naknadu imovinske štete na motociklu koja je neožalbenom točkom III izreke suđena u iznosu od 8.451,72 EUR-a.

 

8.1. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, a u smislu članka 365. stavak 2. ZPP, ocjena ovog suda je da prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, a na koju ukazuje i tuženik, jer nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama glede ocjene suda o doprinosu sudionika nastanku prometne nesreće.

 

9. Iako tužitelji osporavaju presudu zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenim navodima se osporava činjenično pravni zaključak o postotku odgovornosti  svakog od sudionika prometne nesreće nastanku iste i tvrde da doprinos prednika tužitelja ne može biti veći od 15%, dok s druge strane tuženik u žalbi ističe da je prednik tužitelja doprinio nastanku nesreće u omjeru od 50%, obzirom da je nalazima i mišljenjima vještaka Z. P ( u spisu K-DO-9/16 ODO Šibenik) i T. P koji je vještačenje izradio za potrebe tuženika utvrđeno da se prednik tužitelja kretao brzinom preko 90 km/h u naseljenom mjestu gdje je najveća brzina ograničena na 50 km/h.

 

10. Pravilno tuženik u žalbi navodi da je nalaz i mišljenje vještaka u protivnosti s provedenim dokazima a koji nedostaci nisu otklonjeni saslušanjem vještaka, pa je ispunjen razlog za postupanje po članku 261. stavak 2. i 3. ZPP. Naime, tuženik je u postupku priložio nalaz i mišljenje dipl. ing. prometne struke Z. P koji je vještačio po zahtjevu ODO, prema kojim je brzina kretanja prednika tužitelja oko 91 km/h, a isti brzinu utvrđuje i T. P koji je utvrdio brzinu kretanja oko 91 km/h i koji nalaz je kao dokaz tuženik priložio u spis. Nalaz i mišljenje dipl. ing. P i dipl. ing. T. P dovodi do nesuglasnosti s nalazom i mišljenju vještaka u ovom predmetu dipl. ing. Z I u pogledu brzine kretanja prednika tužitelja, tako u vezi mogućnosti međusobnog uočavanja u trenutku kada osiguranik tuženika započinje radnju uključivanja na kolnik kojim se kretao prednik tužitelja. Jednako tako nalaz vještaka I je proturječan i u pogledu položaja motocikla prednika tužitelja, načina kontakta i nastanka oštećenja na motociklu zbog čega je mišljenje navedenog vještaka proturječno, zbog čega se ni zaključak prvostupanjskog suda na kojem je utemeljio svoju odluku o doprinosu sudionika nastanku prometne nesreće, a time i dosuđenoj visini neimovinske i imovinske štete ne može ispitati, što ukazuje na počinjenje povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP.

 

11. Prvostupanjski sud nije dao razloge zbog čega ne prihvaća dokaze priložene od strane tuženika, niti je dao bilo kakvu ocjenu navedenih dokaza, čime je počinio i povredu iz članka 354. stavak 2. u vezi sa člankom 8. ZPP. Kako je nepravilno postupanje bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke, prvostupanjsku presudu je u pobijanom dijelu (točka I, II i VII izreke, te točki IV i VI izreke u cijelosti) valjalo ukinuti i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Nakon što raspravi i utvrdi sve relevantne činjenice prvostupanjski će sud donijeti novu odluku o zahtjevu tužitelja.

 

 

12. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci temeljem odredbe članka 369. stavak 1. i 5. ZPP-a.

 

Dubrovnik, 7. lipnja 2023.

 

 

Predsjednik vijeća:

 

Đorđo Benussi v.r.