1

Poslovni broj: UsI-2346/2022-4

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: UsI-2346/2022-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

              Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Lidiji Prica, uz sudjelovanje Gordane Katarine Ronyi, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja M. V. iz Z., OIB: …, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., OIB: …, radi priznavanja prava na invalidsku mirovinu, 31. svibnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

              I.              Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/22-01/03424021129, URBROJ: 341-99-05/3-22-003060, broj spisa: 756624 od 8. srpnja 2022.

              II.              Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Z., KLASA: UP/I 141-02/19-01/03424021129, URBROJ: 341-25-05/3-19-119510, broj spisa: 1181418 od 5. travnja 2022.

III.              Odbacuje se zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Sektora za pravne poslove i ljudske potencijale od 16. rujna 2019. za priznanje prava na invalidsku mirovinu M. V.

Obrazloženje

1.              Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II 141-02/22-01/03424021129, URBROJ: 341-99-05/3-22-003060, broj spisa: 756624 od 8. srpnja 2022., odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Z., KLASA: UP/I 141-02/19-01/03424021129, URBROJ: 341-25-05/3-19-119510, broj spisa: 1181418 od 5. travnja 2022., kojim je odbačen zahtjev tužitelja radi priznavanja prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad podnijet toj Područnoj službi 16. rujna 2019.

2.              Tužitelj u tužbi navodi kako je iz stanja spisa evidentno, posebice iz zaključka od 24. siječnja 2022., da nije ni podnosio osobno nikakav zahtjev koji bi procesnopravno regularno mogao biti odbačen u odnosu na njega kao stranku - podnositelja zahtjeva za pokretanje upravnoga postupka. Obrazlaže kako je riječ o primjeni članka 6.a Zakona o DVO, PS i OSO koji normira pravo na invalidsku mirovinu zbog prestanka državne službe pod specifičnim uvjetima toga propisa (lex specialis) te je očito njegov poslodavac, a bez ikakve njegove privole, suglasnosti ili punomoći dostavio prvostupanjskome tijelu stanovitu dokumentaciju za priznanje prava iz mirovinskoga osiguranja koja, međutim, nema i ne može imati karakter njegovog zahtjeva kojim bi se, sukladno čl. 123. st. 1. ZOMO-a, moglo uzeti da je on kao osiguranik pokrenuo odgovarajući postupak. Utoliko tvrdi da nikako nije bilo mjesta odbačaju njegovog zahtjeva, nego je trebalo procesnu komunikaciju okončati s njegovim poslodavcem kao očito aktivno nelegitimiranim za pokretanje postupka o tužiteljevoj mirovini te je posljedično trebalo odbaciti traženje poslodavca ili u odnosu na njega obustaviti postupak zbog nepostojanja uvjeta za njegovo vođenje. Ovo tim više, jer je u žalbi izložio bit svoje pravne pozicije, pa je sukladno načelu pomoći stranci i efikasnoj zaštiti njezinih prava trebalo adekvatno postupiti. Tužitelj se, naime, nije ničim odrekao prava na invalidsku mirovinu po ovoj osnovi, ali je dinamiku njezine eventualne realizacije učinio ovisnom o ishodu spora o zakonitosti temeljnog akta o prestanku službe. Zaključuje da s motrišta fundamentalnih postupovnih načela svake pa i upravne procedure, ne može njemu državno tijelo odbacivati kao procesno neuredan zahtjev kojeg uopće nije podnio, nego ga je podnijela treća neovlaštena osoba, niti mu može nalagati da zahtjev te treće osobe potpiše i procesno finalizira pod prijetnjom njegova odbačaja, koji je i uslijedio. Zbog navedenoga, predlaže da sud osporeno i prvostupanjsko rješenje u cijelosti oglasi ništavim zbog grube povrede temeljnih postupovnih načela, podredno da ga u cijelosti poništi.

3.              Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je osporeno rješenje doneseno u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

4.              Tužbeni zahtjev je osnovan.

5.              Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu. Sud je riješio spor bez rasprave na temelju članka 36. točke 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje ZUS), jer među strankama nisu sporne činjenice, nego samo primjena prava, a stranke u tužbi i u odgovoru na tužbu izričito ne zahtijevaju održavanje rasprave.

6.              Iz spisa predmeta proizlazi da je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Sektor za pravne poslove i ljudske potencijale, dopisom broj: 511-01-159-2318943/1-19 od 10. rujna 2019., dostavio prvostupanjskom tijelu zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu M. V., zajedno s ostalom potrebnom dokumentacijom za donošenje rješenja o priznanju prava na mirovinu, koji je prvostupanjsko tijelo zaprimilo 16. rujna 2019. Između ostaloga, priloženo je rješenje Sigurnosno-obavještajne agencije, KLASA: 110-06/19-01/36, URBROJ: 539-017012/291-19-6 od 20. kolovoza 2019. o prestanku službe tužitelju kao službenoj osobi Sigurnosno-obavještajne agencije dana 31. kolovoza 2019. godine s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, u skladu s odredbom članka 6.a Zakona o DVO, PS i OSO.

7.              Budući da zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu nije bio potpisan od strane tužitelja, prvostupanjsko tijelo ga je zaključkom, broj: 1181418 od 24. siječnja 2022., pozvalo da u roku od 15 dana od primitka zaključka pristupi Područnoj službi u Z. radi vlastoručnog potpisivanja zahtjeva za priznanje prava na invalidsku mirovinu, kao i dostavi original ovlaštenja/suglasnosti banke za isplatu mirovinskog primanja, s upozorenjem da ako ne udovolji traženju, a niti ne izvijesti o zaprekama radi kojih ne može udovoljiti traženju, da će zahtjev odbaciti prema članku 73. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine br. 47/09, 110/21, dalje ZUP).

8.              Naime, odredbom članka 123. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) propisano je da se postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja pokreće na zahtjev osiguranika, odnosno osigurane osobe, ako istim zakonom nije drukčije određeno.

9.              Odredbom članka 71. ZUP-a propisano je što sve podnesak treba sadržavati te da u skladu sa stavkom 5. istog članka podnesak potpisuje stranka, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje stranke.

10.              Nadalje je odredbom članka 73. stavka 1. ZUP-a propisano da kad podnesak sadržava kakav nedostatak koji onemogućuje postupanje po podnesku odnosno ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, službena osoba zaključkom će upozoriti na to stranku i odredit će rok u kojem je stranka dužna otkloniti nedostatak, uz upozorenje na pravne posljedice ako to u određenom roku ne učini. Stavkom 2. istog članka propisano je da ako se nedostaci ne otklone u određenom roku, a po podnesku se ne može postupiti, službena osoba rješenjem će odbaciti podnesak.

11.              Tužitelj se očitovao podneskom zaprimljenim 14. veljače 2022., da nije u situaciji da potpiše zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu, s obzirom da vodi spor s poslodavcem kojim osporava njegovu odluku.

12.              Budući da tužitelj predmetni zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu nije ni podnio niti potpisao, u pravu je tužitelj kada tvrdi da prvostupanjsko tijelo nije trebalo odbaciti njegov zahtjev, već zahtjev njegovog poslodavca.

13.              Stoga je sud na temelju ovlaštenja iz članka 58. stavka 1. ZUS-a poništio osporeno i prvostupanjsko rješenje te odbacio zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Sektora za pravne poslove i ljudske potencijale od 16. rujna 2019. za priznanje prava na invalidsku mirovinu M. V. 

U Zagrebu 31. svibnja 2023.

Sutkinja

Lidija Prica, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.