REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 47 Pž-1698/2023-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca
Marine Veljak, predsjednika vijeća, Kristine Saganić, suca izvjestitelja i Lenke Ćorić,
člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB
26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, protiv 1. tuženika TEODORA j.d.o.o.,
OIB 90752861561, Kali, Obala kaljskih ribara i pomoraca 16. (sada stečajna masa
iza Teodora j.d.o.o. u stečaju, Kali) i 2. tuženika NAUTA LAMJANA d.o.o., OIB
87200166350, Kali, Put vele luke 71, kojeg zastupa punomoćnik Zdravko Kačić,
odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kačić & Brbora, Zagreb, Petrova 48.a, radi isplate
iznosa od 75.683,85 EUR / 570.240,00 kn, odlučujući o drugotuženikovoj žalbi protiv
presude zbog ogluhe Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-66/2020-8 od 29.
prosinca 2020., u sjednici vijeća održanoj 6. lipnja 2023.,

r i j e š i o j e

I. Ukida se presuda zbog ogluhe Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj
P-66/2020-8 od 29. prosinca 2020., u odnosu na drugotuženika NAUTA LAMJANA
d.o.o. Kali, i to u dijelu točke I. izreke za iznos od 37.841,90 EUR / 285.120,00 kn sa
zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos od 23.226,49 EUR / 175.000,00
kn od 2. kolovoza 2019. do isplate te na iznos od 14.615,41 EUR / 110.119,83 kn od

11. ožujka 2020. do isplate, te u dijelu točke II. izreke za iznos od 497,71 EUR /

3.750,00 kn s kamatama od presuđenja do isplate, i u tom dijelu predmet vraća tom
sudu na ponovno suđenje.

II. O naknadi troškova žalbenog postupka odlučit će prvostupanjski sud
konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Presudom zbog ogluhe Trgovačkog suda u Zadru naloženo je tuženicima
isplatiti tužitelju iznos od 570.240,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje na
iznos od 350.000,00 kn teku od 2. kolovoza 2019., a na iznos od 220.239,66 kn od

11. ožujka 2020. do isplate (točka I. izreke). Tuženicima je naloženo naknaditi
tužitelju parnične troškove u iznosu od 7.500,00 kn sa zakonskim zateznim

______________________________

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

Poslovni broj: 47 Pž-1698/2023-2 2

kamatama od presuđenja do isplate (točka II. izreke), a odbijen je tužiteljev zahtjev
za naknadu parničnog troška u iznosu od 2.500,00 kn s kamatama (točka III. izreke).

2. Prvostupanjski sud je donio pobijanu presudu, ocijenivši da su ispunjeni
uvjeti propisani odredbom čl. 331.b Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“
broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11
– pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19).

3. Protiv navedene presude žalbu je podnio drugotuženik zbog bitne povrede
odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog
da je ovaj sud u odnosu na njega preinači ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom
sudu na ponovno suđenje. Drugotuženik tvrdi da je prvostupanjski sud počinio
apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 5. i t. 11.
ZPP-a, jer je pobijanu presudu donio iako nisu bili ispunjeni uvjeti za njeno donošenje
iz čl. 331.b st. 1. t. 2. i t. 3. ZPP-a. Naime, tužitelj potražuje iznose osigurnine
isplaćene njegovom osiguraniku, što ih je tužitelj kao osiguratelj isplatio zbog štete na
predmetu osiguranja, brodu „Agramer I“. Tužitelj u tužbi tvrdi da je požar uzrokovan
remontnim radovima na vanjskoj oplati, da su izvođači radova bili prvo i
drugotuženik, te da je sukladno činjeničnom stanju i prikupljenoj dokumentaciji
utvrđena odgovornost tuženika za štetu i štetni događaj do kojeg je došlo uslijed
nepažnje brodopopravljača. Međutim, tužitelj ne opisuje okolnosti nastanka štete ni
okolnosti koje bi mogle upućivati na drugotuženikovu odgovornost; ne opisuje niti što
bi bila opasna stvar, odnosno opasna djelatnost po kojoj osnovi postavlja zahtjev.
Drugotuženik nije nikada sklopio ugovor s vlasnikom broda (tužiteljevim
osiguranikom) niti se obvezao izvršiti remontne radove niti bilo koje druge radove, a
niti je na bilo koji način bio uključen u radove na remontu broda. Naprotiv, iz
dokumentacije priložene tužbi proizlazi da je remontne radove izvodio isključivo
prvotuženik, te da drugotuženik nije bio brodopopravljač. Dakle, tužitelj tvrdi da su
izvođači remontnih radova na brodu oba tuženika za što nije dostavio nikakve
dokaze i ta je tvrdnja u suprotnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio, a iz kojih
jasno proizlazi da je brodopopravljač i jedini i isključivi izvođač radova bio
prvotuženik. Osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz činjenica navedenih u
tužbi, jer su činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev u protivnosti s dokazima
koje je sam tužitelj podnio, što znači da nisu bili ispunjeni uvjeti za donošenje
pobijane presude u odnosu na drugotuženika.

4. Odgovor na žalbu nije dostavljen.

5. Žalba je osnovana.

6. Ispitavši pobijanu presudu na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi sa čl.

353. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92,
112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,
70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj
dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8.,

9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio
da ona nije pravilna i zakonita.

Poslovni broj: 47 Pž-1698/2023-2 3

7. Odredbom čl. 331.b. ZPP-a propisan je procesni institut presude zbog
ogluhe koju sud izriče, polazeći od tuženikovog propusta da u određenom roku
odgovori na tužbu i ospori tužbeni zahtjev. U takvom će slučaju sud donijeti presudu
kojom se prihvaća tužbeni zahtjev, ako bude udovoljeno ovim uvjetima:
1) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno
dostavljeni,

2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi,

3) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s
dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate,

4) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika
spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

8. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud nije pravilno ocijenio da su
ispunjene sve zakonske pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe, na što
drugotuženik žalbom osnovano ukazuje, čime je prvostupanjski sud u odnosu na tog
tuženika donio presudu zbog ogluhe protivno odredbi čl. 331.b ZPP-a (čl. 354. st. 2.
t. 5. i 11. ZPP-a).

9. Presuda zbog ogluhe izriče se protiv tuženika polazeći od apsolutne
presumpcije da je on, time što je propustio u određenom roku dati pisani odgovor na
tužbu i u njemu osporiti tužbeni zahtjev, priznao činjenične navode tužitelja na kojima
se temelji tužbeni zahtjev. Presuda zbog ogluhe zasniva se na tomu da tuženik
svojom pasivnošću priznaje istinitost činjeničnih navoda tužitelja s kojima je
prethodno bio upoznat, a ne na tezi da on priznaje osnovanost tužbenog zahtjeva.
Kad bi pasivnost tuženika značila priznanje zahtjeva, sud ne bi bio ovlašten ispitivati
proizlazi li iz činjenica navedenih u tužbi osnovanost tužbenog zahtjeva, a upravo je
to jedna od zakonskih pretpostavki kojom je potrebno udovoljiti za izricanje takve
presude.

10. U konkretnom slučaju prvostupanjski je sud nepravilno zaključio da
osnovanost tužbenog zahtjeva u odnosu na drugotuženika proizlazi iz činjenica
navedenih u tužbi, te da činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev u odnosu na
tog tuženika nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio.

10.1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je 16. ožujka 2019. u brodogradilištu „Nauta
Lamjana“ d.o.o. tijekom obavljanja radova došlo do požara na plovilu AGRAMER I, u
vlasništvu obrtnika (tužiteljevog osiguranika) te da je požar uzrokovan remontnim
radovima na vanjskoj oplati, djelomična izmjena limova. Tužitelj tvrdi da su izvođači
tih radova bili prvotuženik i drugotuženik. Brod je u vrijeme štetnog događaja bio
osiguran kod tužitelja koji je svom osiguraniku naknadio pretrpljenu imovinsku štetu

1. kolovoza 2019. u iznosu od 350.000,00 kn te 10. ožujka 2020. iznos od

220.239,66 kn. Tužitelj nadalje navodi da je na temelju utvrđenog činjeničnog stanja i
prikupljene dokumentacije utvrđena odgovornost tuženika za štetu i predmetni štetni
događaj do kojeg je došlo uslijed nepažnje brodopopravljača. Pritom se poziva na čl.

963. st. 1., čl. 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj:
35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje: ZOO).

Poslovni broj: 47 Pž-1698/2023-2 4

10.2. Prvostupanjski sud je u obrazloženju pobijane presude naveo zaključak
o tome da su ispunjeni uvjeti za donošenje presude zbog ogluhe, jer da tuženici nisu
podnijeli pisani odgovor na tužbu u ostavljenom roku, da su im tužba i poziv na
davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, da osnovanost tužbenog zahtjeva
proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, da činjenice na kojima se temelji tužbeni
zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je sam tužitelj podnio. Potom je
prvostupanjski sud nabrojao isprave dostavljene uz tužbu, no bez valjane ocjene tih
isprava. Kao što pravilno drugotuženik u žalbi upućuje, činjenice na kojima tužitelj
temelji tužbeni zahtjev u odnosu na drugotuženika, u protivnosti su s dokazima koje
je sam tužitelj podnio. Naime, tužitelj u tužbi tvrdi da su oba tuženika bili izvođači
radova na brodu te da je do štetnog događaja došlo uslijed nepažnje
brodopopravljača. Međutim, istovremeno iz isprava dostavljenih uz tužbu proizlazi da
je brodopopravljač bio prvotuženik (ne i drugotuženik) koji je i u aktu o likvidaciji štete
označen kao izvođač radova prilikom kojih je došlo do predmetne štete. Posljedično
tomu, pogrešan je i zaključak prvostupanjskog suda da osnovanost tužbenog
zahtjeva u odnosu na drugotuženika proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi.

11. Slijedom navedenog, pobijana je presuda ukinuta i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje (čl. 369. st. 1. ZPP-a).

12. S obzirom na to da je ovaj sud odlučivao o žalbi jednog tuženika, to je
odlučivao o pravilnosti i zakonitosti prvostupanjske presude o dijelu tužbenog
zahtjeva s parničnim troškovima koji se odnosi na tog tuženika, odnosno u polovici
ukupno zahtijevanog i nepravilno dosuđenog iznosa. Prvostupanjski će sud u
nastavku postupka o tužbenom zahtjevu u odnosu na drugotuženika donijeti novu,
pravilnu i zakonitu odluku, nakon provedenog dokaznog postupka i valjanog
zaključka o odlučnim činjenicama; ujedno će odlučiti i o troškovima cijelog postupka
u odnosu na tog tuženika.

13. Novčani iznosi u uvodu i izreci presude iskazani su u valuti EUR i kn
primjenom fiksnog tečaja konverzije od 7,53450 (čl. 43. i 48. Zakona o uvođenju eura
kao službene valute u Republici Hrvatskoj, „Narodne novine“ broj 57/22 i 88/22).

Zagreb, 6. lipnja 2023.

Predsjednica vijeća

Marina Veljak

Broj zapisa: 9-30859-afb82

Kontrolni broj: 014ad-14234-ffaa6

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Marina Veljak, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost
dokumenta.