Baza je ažurirana 08.03.2026. zaključno sa NN 153/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj: -2561/2020-2

 

 

Republika Hrvatska

  Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: -2561/2020-2

 

                                  U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

              Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Mileni Vukelić Margan, u pravnoj stvari tužitelja H.r., iz Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćnici D. H., odvjetnici iz Z., protiv tuženika  M. M. iz O., OIB: ..., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj 8 P: Povrv-55/2019-22 od 21. siječnja 2020., 5. lipnja 2023.,

 

p r e s u d i o   j e

              Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj 8 P: Povrv-55/2019-22 od 21. siječnja 2020. u točkama I i III izreke.

 

r i j e š i o  j e

              Odbija se kao neosnovan prijedlog tuženika da se zatraži od Vrhovnog suda Republike Hrvatske svrsishodna delegacija.

 

     Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja, u točki I izreke, je djelomično održan na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika M. B. iz O. broj Ovrv-11510/2018 od 15. lipnja 2018. u dijelu u kojemu je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 42,95 kn sa zateznom kamatom od 7. listopada 2019. do isplate, u točki II izreke je isti platni nalog u preostalom dijelu ukinut (zahtjev za isplatu zatezne kamate od 1. do 7. listopada 2019.), dok je u točki III izreke naloženo tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 800,00 kn, u roku od 15 dana.

              2. Protiv presude je žalbu podnio tuženik pozivajući se na sve žalbene razloge propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 80/22, 114/22 dalje ZPP).

              3. U žalbi navodi da će obrazloženje uslijediti nakon što mu bude dostavljena preslika spisa koju je višekratno usmeno i pismeno tražio od Općinskog suda u Osijeku.

              4. U istom podnesku je podneseni zahtjev za svrsishodnu delegaciju Vrhovnom sudu Republike Hrvatske i to delegaciju svih istočno hrvatskih sudova te određivanje sudova središnje, sjeverne, zapadne ili južne Hrvatske, uz obrazloženje da nema povjerenja u sudove istočne Hrvatske.

5. Žalba tuženika protiv presude nije osnovana, a nije osnovan ni prijedlog za donošenje rješenja kojim će se zatražiti od Vrhovnog suda Republike Hrvatske da u ovom predmetu postupa drugi stvarno nadležan sud.

6. Prije svega treba istaći da je ovo spor male vrijednosti u smislu odredbe čl. 458. ZPP-a te da se presuda može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. istog Zakona te zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP-a).

7. U donošenju pobijane presude nije počinjena neka od bitnih postupovnih povreda iz čl. 365. st. 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a tuženik u žalbi ne konkretizira koja je to bitna povreda odredaba parničnog postupka zbog koje podnosi žalbu. Materijalno pravo je također pravilno primijenjeno kada je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja.

8. Naime, rješenjem o ovrsi javnog bilježnika M. B. iz O. je određena ovrha radi naplate novčane tražbine tužitelja, tada ovrhovoditelja, u iznosu od 480,00 kn sa pripadajućom zateznom kamatom i troškovima ovrhe, a nakon što je podnesen prigovor tuženika protiv rješenja o ovrsi, postupak je nastavljen kao parnični te je tužitelj, nakon što je tuženik isplatio glavni dug, tužbeni zahtjev smanjio tražeći isplatu iznosa od 42,95 kn kao uglavničene kamate koja je obračunata od dospijeća svakog pojedinog iznosa obuhvaćenog rješenjem o ovrsi do izvršene isplate.

9. Sud prvog stupnja je prihvatio takav zahtjev uz obrazloženje da tražbina tužitelja svoj temelj ima u čl. 34. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (Narodne novine" broj 137/10, 76/12, 78/16, 46/17 i 73/17 – dalje Zakon o HRT) prema kojem propisu je vlasnik ili posjednik prijamnika dužan plaćati RTV pristojbu te se obveze može osloboditi ukoliko prijamnik odjavi na propisani način. Na temelju isprava u spisu, sud prvog stupnja je ocijenio da postoji tražbina tužitelja prema tuženiku, s tim što je konačni zahtjev prihvaćen pozivom na odredbu čl. 31. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 45/21 dalje ZOO). Prigovor zastare je ocijenjen neosnovanim, budući da je prijedlog za ovrhu podnesen unutar roka od godine dana od dospijeća tražbine, propisanog odredbom čl. 232. ZOO-a, a odluka o parničnom trošku je donesena primjenom odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te je tuženiku naloženo platiti tužitelju trošak koji se odnosi na nagradu odvjetnika za zastupanje tužitelja, prema Tbr. 7. t. 8. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22 dalje - Tarifa), uz trošak sudske pristojbe za presudu.

 

10. Kako je uvodno navedeno, ovaj sud nije ovlašten ocjenjivati pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a glede primjene mjerodavnog materijalnog prava, treba istaći da je sud prvog stupnja pravilno primijenio odredbe Zakona o HRT-u kada je utvrdio tuženikovu obvezu isplate tražbine tužitelja koja je tijekom postupka smanjena. Kako je tuženik isplatio glavni dug nakon dospijeća, tužitelju je pravilnom primjenom čl. 29. ZOO-a priznato pravo na isplatu uglavničene kamate, uz zateznu kamatu na taj iznos od dana podnošenja zahtjeva za isplatu, u skladu s čl. 31. st. 2. ZOO-a.

11. Odluka o parničnom trošku je donesena pravilnom primjenom odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, uz napomenu da tužitelju pripada pravo na jednokratnu nagradu odvjetnika za cijeli prvostupanjski postupak, koja je obračunata pravilnom primjenom Tarife.

12. Na žalbene navode tuženika, treba istaći da u spisu postoje dokazi da je tuženik zatražio presliku cijelog spisa, međutim, to je učinio prvi put 6. veljače 2020., dakle 16 dana nakon donošenja prvostupanjske presude pa okolnost što do dana podnošenja žalbe nije udovoljeno tom prijedlogu nema značenje povrede postupka, budući da su tuženiku uredno dostavljana sva pismena i sudske odluke.

13. Zbog izloženog je valjalo žalbu tuženika odbiti i presudu suda prvog stupnja u točkama I i III izreke potvrditi, primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a, dok je presuda u točki II izreke kao nepobijana ostala neizmijenjena.

14. Glede "Zahtjeva za svrsishodnu delegaciju svih istočno hrvatskih sudova te određivanje sudova središnje, sjeverne, zapadne ili južne Hrvatske", treba istaći da je tuženik takav zahtjev podnio i u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, nakon čega je sud prvog stupnja prijedlog prihvatio i spis proslijedio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske radi donošenja odluke u smislu odredbe čl. 68. st. 1. i 2. ZPP-a. Međutim, rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Gr-148/2019-2 od 2. travnja 2019. je zahtjev odbijen, uz obrazloženje da okolnost koju ističe tuženik, tada ovršenik u žalbi, da nema povjerenja u rad Općinskog suda u Osijeku, Vinkovcima i Vukovaru ne predstavlja važan razlog za svrsishodnu delegaciju. Tuženik u žalbi iznosi iste razloge zbog kojih predlaže da o žalbi ne odlučuje neki sud iz istočnog dijela Republike Hrvatske.

15. Prema odredbi čl. 68. st. 4. ZPP-a nadležni drugostupanjski sud može sam ili u povodu prijedloga stranke zatražiti od Vrhovnog suda Republike Hrvatske da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležan sud ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi. Prema stajalištu ovog suda, u nazočnom slučaju ne postoje razlozi za upućivanje predmeta Vrhovnom sudu Republike Hrvatske za određivanje drugog suda, tim više što je nasumičnom dodjelom predmeta ovom sudu prema algoritmu koji je propisan Pravilnikom o radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" broj 35/2015 s izmjenama i dopunama) u osnovi postupljeno na način kako je tuženik predložio.

 

16. Stoga je prijedlog tuženika odbijen kao neosnovan, primjenom odredbe čl. 68. ZPP-a.

 

U Rijeci 5. lipnja 2023.

 

Sutkinja

Milena Vukelić Margan, v.r.

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu