Pristupanje sadržaju
1
Poslovni broj 54 Gž-1020/2023-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 54 Gž-1020/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Vande Senta kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. M. iz S., OIB: …, zastupan po punomoćniku I. M., odvjetniku u S., protiv tuženika Grad S., OIB: …, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o žalbama stranaka protiv dijela presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ps-22/2021 od 15. studenog 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 31. svibnja 2023.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ps-22/2021 od 15. studenog 2022. pod toč. II. izreke i pod toč. III. izreke u dijelu kojim je odlučeno da tužitelj snosi svoj parnični trošak.
II Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje navedena presuda pod toč. I. izreke.
III Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška postupka povodom pravnog lijeka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je slijedeće:
I Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja i sudi:
Dužan je tuženik Grad S. priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na ime tužitelja stana na I katu, označenog brojem …, površine 55,91m2, koji se sastoji od kuhinjske niše, dnevnog boravka s blagovaonom, dvije sobe, dvije spreme, dva hodnika, kupaonice s WC-om i lođom te drvarnicom, s kojim posebnim dijelom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine sagrađene na čest. zem. 4830/14 ZU 17778 KO S., anagrafske oznake … S., jer će u protivnom tu uknjižbu tužitelj moći izvršiti temeljem ove presude.
II. U preostalom dijelu kojim je traženo utvrđenje naspram tuženika da je tužitelj jedini i isključivi vlasnik nekretnine iz točke I., tužbeni zahtjev se kao neosnovan odbija.
III Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.
2. Tužitelj je podnio žalbu protiv prvostupanjske presude pod toč. II. izreke i pod toč. III. izreke u dijelu kojim je odlučeno da tužitelj snosi svoj parnični trošak zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353 st. 1 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 58/97, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje: ZPP), te predlaže u pobijanom dijelu istu preinačiti, podredno ukinuti, uz naknadu troška žalbe.
3. Tuženik je podnio žalbu protiv navedene presude pod toč. I. izreke zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353 st. 1 ZPP, te predlaže u pobijanom dijelu istu preinačiti, podredno ukinuti.
4. Žalbe nisu osnovane.
5. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje prava vlasništva tužitelja na stanu sa pripadajućim dijelovima na nekretnini u S., za kojeg tužitelj tvrdi da ga je kupio na temelju kupoprodajnog ugovora sklopljenog 27.4.2011. s prodavateljem M. Đ.1 (ranije 3. tuženik), koji je stan kupoprodajnim ugovorom od 20.3.1993. kupio od L. M. (ranije 2. tuženica), koja je sa S. D. dana 29.10.1990. sklopila Ugovor o stjecanju prava vlasništva za predmetni stan, kao i da je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva predmetnog stana na ime tužitelja, jer će u protivnom tu uknjižbu tužitelj moći izvršiti temeljem prvostupanjske presude.
6. Sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva u odnosu na tuženika Grad S. Tijekom postupka doneseno je više presuda na temelju priznanja i zbog ogluhe u odnosu na 2. tuženicu i nasljednike 3. tuženika.
8. Također nisu počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365 st. 2 ZPP).
9. U provedenom postupku prvostupanjski sud utvrdio je sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom sporu na temelju brižljive i savjesne ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno odredbi čl. 8 ZPP, pa nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 355 ZPP kojeg ističu obje stranke.
10. U prvostupanjskom postupku utvrđeno je da predmetni stan nije upisan kao poseban dio u zemljišnim knjigama (upisano je nekoliko drugih stanova kao etažno vlasništvo fizičkih i pravnih osoba), dok je čest. zem. 4830/14, koja je u listu A upisana kao "kuća" površine 286 m2 ZU 17778 K.O. S., a u kojoj se nalazi sporni stan, u listu B uknjižena kao društveno vlasništvo, te je kao nositelj prava korištenja upisana Općina S., pri čemu među parničnim strankama nije sporno da je sadašnji tuženik Grad S. slijednik upisanog nositelja prava korištenja Općine S.
11. Također je utvrđeno da je L. M., ranije 2. tuženica, dana 29.10.1990. sklopila sa S. z. D. Ugovor o udruživanju novčanih i ostalih sredstava i osobnog rada, u kojem je navedeno da je ona vlasnica za cijelo predmetnog dvosobnog stana u S., … (sada …), stan broj …, prvi kat , površine 55,91 m2, zajedno s drvarnicom i ostalim pripadnostima stana te zajedničkim dijelovima zgrade koja zgrada je označena sa čest. zgr. 4830/8.k.o. S. Dana 20. ožujka 1993. između L. M., kao prodavateljice i M. Đ. (ranije 3. tuženik), kao kupca zaključen je kupoprodajni ugovor glede predmetnog stana, iz kojeg proizlazi da je kupoprodajna cijena plaćena trenutkom sklapanja ugovora i kada je kupac uveden u posjed stana te je ovlašten na uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, uz odreku prava na pobijanje ugovora zbog prikrate preko polovine vrijednosti i obvezu plaćanja poreza na promet, pri čemu je porez plaćen dok nije obavljena ovjera potpisa.
12. Nadalje, utvrđeno je da je između Đ. M., kao prodavatelja i tužitelja, kao kupca, dana 9. siječnja 1995. zaključen kupoprodajni ugovor kojim je prodavatelj za utvrđenu cijenu prodao a kupac kupio predmetni stan br. …, položen na prvom katu, u S., površine 55,91m2, koji se sastoji od kuhinjske niše, dnevnog boravka s blagovaonom, dvije sobe, dvije spreme, dva hodnika, kupaonice s WC-om, lođom te drvarnicom, kao i zajedničkim uređajima i prostorijama zgrade u idealnom dijelu, sagrađene na zk. čest. zgr. 4830/8 K.O S., uz obvezu plaćanja kupoprodajne cijene do 1. svibnja 1995. kada će se obaviti predaja u posjed, ovlaštenje kupca na upis prava vlasništva na svoje ime i obvezu plaćanja poreza na promet te ostala navedena prava i obveze (čl. 1. do 9.), a prema otisnutim štambiljima i priloženoj uplatnici, po istome je odmjeren i plaćen porez na promet nekretnina dok nema dokaza o ovjeri potpisa stranaka ugovornica. Prema podnesku od 15. travnja 2019. potpisanom po M. Đ.2, Z. Đ., B. L., M. P. i A. G. (nasljednici pok. M. Đ.1), potpisnici tužitelju priznaju vlasništvo nad predmetnim stanom u … te potvrđuju da je tužitelj od pok. M. Đ.1 1995. kupio istog, te da nemaju nikakva potraživanja prema tužitelju. Tužitelj je od kupnje stana tj. od 1995. u nesmetanom posjedu predmetnog stana.
13. Također je utvrđeno da je u oba kupoprodajna ugovora od 1993. i 1995. (kao i u Ugovoru od 29.10.1990.), pogrešno označena čestica na kojoj se nalazi zgrada sa spornim stanom na prvom katu (zk. čest. zgr. 4830/8 K.O S.), budući je očevidom na licu mjesta u ovom predmetu utvrđeno da se radi o nekretnini označenoj sa čest. zem. 4830/14 (kat. čest. 3687/9) K.O. S., koju je tužitelj označio u ispravljenom tužbenom zahtjevu, te da uslijed takve pogrešne oznake čestice tužitelj, a niti njegovi prednici, nisu mogli ostvariti uknjižbu vlasništva stana.
14. Na temelju takvih utvrđenja, prvostupanjski sud pravilno zaključuje da je L. M. kupila predmetni stan od S. z., sukladno Zakonu o stambenim zadrugama („Narodne novine“47/86. i 47/89., dalje: ZOS), pri čemu je prema odredbi čl. 32. ZOS stambena zadruga dužna je omogućiti stjecanje i upis prava vlasništva stana na člana stambene zadruge nakon izgradnje objekta i dobivanja dozvole za njegovu uporabu, dok su M. Đ.1 i tužitelj kupili stan temeljem kupoprodajnog ugovora, sukladno čl. 33 Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine 53/91, 91/96; dalje: ZOVO). Čl. 33 ZOVO propisuje da se na temelju pravnog posla pravo vlasništva na nekretninu stječe upisom u javnu knjigu ili na drugi odgovarajući način određen zakonom.
15. Dakle, prednici tužitelja i tužitelj imaju valjani pravni temelj stjecanja nekretnine tj. valjane pisane kupoprodajne ugovore, koji su u cijelosti izvršeni na način da je kupoprodajna cijena plaćena i kupci, pa tako i tužitelj, uvedeni u posjed predmetnog stana, kako to pravilno nalazi i prvostupanjski sud.
16. Radi toga, neosnovano tuženik navodi da prvostupanjski sud nije utvrdio pravni osnov na kojem temelji pobijanu presudu u toč. I. izreke, s obzirom da je u presudi navedeno da se radi o navedenim ugovorima, utemeljenima na čl. 32. ZOS i čl. 33 ZOVO, koji ugovori predstavljaju pravni temelj stjecanja vlasništva, na osnovu čega je prihvaćen tužbeni zahtjev za dužnost priznavanja i trpljenja uknjižbe prava vlasništva predmetne nekretnine na ime tužitelja.
17. Prvostupanjski sud ispravno smatra da tužitelj temeljem predmetnih kupoprodajnih ugovora nije mogao steći pravo vlasništva, jer su oni pravni osnov stjecanja vlasništva, dok se vlasništvo stječe tek upisom u zemljišne knjige (čl. 33 ZOVO).
18. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, tužitelj u tužbi i tijekom prvostupanjskog postupka nije isticao činjeničnu osnovu iz koje bi proizlazilo da se radi o pravnoj osnovi stjecanja vlasništva dosjelošću (tj. potreban kvalificirani posjed stana), već je kao temelj stjecanja vlasništva isticao jedino predmetne kupoprodajne ugovore.
19. Stoga je pravilno odbijen tužbeni zahtjev za utvrđenje da je tužitelj jedini i isključivi vlasnik predmetne nekretnine, a usvojen tužbeni zahtjev da je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na ime tužitelja, te da će u protivnom tu uknjižbu tužitelj moći izvršiti temeljem prvostupanjske presude.
20. Temeljem čl. 154 st. 4 ZPP pravilno je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak postupka, s obzirom na podjednak omjer uspjeha stranaka u sporu.
21. Slijedom izloženog, temeljem odredbe čl. 368 st. 1 ZPP, valjalo je odlučiti kao u toč. I i II izreke ove drugostupanjske presude.
22. Zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbe odbijen je temeljem odredbe čl. 166 st. 1 ZPP jer isti nije uspio u žalbenom postupku (toč. III izreke ove drugostupanjske presude).
U Zagrebu, 31. svibnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Marijan Vugić, v.r.