1

Broj: Ppž-8893/2022

 

                                  

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R  J  E  Š  E  N  J  E

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. Č.R., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 7. srpnja 2022., broj 118. Pp J-1275/2020-18, u sjednici vijeća održanoj 7. lipnja 2023.,

 

r i j e š i o   j e

 

              Prihvaća se žalba okr. Č.R., ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci od 57. srpnja 2022., broj 118. Pp J-1275/2020-18, okr. Č.R. je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena novčana kazna 7.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljenik obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu 100,00 kuna.

 

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik, putem branitelja odvjetnika B.M., zbog svih žalbenih osnova. Predlaže da se žalba prihvati i pobijana presuda preinači na način da se okrivljenik oslobodi od optužbe, a podredno da se ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

 

              3. Žalba je osnovana.

 

              4. U pravu je okrivljenik kada u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud počinio više bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka.

 

              5. Povredu prava obrane okrivljenika i time bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) prvostupanjski sud je počinio na glavnoj raspravi 5. srpnja 2022., na kojoj je žrtvu nasilja S.R., na njen zahtjev, ispitao bez nazočnosti okrivljenika, a potom, nakon što je okrivljenika pozvao u sudnicu, nije okrivljeniku pročitao iskaz žrtve nasilja, niti ga je na neki drugi način upoznao sa sadržajem istog, a niti mu omogućio da joj postavlja pitanja. Takvim postupanjem, prvostupanjski sud je povrijedio konfrontacijsko pravo okrivljenika, a time i načelo kontradiktornosti, čime je povrijeđeno okrivljenikovo pravo obrane, a što je sve moglo utjecati na pravilnost odluke, zbog čega je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona.

 

              6. Konfrontacijska klauzula označava pravo okrivljenika prema kojem on barem jednom u postupku mora imati mogućnost djelotvorno ispitati svjedoka optužbe. I Ustav Republike Hrvatske (čl. 29. st. 2. podst. 6.) i Europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (čl. 6. st. 1. t. d), kroz propisano konfrontacijsko pravo, jamče provedbu načela kontradiktornosti. Načelo kontradiktornosti označava, između ostalog, i pravo stranaka da budu nazočne radnjama u postupku i da pri obavljanju tih radnji zastupaju svoje interese i izražavaju svoje stajalište. Navedeno načelo je sastavnica stožernog načela kažnjivih postupaka – prava na pravičan postupak. Osim toga, i odredbom čl. 85. st. 2 Prekršajnog zakona propisano je da se okrivljeniku mora omogućiti da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist. U ovom prekršajnom postupku, time što iskaz žrtve nasilja, koja je, na njen zahtjev, ispitana bez okrivljenikove nazočnosti, nije pročitan okrivljeniku i nije mu omogućeno da žrtvi nasilja postavlja pitanja, nije bila osigurana kontradiktornost postupka odnosno povrijeđeno je konfrontacijsko pravo okrivljenika, a što je sasvim sigurno moglo utjecati na presudu.

 

              7. Bez obzira na gore navedenu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, svakako valja ukazati na očitu nelogičnost i kontradiktornost u postupanju prvostupanjskog suda koji je žrtvu nasilja, na njen zahtjev, ispitao bez nazočnosti okrivljenika (na koje pravo žrtva ima sukladno čl. 6. st. 1. t. 12. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji), a nakon toga proveo suočenje okrivljenika i žrtve nasilja. Smisao ispitivanja žrtve nasilja bez nazočnosti okrivljenika je zaštita žrtve nasilja koja osjeća strah od susreta s okrivljenikom pa je, osim nelogičnosti da se u takvoj situaciji glavna rasprava uopće održava na način da se žrtva nasilja i okrivljenik sretnu, krajnje nelogično i pogrešno da se, nakon što je završeno ispitivanje žrtve nasilja bez nazočnosti okrivljenika, okrivljenik pozove u sudnicu te provede radnja suočenja okrivljenika i žrtve nasilja, kao što je to učinio prvostupanjski sud u ovom prekršajnom predmetu. Ukoliko se, provedenom pojedinačnom procjenom žrtve nasilja utvrdi potreba za ispitivanjem žrtve bez nazočnosti okrivljenika, onda je tu dokaznu radnju potrebno provesti na način da mjera zaštite bude istovremeno učinkovita sa stajališta zaštite žrtve nasilja te da ne bude prepreka ostvarivanju prava obrane okrivljenika.

 

              8. Daljnja bitna povreda odredaba prekršajnog postupka počinjena je time što se pobijana presuda temelji, između ostalog, i na dokazu koji nije izveden u dokaznom postupku. Naime, prvostupanjski sud je na glavnoj raspravi održanoj 5. srpnja 2022. obvezao žrtvu nasilja da u roku osam dana dostavi medicinsku dokumentaciju, a zatim je, nakon što je proveo još neke dokaze, objavio da je dokazni postupak završen, zaključio glavnu raspravu te odredio vrijeme objave presude za 7. srpnja 2022. Žrtva nasilja je 11. srpnja 2022. dostavila medicinsku dokumentaciju, koju prvostupanjski sud u pobijanoj presudi reproducira te, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim dokazima, utvrđuje činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. Dakle, prvostupanjski sud, u dokaznom postupku, nije izveo dokaz čitanja medicinske dokumentacije, a odluku je temeljio i na tom dokazu.

 

              9. Takvim postupanjem, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. u vezi čl. 179. st. 5. Prekršajnog zakona, a ujedno i povrijedio pravo obrane okrivljenika, jer mu nije omogućio da se očituje o tom dokazu (radi se o identičnoj povredi kao što je opisano u odlomcima 5. i 6. ove odluke).

 

              10. Odredbom čl. 179. st. 5. Prekršajnog zakona propisano je: „Sud temelji presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnoj raspravi, savjesno cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te će na temelju takve ocjene izvesti zaključak je li neka činjenica dokazana.“. Citiranom zakonskom odredbom jasno je i nedvojbeno propisano da se presuda može donijeti samo nakon provedenog dokaznog postupka i temeljiti samo na dokazima izvedenim u dokaznom postupku, a postupivši na način opisan u odlomku 8. ove odluke prvostupanjski sud nije primijenio čl. 179. st. 5. Prekršajnog zakona, što je svakako utjecalo na presudu i time je počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. u vezi čl. 179. st. 5. Prekršajnog zakona.

 

              11. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, na koju okrivljenik također osnovano ukazuje u žalbi, počinjena je time što okrivljenik nije dao razloge za sve odlučne činjenice. Naime, prvostupanjski sud je, kako to proizlazi iz činjeničnog opisa pobijane presude, okrivljenika proglasio krivim da je neke inkriminirane radnje počinio u nazočnosti susjeda K.Č. i A.Č., a u obrazloženju presude nije naveo na temelju kojeg dokaza je tu činjenicu utvrdio. U pravu je okrivljenik kada ističe da je prvostupanjski sud obvezan dati razloge za sve odlučne činjenice za koje je okrivljenika činjeničnim opisom presude proglasio krivim. Osim što je obvezan dati razloge, ti razlozi moraju biti valjani i dostatni.

 

              12. Nije u pravu okrivljenik kada u žalbi tvrdi da je iskaz žrtve nasilja Sanje Rađenović nezakonit dokaz jer za dio optužbe, koji se odnosi na radnje počinjene na njenu štetu, nije upozorena da je imala pravo na blagodat nesvjedočenja. Naime, okr. Č.R. se stavlja na teret jedan prekršaj i to psihičko i tjelesno nasilje na štetu kćeri S.R. u nazočnosti mlt. unuke H.V.. Dakle, okrivljenik je optužen za jedno djelo iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pri čemu je kći okrivljenika Sanja Rađenović primarna žrtva nasilja, a mlt. H.V., u čijoj nazočnosti se inkriminirani događaj zbio, sekundarna žrtva nasilja u obitelji. Kod takvog stanja stvari, prema dugogodišnjoj i jedinstvenoj praksi prekršajnopravnog sustava, koja je uvela standard da i kažnjiva djela koja su počinjena u nazočnosti djeteta ulaze pod zakonski pojam „ako se radi o kaznenom djelu kaznenopravne zaštite djece“, jer se, prema stanovištu Svjetske zdravstvene organizacije, djeca smatraju žrtvama nasilja ako žive u obitelji gdje ima nasilja i osjete atmosferu nasilja, jasno je i nedvojbeno da se radi o postupku u kojem je nužna primjena odredbe čl. 285. st. 6. Zakona o kaznenom postupku pa, dakle, žrtva nasilja S.R. nije oslobođena obveze svjedočenja, kako to neosnovano tvrdi okrivljenik u žalbi.

 

              13. Slijedom svega navedenog, prvostupanjsku presudu je trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.

 

14. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze na način kako mu je sugerirano u ovoj odluci, a po potrebi i druge, sve radi potpunijeg i pravilnijeg utvrđivanja činjeničnog stanja te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

 

              15. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 7. lipnja 2023.

 

 

 

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 6 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu nasilja, Zavod za socijalni rad i tužitelja.