- 1 -              III Kr 8/2023-5

Broj: III Kr 8/2023-5

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ranka Marijana, kao predsjednika vijeća, te Ileane Vinja i Melite Božičević-Grbić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Martine Slunjski, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog Z. J. zbog kaznenog djela iz čl. 153. st. 2. u vezi st. 1. i drugih Kaznenog zakona (''Narodne novine'' broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. dalje: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Županijskog suda u Osijeku od 14. ožujka 2022. broj K-11/2021-25 i presuda Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske od 12. rujna 2022. broj I Kž-155/2022-9, u sjednici vijeća održanoj 1. lipnja 2023.,

p r e s u d i o   j e

              Zahtjev osuđenog Z. J. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pravomoćnom presudom, koju čine presuda Županijskog suda u Osijeku od 14. ožujka 2022. broj K-11/2021-25 preinačena presudom Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske od 12. rujna 2022. broj I Kž-155/2022-9, osuđen je Z. J. zbog kaznenih djela iz čl. 153. st. 2. u vezi st. 1. i drugih KZ/11 na jedinstvenu kaznu zatvora od 5 godina, uz uračunavanje vremena provedenog u istražnom zatvoru od 12. lipnja 2021. pa nadalje.

2. Osuđenik je po svom branitelju D. B., odvjetniku iz O., podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude zbog ''povrede prava obrane na raspravi ili zbog povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku ako je ta povreda mogla utjecati na presudu (čl. 517. st. 3. ZKP/08)'', s prijedlogom da se pravomoćna presuda u svom osuđujućem dijelu ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Temeljem čl. 518. st. 4. Zakona o kaznenom postupku (''Narodne novine'' broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19 i 88/22 dalje: ZKP/08.), Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske je odgovorio na zahtjev osuđenika i predložio da se isti kao neosnovan odbije. Odgovor državnog odvjetnika dostavljen je osuđeniku i njegovom branitelju na znanje.

4. Zahtjev nije osnovan.

5. U zahtjevu se dijelom iznose dozvoljeni, a dijelom nedozvoljeni razlozi pobijanja pravomoćne presude. Navodi se da optužba nije dokazala da bi osuđenik prisilio oštećenu N. J. na spolni odnos, radilo se o dragovoljnom ''pomirbenom seksu'' koji je prekinut na traženje oštećenice. Analiziraju se rezultati provedenog medicinskog vještačenja i osporava vjerodostojnost terećenja oštećenice čiji iskaz je trebalo provjeriti pribavljanjem telekomunikacijskih podataka o poziciji njezinog mobilnog uređaja tijekom večeri i noći. Također, trebalo je ispitati predložene svjedoke obrane. S obzirom da su sudovi odbili dokazni prijedlog za pribavu telekomunikacijskih podataka o poziciji mobitela oštećenice, činjenično stanje je ostalo nepotpuno utvrđenim ''te je izveden pogrešan zaključak o krivnji što je rezultiralo osuđujućom presudom za optuženog''.

5.1. Ovi navodi zahtjeva svode se na pobijanje činjeničnog stanja utvrđenog u pravomoćnoj presudi, a što ne može biti predmetom ispitivanja povodom ovog izvanrednog pravnog lijeka, kako jasno slijedi iz taksativno navedenih razloga u čl. 517. st. 1. ZKP/08. U protivnom, dozvolilo bi se preispitivanje utvrđenih činjenica u trećem stupnju, a mimo zakonom dopuštenih uvjeta.

5.2. Osim toga, treba reći da je sud prvog stupnja, pod toč. 5. obrazloženja svoje presude, dao jasne i uvjerljive razloge zbog kojih je odbio dokazne prijedloge obrane, što prihvaća i sud drugog stupnja (toč. 13. 4. i 13. 5. obrazloženja). Kada se pri tome cijeni i da su neki dokazni prijedlozi obrane prihvaćeni (ispitivanje svjedoka I. S. i D. M.), očito se ne bi radilo niti o povredi načela ''jednakosti oružja'' jer obrana, u pitanju dokazivanja, nije stavljena u neravnopravni položaj prema optužbi.

6. Nadalje, u zahtjevu se tvrdi da je predsjednik sudskog vijeća prvostupanjskog suda ''kućni prijatelj koji se intenzivno druži sa stricem oštećene N. J.. Stoga je taj sudac, propuštanjem da zatraži otklon od obavljanja sudačke dužnosti, povrijedio pravo obrane na raspravi što je moglo utjecati na presudu.

6.1. Nasuprot tome, niti ovi navodi ne mogu biti predmetom razmatranja.

6.2. Prije svega, sumnja u nepristranost suca nije ničim pokrijepljena, optuženik tijekom postupka nije zatražio izuzeće predsjednika vijeća prvostupanjskog suda, a iz zapisnika s rasprave koja je započela 11. veljače 2022. i dovršena 8. ožujka 2022., proizlazi da uopće nije bilo primjedaba na sastav sudskog vijeća. Stoga se radi tek o hipotezi bez ikakvog uporišta u stanju spisa.

6.3. Međutim, sve da je i postupljeno suprotno čl. 32. st. 2. ZKP/08, tj. da je u prvom stupnju sudio sudac koji je trebao biti otklonjen (iudex suspectus), ne bi se radilo o povredi zbog koje je dopušteno podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude s obzirom da ta povreda nije isticana u žalbi protiv prvostupanjske presude, kako izričito nalaže odredba čl. 517. st. 2. ZKP/08.

7. Konačno, neosnovano se zahtjevom tvrdi da presuda suda drugog stupnja ''nema razloga o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi su nejasni i nerazumljivi, a dijelom i proturječni sami sebi i drugim razlozima'', vezano za u žalbi istaknutu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka ostvarenu pred sudom prvog stupnja.

7.1. Zapravo, zahtjevom se tvrdi da je sud drugog stupnja povrijedio odredbu čl. 487. st. 1. ZKP/08 jer u svojoj presudi nije odgovorio na žalbeni osnov bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08.

7.2. Međutim, navedeni prigovori nisu osnovani. Tvrdeći da je prvostupanjski sud ostvario ovu bitnu povredu, žalitelj je u žalbi tek parafrazirao zakonski tekst čl.468. st. 1. toč. 11. ZKP/08 izražavajući nezadovoljstvo ocjenom vjerodostojnosti iskaza svjedoka N. J. i A. P.. Stoga je drugostupanjski sud, pod toč. 9. obrazloženja svoje presude, pravilno ocijenio da u žalbi istaknuta bitna povreda nije ostvarena jer se razlozi žalbe, ustvari, svode na pobijanje pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja. Nastavno, drugostupanjski je sud pod toč. 11. do 14. obrazloženja svoje presude sveobuhvatno i opširno odgovorio na navedene prigovore. Stoga nije ostvarena niti povreda odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku koja bi utjecala na presudu.

8. Kako time navodi zahtjeva dijelom nisu osnovani, a dijelom nisu niti dopušteni, trebalo je, temeljem čl. 519. u vezi čl. 512. ZKP/08, odlučiti kao u izreci ove presude.

Zagreb, 1. lipnja 2023.

Predsjednik vijeća:

              Ranko Marijan, v.r.