1          Poslovni broj: 6 Us I-1292/2022-11

 

    Poslovni broj: 6 Us I-1292/2022-11

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja V. B. iz Z., B., protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Gospiću, Gospić, Kaniška 10, radi uklanjanja građevine, 2. lipnja 2022.,

 

p r e s u d i o   j e

 

              Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Gospiću, KLASA: UP/I-362-02/22-02/773, URBROJ: 443-02-02-14-22-1 od 14. listopada 2022.

 

Obrazloženje

 

1.              Pobijanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/22-02/773, URBROJ: 443-02-02-14-22-1 od 14. listopada 2022. tužitelju je kao investitoru naloženo uklanjanje roštilja tlocrtnih dimenzija 3,8 x 1,3 m, visine 1,3 m, kojeg gradi na k.č.br. … k.o. S…, na posebno zaštićenom području N. p. S. V., bez izvršne građevinske dozvole, u roku od 15 dana od primitka rješenja (t. 1.), uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (t. 2. – 7.).

 

2.              Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelj u tužbi (uređenoj podneskom od 15. prosinca 2022.) i kasnijem tijeku spora ističe da u postupku nije nedvojbeno identificirana čestica na kojoj se gradi, budući se u točci 1. rješenja tužitelju nalaže uklanjanje građevine izgrađene na k.č.br. … k.o. S., dok se u točci 2. navodi da je nadzorom utvrđeno da se građevina gradi na k.č.br. … k.o. S.. Čini nespornim da je vlasnik k.č.br. 3658 k.o. S. na kojoj se nalazi stara obiteljska kuća, koja je urušena, te na temeljima koje je tužitelj podigao sporni roštilj. Ističe da se prethodno informirao kod N. p. S. V., te dobio usmenu uputu da može graditi na temeljima urušene kuće, kao i da čeka izmjenu prostornog plana, s obzirom da se njegova čestica nalazi izvan granica građevinskog područja, u zoni vrlo stroge zaštite prirode. Navodi da nije izašao iz gabarita stare obiteljske kuće, te da se stoga ne radi o izgradnji novog objekta. Ukazuje da je invalid Domovinskog rata, te da je s gradnjom započeo zato što nema riješeno stambeno pitanje, kao i zato što mu je supruga plućni bolesnik, te ovisna o kisiku.

 

3.              Tužbenim zahtjevom tužitelj predlaže da sud poništi pobijano rješenje tuženika.

 

4.              Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor nepravodobnosti tužbe, te osporava osnovanost tužbenih navoda. Predlaže da sud tužbi odbaci, podredno da odbije tužbeni zahtjev.

 

5.              Navedeni prigovor nepravodobnosti nije osnovan. Naime, pobijano rješenje dostavljeno je tužitelju 20. listopada 2022., iz čega proizlazi da je posljednji dan roka za podnošenje tužbe bio ponedjeljak, 21. studenog 2022. (zadnji, trideseti dan roka, 19. studeni 2022., padao je u subotu, neradni dan). Budući da je tužba podnesena putem preporučene pošiljke predane pošti 21. studenog 2022., proizlazi da je ista podnijeta u roku. Pritom se napominje da je tužitelj na traženje suda podneskom od 15. prosinca 2022. uredio tužbu, te je stoga na primjerku tužbe koji je dostavljen tuženiku kao dan primitka otisnut pečat s datumom 15. prosinca 2022.

 

6.              U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 25. svibnja 2023., u prisutnosti tužitelja, a na temelju čl. 39. st. 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

 

7.              Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora, te dostavljenom spisu upravnog postupka.

 

8.              Sud nije prihvatio dokazne prijedloge tužitelja (očevid na licu mjesta uz vještaka mjernika, saslušanje tužitelja, saslušanje predstavnika Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, saslušanje višeg građevinskog inspektora), smatrajući da se sve pravno relevantne činjenice mogu utvrditi na temelju materijalne dokumentacije koja prileži spisu, te navoda samog tužitelja, a što će biti razvidno iz nastavka obrazloženja ove presude.

 

9.              Razmatrajući sva sporna, činjenična i pravna pitanja ovoga spora, sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

 

10.              Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni viši građevinski inspektor dana 19. srpnja 2022. izvršio nadzor građenja na k.č.br. … k.o. S., kojom prilikom je, u nazočnosti tužitelja, zapisnički utvrđeno da se na predmetnoj nekretnini, u vlasništvu tužitelja, kuća od kamena koja se tamo prethodno nalazila, urušila, a da je tužitelj iznad nje izgradio roštilj dimenzija 3,80 x 1,3 m, visine 1,3 m, koji se sastoji od betonske temeljne ploče i armirano-betonske ploče, te 4 zidića od blok opeke. Tužitelj je tom prilikom izjavio da je od nadležnog tijela dobio informaciju da se njegova ruševna kuća nalazi izvan obuhvata dozvoljene obnove prema odredbama Prostornog plana, no da može dobiti odobrenje za rekonstrukciju ukoliko dobije posebne uvjete N. p., te je s gradnjom roštilja započeo ove (2022.) godine. Također je utvrđeno da tužitelj nije sačinio glavni projekt niti ishodio građevinsku dozvolu.

 

11.              Iz sačinjenog zapisnika proizlazi da je tom prilikom bio prisutan tužitelj osobno, no isti je odbio potpisati zapisnik.

 

12.              Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: ZG) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano.  

 

13.              Sukladno čl. 3. st. 1. ZG-a, gradnja je projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja (t. 9.), građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina (t. 10.), a građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem (t. 11.).

 

14.              Sukladno čl. 128. st. 1. ZG-a, pravilnikom koji donosi ministar određene su jednostavne i druge građevine i radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole.

 

15.              Nadalje, odredbom čl. 3. tč. 4. Pravilnika, propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu izvoditi, između ostalog, radovi na uređenju građevne čestice postojeće građevine kao što je građenje staze, platoa i stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima, vrtnog bazena ili ribnjaka dubine do 1 m od razine okolnog tla, otvorenog ognjišta tlocrtne površine do 3 m² i visine do 3 m od razine okolnog tla, stabilnih dječjih igračaka.

 

16.              Sukladno čl. 4. st. 1. Pravilnika, bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može se graditi, između ostalog, pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to a) pomoćna zgrada koja ima jednu etažu do 50 m² tlocrtne površine.

17.              Odredbom čl. 113. st. 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole (t. 1.), kao i ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu (t. 2.).

 

18.              Odlučujući o prigovorima vezanim uz zakonitost osporenog rješenja, prvotno valja istaknuti da su neosnovani navodi tužitelja da bi bilo nejasno na kojoj se točno čestici nalazi sporan roštilj.

 

19.              Naime, u zapisniku o nadzoru navedeno je da se radi o k.č.br. … k.o. S., a tužitelj je i sam u postupku predočio vlasnički list za tu česticu, te pritom izjavio da je na temeljima urušene kuće izgradio roštilj.

 

20.              Stoga nema dvojbe ni u pogledu opisa građevine čije je uklanjanje naloženo, niti u pogledu činjenice da je ista izgrađena na k.č.br. … k.o. S., a okolnost što se u točci 2. pobijanog rješenja navodi k.č.br. … k.o. S., predstavlja grešku u pisanju, koja se sukladno čl. 104. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, 110/21, dalje: ZUP) može svakodobno ispraviti posebnim rješenjem.

 

21.              Nastavno, nisu osnovani ni navodi tužitelja glede zakonitosti izgrađene građevine. Naime, sukladno citiranim odredbama Zakona o gradnji, za svaku je građevinu, pa i onu koja se gradi na mjestu na kojoj se prethodno nalazila druga zakonita građevina, potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, ukoliko Pravilnikom nije drukčije propisano.

 

22.              U konkretnom slučaju, predmetni se roštilj ne može podvesti pod odredbu čl. 3. tč. 4. Pravilnika, sukladno kojoj se bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu izvoditi radovi na uređenju građevne čestice postojeće građevine kao što je građenje otvorenog ognjišta tlocrtne površine do 3 m² i visine do 3 m od razine okolnog tla, budući da isti svojim dimenzijama (3,8 x 1,3 m = 4,94 m2) premašuje dozvoljene gabarite iz navedene odredbe.

 

23.              Također, isti se ne može podvesti ni pod odredbu čl. 4. st. 1. Pravilnika, sukladno kojoj se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom, na građevnoj čestici postojeće zgrade može graditi pomoćna građevina koja ima jednu etažu do 50 m² tlocrtne površine, kako iz razloga što tužitelj ne posjeduje glavni projekt, tako i iz razloga što je takva nova gradnja suprotna odredbama Prostornog plana.

 

24.              Ne mogu se prihvatiti ni navodi tužitelja glede toga da gradnjom predmetne građevine rješava svoje stambeno pitanje te da se radi o njegovoj jedinoj nekretnini (što bi se moglo protumačiti kao pozivanje na ustavno pravo na dom), budući da sporna građevina po samoj svojoj prirodi (roštilj) nije podobna za stanovanje odnosno rješavanje stambenog pitanja.

 

25.              Zaključno, neosnovano je i pozivanje tužitelja na tzv. usmeno odobrenje Nacionalnog parka, budući da isto, sve i da je dano, ne može zamijeniti građevinsku dozvolu.

 

26.              Slijedom navedenog, budući da iz svega navedenog proizlazi da je tužitelj kao investitor pristupio gradnji građevine opisane u izreci pobijanog rješenja bez da je prethodno za gradnju iste pribavio pravomoćnu ili izvršnu građevinsku dozvolu, to je istome na temelju čl. 113. st. 1. ZDI-a pravilno i zakonito naloženo uklanjanje te građevine.

 

27.              Stoga je valjalo na temelju čl. 57. st. 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev te riješiti kao u izreci ove presude.

 

U Rijeci 2. lipnja 2023.

 

                                                                                                                              Sutkinja

 

                                                                                                                                    Daria Pugel, v.r.

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

               Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu (tri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude.