-1-

Broj: Jž-1704/2020

 

  

                                           

                                                                                                                                                    Broj: Jž-1704/2020

 

 

 

                                        R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. J. O.-S. i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine, broj 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94), odlučujući o žalbama okr. J. O.-S. i okr. A. Lj., podnesenima protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, broj: Pp J-1169/2019-14 od 7. rujna 2020., na sjednici vijeća održanoj 31. svibnja 2023.,

 

r i j e š i o  j e

 

 

              I. Prihvaća se osnovanom molba za povrat u prijašnje stanje okr. J. O.-S. te se žalba okr. J. O.-S. smatra pravodobnom.

 

              II. Prihvaćanjem žalbe okr. J. O.-S. te u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda i u odnosu na okr. A. Lj. te predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

             

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, broj: Pp J-1169/2019-14 od 7. rujna 2020., proglašene su krivim okr. J. O.-S. i okr. A. Lj., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te je okr. J. O.-S. izrečena novčana kazna 423,07 kuna (protuvrijednost od 110 dem, odnosno 56,26 eura), dok je i okr. A. Lj. izrečena novčana kazna 500,00 kuna (protuvrijednost od 130 dem, odnosno 66,49 eura), uz pogodnost dvotrećinskog plaćanja novčane kazne, te je svaka okrivljenica dužna naknaditi trošak prekršajnog postupka od po 110,00 kuna.

 

 

              2. Okr. J. O.-S. je pravodobno osobno podnijela molbu za povrat u prijašnje stanje, uz koju je priložila i žalbu protiv prvostupanjske presude, a u kojoj molbi navodi da zbog bolesti nije bila u mogućnosti podnijeti žalbu protiv prvostupanjske presude u zakonskom roku što je vidljivo iz liječničke dokumentacije koju prilaže uz molbu iz koje proizlazi da je okrivljenica bila bolesna u razdoblju od 5. listopada 2020. do 10. listopada 2020. te se nije bila u mogućnosti kretati zbog prirode bolesti. Predlaže usvojiti molbu i smatrati podnesenu žalbu pravodobnom.

 

              2.1. Okr. A. Lj. je protiv prvostupanjske presude pravodobno osobno podnijela žalbu ne navodeći žalbene osnove, ali se sadržajno žaleći zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

 

3. Molba za povrat u prijašnje stanje okr. J. O.-S. je osnovana.

 

4. Ispitujući molbu za povrat u prijašnje stanje, ovaj sud je utvrdio da su ostvareni uvjeti iz čl. 124. PZ-a te da postoji opravdan razlog propuštanja roka za podnošenje žalbe protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, broj: Pp J-1169/2019-14 od 7. rujna 2020. Naime, ovaj sud smatra, ocijenivši priloženu liječničku dokumentaciju vjerodostojnim dokazom, da je spriječenost okr. J. O.-S. zbog zdravstvenog stanja (nemogućnost kretanja zbog prirode bolesti od 5. listopada 2020. do 10. listopada 2020.), opravdan razlog zbog kojeg je propustila rok za podnošenje žalbe protiv prvostupanjske presude (zadnji dan roka je bio 6. listopada 2020.).

 

4.1. Stoga je ovaj sud, sukladno čl. 125. st. 2. t. 6. PZ-a, prihvatio kao osnovanu molbu za povrat u prijašnje stanje te uzeo u razmatranje istodobno podnesenu žalbu kao pravodobnu, kao pod t. I. izreke.

 

5. Žalba okr. J. O.-S. je osnovana.

 

6. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. PZ-a ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje se navode u žalbi i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. PZ-a, što opravdano ističe okr. J. O.-S.

 

7. Naime, pobijajući dio prvostupanjske presude zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. PZ-a, okr. J. O.-S. ističe da je presuda kontradiktorna izvedenim dokazima budući da je u postupku nesporno utvrđeno da se predmetni događaj zbio na dvorištima ispred obiteljskih kuća okrivljenica, što ne predstavlja javno mjesto pa nisu ispunjena zakonska obilježja prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koji je okrivljenica proglašena krivom.

 

7.1. U pravu je žaliteljica kada u žalbi ističe da su razlozi osuđujuće presude proturječni izreci, budući da je prvostupanjski sud u obrazloženju presude naveo da je nesporno utvrđeno da se događaj (vikanje) zbio na dvorištima ispred obiteljskih kuća okrivljenica (predzadnji odlomak na str. 8 presude), a koje se „nalazi u neposrednoj blizini Ulice dr. A. S. jer je od iste udaljeno samo par metara te da se s te ulice može dobo vidjeti, a također su vikom okrivljenih bile uznemirene i osobe koje su se nalazila unutar naprijed navedenih kuća, tako a je nesporno da je do narušavanja javnog reda i mira došlo u Ulici dr. A. S. ispred kućnog broja xx. i xx. te da se to mjesto može smatrati javnim mjestom.“ (prvi odlomak na str. 10. presude), dok iz izreke presude proizlazi da se događaj zbio na ulici, dakle, neograničeno otvorenom javnom mjestu.

 

7.2. Iz ovakvog obrazloženja prvostupanjske presude, proizlazi, a na temelju rezultata izvedenog dokaznog postupka, da se predmetni događaj zbio na tzv. „fiktivnom“ javnom mjestu - dvorištima, koja su dostupna vidiku s javnog mjesta jer se nalaze u neposrednoj blizini Ulice dr. A. S., te da su time bile uznemirene druge osobe unutar tih obiteljskih kuća, dakle, da je posljedica nastupila na javnom mjestu. Međutim, u izreci pobijane presude su okrivljenice proglašene krivima jer su narušavale javni red i mir, vičući navedenim izrazima „u Ulici dr. A. St., ispred kućnog broja xx. i xx.“, dakle, na neograničeno otvorenom javnom mjestu, jednako kao što je to navedeno i u optužnom prijedlogu.

 

7.3. Time je izreka presude proturječna razlozima o odlučnim činjenicama, budući da je javnost mjesta konkretnog prekršaja, odlučna činjenica koja čini biće tog prekršaja. Nastupanje posljedice u javnosti (dostupnost vidnosti ili čujnosti s javnog mjesta) kod počinjenja prekršaja na javnom mjestu koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima to može postati („fiktivno“ javno mjesto), predstavlja zakonsko obilježje predmetnog prekršaja te ta činjenica refleksije na javnom mjestu, osim što mora biti utvrđena u postupku, mora biti i navedena u činjeničnom opisu izreke jer predstavlja zakonsko biće predmetnog prekršaja (prema Zaključku sjednice Odjela javnog reda i mira i javne sigurnosti od 22. listopada 2022.). Obzirom da je prema ocjeni prvostupanjskog suda nedvojbeno utvrđeno da je prekršaj počinjen na drugom javnom mjestu (dvorištima), trebalo je na pravilan način specificirati u tom dijelu izreku (s navođenjem utvrđene posljedice koja to mjesto čini javnim), čime takvim preciziranjem mjesta kao odlučne činjenice, prvostupanjski sud ne bi prekoračio optužbu jer bi djelo također bilo počinjeno na javnom mjestu.

 

7.3.1. Potrebno je napomenuti da nije relevantna činjenica, a koju prvostupanjski sud navodi prilikom iznošenja razloga o postojanju javnog mjesta, jesu li druge osobe (u kući ili izvan nje) doista čule ili vidjele predmetni događaj, već je dovoljna činjenica postojanje objektivne mogućnosti da je događaj bio dostupan čujnosti (vidiku) s neograničeno otvorenog javnog mjesta.

 

7.4. Opstojnošću izreke u kojoj je kao odlučna činjenica mjesta počinjenja prekršaja navedeno neograničeno otvoreno javno mjesto (ulica) te obrazloženja presude u kojoj je odlučna činjenica počinjenja prekršaja utvrđena kao mjesto koje nije po svojoj funkciji javno (dvorišta), ali zbog ostvarenih uvjeta je postalo javno mjesto, presuda sadrži proturječje, a što čini bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. PZ-a, koju ističe okr. J. O.-S.

 

8. Iz navedenih razloga je prihvaćena žalba okr. J. O.-S. te je presudu u odnosu na tu okrivljenicu trebalo ukinuti i predmet u tom dijelu dostaviti na ponovno suđenje.

 

8.1. Međutim, kako je u povodu žalbe okr. J. O.-S. utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu presudu treba ukinuti u korist te okrivljenice, postoje i u odnosu na okr. A. Lj., koja je također proglašena krivom za isti činjenični opis prekršaja, a koja nije podnijela žalbu iz razloga bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, već zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, to je primjenom načela blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis) na temelju čl. 202. st. 6. PZ-a, po službenoj dužnosti, kao da taj žalbeni razlog postoji, ukinuta pobijana presuda i u odnosu na tu okrivljenicu te predmet u dostavljen na ponovno suđenje i u tom dijelu kao pod t. II. izreke ovog rješenja, dok je žalba okr. A. Lj. bespredmetna.

 

9. Prvostupanjski će sud u ponovnom suđenju otkloniti bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, provesti sve dokaze koje smatra potrebnim te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

 

10.              Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

 

                                               U Zagrebu, 31. svibnja 2023.

 

 

Zapisničarka:                                                                                                     Predsjednica vijeća:

 

Emina Bašić, v.r.                                                                                            Goranka Ratković, v.r.

 

 

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku, u 4 otpravka: za spis, okrivljenice i tužitelja