Baza je ažurirana 09.12.2025. zaključno sa NN 118/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Poslovni broj: 19 Gž-359/2023-2

1

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: 19 -359/2023-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Katije Hrabrov, predsjednice vijeća, Blanke Pervan, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Igora Delina, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B. L. O.: , iz I. B., , koga zastupa punomoćnik M. A., odvjetnik u Z., , protiv tuženika B2 K. d.o.o. OIB: , Z., , zastupanog po direktoru, a ovaj po punomoćnicima N. P. i I. C., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P-288/2022-9 od 23. ožujka 2023., u sjednici održanoj 31. svibnja 2023.,

 

p r e s u d i o  j e

 

Odbija se žalba tužitelja B. L. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P-288/2022-9 od 23. ožujka 2023.

 

Obrazloženje

 

1. Uvodno označenom presudom suđeno je:

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

Utvrđuje se da je tužitelj L. B., I. B., , 10290 Z., OIB , vlasnik realnog dijela kčbr. 3121/4 kuća u , zgrada i dvorište površine 132 čhv, upisana u zk. ul. k.o. P. B., koji dio će biti točno određen geodetskim vještačenjem, te je tuženik dužan trpjeti upis prava vlasništva tužitelja na toj nekretnini.

Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi parnične troškove sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koji je prethodilo tekućem polugodištu (čl. 29. st. 2. ZOO) za tri postotna poena.“

2. Protiv citirane presude žalbu je izjavio tužitelj B. L. iz svih žalbenih razloga. Tvrdi da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka. Nepravilno je primijenio odredbu čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku, jer je tužitelj naveo relevantne činjenice i predložio konkretne dokaze za njihovo utvrđenje, ali ih sud prvog stupnja nije uzeo u obzir, niti je dopustio izvođenje predloženih dokaza, kao što je saslušanje stranaka i geodetsko vještačenje, čime je postupio protivno svojoj obvezi iz čl. 8. Zakona o parničnom postupku da o relevantnosti neke činjenice odluči na temelju savjesne i brižljive ocjene predloženih dokaza. Isto je tako postupio suprotno odredbi čl. 221.a Zakona o parničnom postupku. Pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, u presudi nema razloga o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi su nejasni i proturječni. Činjenica je da se na čest. zem. 3121/15 k.o. P. B. fizički nalazi dio zgrade sagrađene na čest. zem. 3121/14 k.o. P. B., koja je u vlasništvu tuženika, a što se trebalo utvrditi vještačenjem koje je sud prvog stupnja odbio provesti i slijedom toga nije mogao ocijeniti osnovanost tužbenog zahtjeva. Tužitelj je u konkretnim okolnostima imao pravni interes zatražiti od suda da utvrdi njegovo pravo vlasništva, imajući u vidu odredbu čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koja odredba propisuje pravni temelj stjecanja prava vlasništva. Sud prvog stupnja netočno ocjenjuje da se tužbeni zahtjev temelji samo i isključivo na činjenici neusklađenosti stvarnog stanja s katastarskim i zemljišnoknjižnim stanjem. Iz tužbe nedvojbeno proizlazi da je u konkretnom slučaju relevantna samo i jedino činjenica da se neutvrđeni dio zgrade tuženika bespravno nalazi na zemljištu tužitelja. S obzirom da tužitelju nije poznata površina spornog dijela, sud prvog stupnja je trebao prihvatiti njegov prijedlog za provedbom stručnog vještačenja, što bi bila osnova za stjecanje prava vlasništva u tom dijelu, što sud nije dopustio. Tužitelj je ograničen u svojim vlasničkim ovlastima u slučaju kada je njegovo zemljište bez pravne osnove zahvaćeno dijelom građevine sagrađene na zemljištu tuženika, pa je njegov tužbeni zahtjev objektivno opravdan. Predlaže žalbu  uvažiti, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu ovaj drugostupanjski sud nalazi da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 80/22), a na koju ukazuje žalba, jer je u obrazloženju presude dao razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni, pa se ista presuda može ispitati.

6. Isto tako, nisu počinjene ni druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, po čl. 365. st. 2. ZPP.

7. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 8. ZPP, jer je prvostupanjski sud u postupku izvedene dokaze prosudio po slobodnom uvjerenju koje je, i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, opravdao uvjerljivim i logičnim razlozima, za koje se može provjeriti imaju li pravnu i činjeničnu osnovu.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja da je vlasnikom realnog dijela čest. zem. 3121/4 k.o. P. B., u naravi kuće u . u Ivancu Bistranskom. U tužbi i tijekom postupka tužitelj navodi da ''stvarno stanje u naravi nije usklađeno s katastarskim i zemljišnoknjižnim stanjem'' te da je ''dio kuće tuženika u stvarnosti sagrađen na nekretnini tužitelja''.

9. Prvostupanjski je sud pobijanom presudom odbio postavljeni tužbeni zahtjev, jer je ocijenio da tužitelj u tužbi uopće nije iznio činjenične navode iz kojih bi se moglo zaključiti na koji je način i na temelju koje pravne osnove došlo do stjecanja prava vlasništva dijela čest. zem. 3121/4 k.o. P. B..

10. Naime, prema izvatku iz zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela Zaprešić od 5. travnja 2022. čest. zem. 3121/4 k.o. P. B. u površini od 132 čhv, kuće u , zgrade i dvorišta upisana je kao vlasništvo tuženika B2 K. d.o.o., za cijelo. Predmetnu je nekretninu, kako je to razvidno iz spisu priloženog ovršnog predmeta poslovni broj Ovr-978/2018 tuženik stekao na temelju pravomoćnog rješenja o dosudi Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr-978/2018-48 od 31. svibnja 2021.

11. Tužitelj B. L. pak, upisan je kao vlasnik čest. zem. 3121/5 k.o. P. B., u površini od 137 m2 (l.s. 3).

 

12. Prema odredbi čl. 114. st. 1. ZVDSP vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

13. Tužitelj u tužbi, kako je to obrazložio i prvostupanjski sud u pobijanoj presudi uopće nije iznio činjenične navode iz kojih bi se moglo zaključiti da je došlo do stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine na jedan od taksativno navedenih zakonom predviđenih načina, već glede stjecanja prava vlasništva dijela čest. zem. 3121/4 k.o. P. B. navodi da je "dio kuće tuženika u stvarnosti sagrađen na nekretnini tužitelja''.

14. Prvostupanjski sud je, i po ocjeni ovog suda drugog stupnja utemeljeno odbio tužbeni zahtjev tužitelja radi utvrđenja da je vlasnikom realnog dijela čest. zem. 3121/4 k.o. P. B. kao neosnovan, jer je pravilno ocijenio da tužitelj u tužbi a ni tijekom postupka nije činjenično obrazložio na koji je način stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine, po bilo kojoj od zakonskih osnova za stjecanje prava vlasništva nekretnina iz čl. 114. ZVDSP.

15. Iako tužitelj u žalbi tvrdi da sud nije usvojio njegove dokazne prijedloge da se u postupku saslušaju parnične stranke i provede geodetsko i građevinsko vještačenje, za kazati je da se provođenjem dokaza predloženih po tužitelju trebaju dokazati činjenice navedene u tužbi (čl. 7. i 219. ZPP), jer su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se one utvrđuju (čl. 7. ZPP), odnosno svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev i kojim pobija navode i dokaze protivnika, što u konkretnome tužitelj nije učinio, pa prilikom donošenja pobijane presude nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 7., čl. 219. st. 1. i čl. 221.a ZPP.

15.1. Prvostupanjski se sud i nije pozvao na tu odredbu ZPP niti na pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221.a ZPP.

16. Međutim, kada iz činjenica koje su u tužbi navedene, (odnosno uopće nisu navedene činjenice koje opisuju način i temelj stjecanja prava vlasništva tužitelja) ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, tada je sud ovlašten, kao što je u konkretnome slučaj, na temelju takvog stanja stvari donijeti odbijajuću presudu, jer dokazima koje je tužitelj predložio izvesti (saslušanjem parničnih stranaka i geodetskim vještačenjem) neće se utvrditi temelj stjecanja prava vlasništva. Činjenice koje tužitelj iznosi u tužbi, tijekom postupka i ponovno u žalbi ''da je dio kuće tuženika u stvarnosti sagrađen na nekretnini tužitelja (čest. zem. 3121/5 k.o. P. B.), a koja nekretnina nije predmetnom spora, ukazuje da je tužitelj podnio vlasničku tužbu radi zaštite svog prava vlasništva (čest. zem. 3121/5 k.o. P. B.), ali ne i tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na čest. zem. 3121/4 iste k.o.

17. Iz povijesnog prikaza izvatka iz zemljišne knjige proizlazi da je 31. svibnja 2021. pod brojem Z-740/2021 izvršena zabilježba rješenja o dosudi Općinskog suda u Novom Zagrebu pod poslovnim brojem Ovr-978/2018-48 na predmetnoj nekretnini oznake čest. zem. 3121/4 k.o. P. B. vlasnika I. L. u korist tuženika B2 K. d.o.o. za poslovne usluge.

18. Budući da je rješenje o dosudi nekretnine u korist tuženika postalo pravomoćno i tuženik se uknjižio kao vlasnik čest. zem. 3121/4 k.o. P. B. na temelju pravomoćne odluke (ovršnog) suda, stekao je vlasništvo predmetne nekretnine i ono se više ne može dovoditi u pitanje, jer ako je i postojalo izvanknjižno pravo treće osobe ono je na zakonu propisani način u međuvremenu prestalo, zbog izričite odredbe čl. 110. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 93/14, 73/17 i 131/20).

19. Stoga žalba tužitelja nije osnovana.

20. Na osnovu iznesenog trebalo je po čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužitelja i potvrditi pobijanu presudu suda prvog stupnja.

 

 

U Zadru 31. svibnja 2023.

 

 

Predsjednica vijeća

 

Katija Hrabrov, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu