- 1 -              Revd 4284/2022-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 4284/2022-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić, Dragana Katića i Goranke Barać-Ručević članova vijeća, u pravnoj stvari 1-tužitelja A. U. iz S., OIB …, zastupanog po punomoćniku V. B., odvjetniku u S., 2-tužiteljice B. B. iz S., OIB … i 3-tužiteljice M. S. iz S., OIB …, obje zastupane po punomoćniku A. U., odvjetniku u S., protiv tuženika G. S., OIB …, zastupanog po punomoćnici J. V., diplomiranoj pravnici, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-956/2021-3 od 20. travnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pn-121/20-8 od 11. siječnja 2021., u sjednici održanoj 6. lipnja 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

              Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-956/2021-3 od 20. travnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pn-121/20-8 od 11. siječnja 2021.

 

2. 1. U prijedlogu su postavljena slijedeća pravna pitanja:

 

              a) Može li se osnovati građevinska parcela tako da nema pristup na javno prometnu površinu suprotno čl. 95. st. 2. tada važećeg Zakona o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta ( NN 14/73 ), te ako je osnovana je li to protupravno, a ako radi toga nastane šteta odgovara li za nju onaj tko je osnovao takovu građevinsku parcelu ?

 

              b) Može li se osnovati građevinska parcela prije nego je donesen provedbeni prostorni plan kao podzakonski propis po kojem se ona osniva, a za koji je ona provedbeni akt, suprotno čl. 96. st. 4. tada važećeg Zakona o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta, a ako je osnovana da li je to protupravno, pa ako je radi toga nastala i šteta odgovara li za nju onaj tko je dopustio osnivanje takove građevinske parcele ?

 

              c) Može li se vršiti parcelacija u svrhu stvaranja građevinskih parcela prije nego je donesen provedbeni prostorni plan kao podzakonski propis po kojem se to vrši, a što je i pretpostavka parcelaciji, suprotno čl. 97. st. 5. Zakona o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta, te ako je parcelacija izvršena da li je se postupilo protupravno, a ako je radi toga nastala i šteta odgovara li za nju onaj tko je dopustio takovu parcelaciju?

 

              d) Može li se parcelacioni elaborat provesti u katastru i zemljišnoj knjizi, te da li može općinski organ uprave nadležan za poslove urbanizma dati potvrdu da je isti izrađen u skladu sa provedebenim planom, sve suprotno sa čl. 96. st. 4. Zakona o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta ( NN 14/73 ), sve iako prostorni plan tada još nije bio niti donesen, te da li je takovo postupanje protupravno, a ako radi toga nastane i šteta da li za nju odgovara onaj tko je dao potvrdu za parcelacioni elaborat?

 

              e) Može li se donijeti obavijest o urbanističkim uvjetima ( sada lokacijska dozvola ) prije nego je donesen provedbebi plan kao podzakonski propis, po kojem se ona donosi, a koji je i pretpostavka njenom donošenju i za koji je ona provedbeni akt, a ako je donesen da li je tada postupljeno protupravno ( bez obzira na sadržaj akta i njegovu pravomoćnost ), a ako radi toga nastane i šteta da li za nju odgovara onaj tko je donio obavijest o urbanističkim uvjetima ( odluka Gashi protiv Hrvatske, odluka Ustavnog suda U-III-2255/2011 )?

 

              f) Može li se donijet građevinska dozvola i tako odobriti zahvat u prostoru prije nego je donesen provedbeni plan kao podzakonski propis po kojem se određuje svaki zahvat u prostoru, a ako je donesena da li je tada postupljeno protupravno ( bez obzira na sadržaj akta i njegovu peavomoćnost ), a ako je radi toga nastala i šteta da li za nju odgovara onaj tko je dozvolu donio ?

 

              g) Je li drugostupanjski sud dužan u svojoj presudi detaljno i jasno obrazložiti svoj stav u pogledu žalbenih navoda kada ti navodi žalbe sadrže konkretne prigovore na činjenične i pravne zaključke prvostupanjskog suda koji su odlučni za rješenje predmeta spora, a koji navodi su u predmetnoj žalbi izneseni ( sve naprijed navedeno je istaknuto u žalbi od a do f )?".

 

2. 2. U prijedlogu tvrdi da su navedena pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, posebno imajući u vidu činjenicu da je zauzeto stajalište nižestupanjskih sudova u izravnoj koliziji sa citiranim odredbama ZJB-a te "službenom očitovanju Hrvatske javnobilježničke komore, koja potvrđuje navode tužitelja o pravnom interesu za pokretanje ovosudnog parničnog postupka".

 

3. Iznoseći razloge važnosti navedenim pitanjima pozivaju se na: rješenje VSRH, br: Uzz 7/09-7., presudu VSRH, br: Uzz 6/12-4., rješenje VSRH, br: Rev-1073/1998-2.,  rješenje VSRH, br: Rev-x-1174/11-2., na odluku u predmetu Gashi protiv Hrvatske, te  odluku USRH br: U-III-2255/2011. Predlažu Vrhovnom sudu Republike Hrvatske da im se temeljem odredbe čl. 385.a ZPP-a dopustiti podnošenje revizije protiv naprijed citirane presude.

 

4. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

 

5. Prijedlog je nedopušten.

 

6. Predmet spora su zahtjevi tužitelja za naknadu materijalne štete koju su pretrpjeli zbog nepostojanja pristupnog puta do objekta tužitelja sagrađenog na nekretninama označenim kao čest. zem. 3523/14 i čest. zem. 3521/3 k.o. S., i to tužitelj A. U. zbog nemogućnosti iznajmljivanja prizemlja tog objekta u razdoblju od 1. kolovoza 1993. do 1. travnja 1994., a svi tužitelji zbog materijalnih troškova uslijed radova koje su tužitelji izveli kako bi na svojim nekretninama izgradili pomoćni pristupni put, kao i troškova građevinskih radova radi uspostave ranijeg stanja na predmetnim nekretninama.

 

7. Nižestupanjski sudovi su odbili zahtjev tužitelja uz obrazloženje da su tužitelji znali da njihova nekretnina nema neposredan pristup s javnog puta, jer pristupni put ide preko nekretnine u privatnom vlasništvu, a da unatoč toj činjenici nisu pobijali upravne akte izdane od strane tuženika (građevinsku dozvolu i obavijest o urbanističkim uvjetima), niti su sporni upravni akti ukinuti po pravu nadzora. Suprotno stajalištu tužitelja, drugostupanjski sud smatra, da sud u parničnom postupku ne može preispitivati zakonitost pravomoćnih i konačnih odluka donesenih u upravnom postupku, pa je pravilno primijenjena odredba čl. 373. stavka 2. Zakona o upravi ("Narodne novine" broj 16/78, 50/78, 29/85, 41/90, 47/90 i 53A/91), koji je bio na snazi u vrijeme donošenja spornih upravnih akata, kada je odbijen tužbeni zahtjev, jer tužitelji nisu dokazali da je došlo do nezakonitog ili nepravilnog rada u vršenju službe radnika organa uprave kod izdavanja tih akata.

 

8. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 79/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno postavljena navedena pravna pitanje te su za njih određeno izloženi određeni razlozi.

 

9. Međutim, postavljajući navedena pitanja tužitelji polaze od pogrešne pretpostavke da su dokazali da je došlo do nezakonitog ili nepravilnog rada u vršenju službe radnika organa uprave kod izdavanja navedenih upravnih akata jer nisu pobijali upravne akte izdane od strane tuženika (građevinsku dozvolu i obavijest o urbanističkim uvjetima), niti su sporni upravni akti ukinuti po pravu nadzora, a u odnosu na razloge zbog kojih su odbijeni zahtjevi tužitelja (da sud u parničnom postupku, kao prethodno pitanje, ne može preispitivati zakonitost pravomoćnih i konačnih odluka donesenih u upravnom postupku),nije postavljeno ni jedno pravno pitanje, odnosno jesu li tužitelji bili dužni u postupcima za naknadu štete zbog nezakonitog i nepravilnog rada tijela uprave pobijati pravomoćne upravne akte izdane od strane tuženika (građevinsku dozvolu i obavijest o urbanističkim uvjetima) i eventualno tražiti ukidanje  spornih upravnih akata po pravu nadzora.   Kako ni odluke na koje se pozivaju tužitelji nisu donesene u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji one ne mogu biti razlog važnosti prvom postavljenom pitanju.

 

10. S obzirom da postavljena pitanja ne udovoljavaju pretpostavkama propisanim čl. 385.a st. 1. ZPP-a za dopuštenost revizije, jer nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP-a, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP-a, riješeno kao u izreci.

 

Zagreb, 6. lipnja 2023.