- 1 -              Rev 1901/2019-2

 

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1901/2019-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek, predsjednice vijeća, Željka Šarića, člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića, člana vijeća, Željka Pajalića, člana vijeća, te Ivana Vučemila, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Z., ..., OIB: ..., protiv tuženika C. d.d. Z., ..., OIB: ..., radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3391/2018-2 od 18. prosinca 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-12026/2003-44 od 5. travnja 2018., u sjednici održanoj 24. svibnja 2023.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

 

Prihvaća se revizija tužitelja, preinačavaju presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3391/2018-2 od 18. prosinca 2018. i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-12026/2003-44 od 5. travnja 2018., te sudi:

 

I. Nalaže se tuženiku C. d.d. Z., ..., OIB: ... u roku od 15 dana isplatiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje iz Z., ..., OIB: ... na ime naknade štete iznos od sveukupno 9.865,55 € / 74.332,03 kn uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče:

 

- na iznos od 4.997,01 € / 37.650,01 kn od 05.12.2003. do 31.12.2007. prema čl. 1. Uredbe o visini zatezne kamate, od 01.01.2008. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od 1. siječnja 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

 

- na iznos od 2.996,56 € / 22.577,60 kn od 06.01.2005. godine do 31.12.2007. prema čl. 1. Uredbe o visini zatezne kamate, od 01.01.2008. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od 1. siječnja 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

 

- na iznos od 1.871,98 € / 14.104,42 kn od 08.02.2007. do 31.12.2007. prema čl. 1. Uredbe o visini zatezne kamate, od 01.01.2008. do 31. srpnja 2015., prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od a od 1. siječnja 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

 

II. Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu troška parničnog postupka.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanom drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev citiran u izreci ove presude i kojom je naloženo tužitelju isplatiti tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 3.000,00 kn.

 

2. Protiv drugostupanjske presude reviziju iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11 i 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 - dalje: ZPP) podnosi tužitelj zbog pravnih pitanja:

 

''Može li se mirovina kapitalizirati sukladno članku 160. stavak 4. Zakona o mirovinskom osiguranju odnosno članku 213. stavak 4. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju?

 

Mogu li se mirovine kapitalizirati prema kriterijima u vrijeme štetnog događaja kada je istaknut prigovor iscrpljene svote osiguranja?''

 

3. Tuženik nije odgovorio na reviziju.

 

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete po osnovi prava na obiteljsku mirovinu koju je priznao i isplatio obitelji umrlog osiguranika u razdoblju od 5. prosinca 2000. do 30. rujna 2005.

 

5. Radi utvrđivanja iscrpljenosti limita u konkretnom slučaju, a s obzirom da se radi o naknadi materijalne štete tijekom prvostupanjskog postupka proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Z. R., koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da je na temelju pregleda spisa predmeta i priložene dokumentacije, u skladu s utvrđenjima i izračunima iz nalaza, vještak mišljenja kako slijedi:

 

              - tuženik je po osnovi naknada štete iz predmetnog štetnog događaja tužitelju isplatio (iskazano u kunama i lipama) ukupno 45.532,72 kn, pa ako sud utvrdi da se radi o novčanim materijalnim štetama koje se uzimaju u nominalnom iznosu, tada je isplatom tih iznosa u cijelosti iscrpljena osigurana svota,

 

- sva tri kapitalizirana iznosa obiteljske mirovine, prema visini na dan štetnog događaja i prema vijeku trajanja prava na obiteljsku mirovinu za svaku pojedinu korisnicu, iznose ukupno 2.889.518,83 din, što je iznos koji je u cijelosti bio pokriven propisanom minimalnom osiguranom svotom važećom u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja (5.000.000,00 din); po mišljenju vještaka ova metodologije daje ispravan odgovor na pitanje iscrpljenosti, jer se radi o isplatama mjesečnih iznosa kroz dulja razdoblja, za što je propisana metoda kapitalizacije i usporedbe tako dobivenih iznosa s osiguranom svotom.

 

6. Tužbeni zahtjev je pravomoćno odbijen jer je u vrijeme štetnog događaja minimalna svota obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti iznosila 5.000.000,00 tadašnjih dinara što denominirano u kune iznosi 0,50 kn. Na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka utvrđeno je da je tuženik po osnovi naknada štete iz predmetnog štetnog događaja tužitelju isplatio (iskazano u kunama i lipama) ukupno 45.532,72 kn. Slijedom navedenog, utvrđeno je da je u konkretnom slučaju isplatama tuženika koje se odnose na razdoblja dospjela prije utuženog razdoblja u ovom postupku, u cijelosti iscrpljena osigurana svota. Naime, u konkretnom slučaju izvršene isplate predstavljaju isplate po osnovi naknade materijalne štete koja se uzima u iznosu u kojem je nastala dakle u nominalnom iznosu. Pri tome se iznosi obiteljske mirovine ne kapitaliziraju jer se ne radi o naknadi materijalne štete koja bi imala karakter rente (tako i Gžx 237/14 Županijskog sud u Varaždinu). Prema Zakonu o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 – dalje: ZOO) naknada materijalne štete u obliku novčane rente može se dosuditi samo u slučajevima predviđenim tim Zakonom i to u skladu s odredbama čl. 188. ZOO-a i čl. 195. ZOO-a, a to u konkretnom nije slučaj.

 

7. ''U povodu revizije iz članka 382. stavka 2. ovoga Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojega je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.'' (čl. 392.a st. 2. ZPP).

 

8. Odgovor na prvo postavljeno pitanje je potvrdan odnosno mirovina se može kapitalizirati sukladno čl. 160. st. 4. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 130/2010 - pročišćeni tekst - dalje: ZMO) odnosno čl. 213. st. 4. Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Narodne novine", broj 26/83, 5/86, 42/87, 34/89, 57/89, 40/90, 9/91, 26/93, 96/93, 44/94 i 59/96 - dalje ZMIO), a koje zakonske odredbe u odnosu na navedeno pitanje imaju gotovo identičan sadržaj.

 

9. Neosnovano se prvostupanjski sud u obrazloženju svoje presude poziva na Zakon o obveznim odnosima, a koje obrazloženje, pozivom na čl. 375. st. 5. ZPP, prihvaća i drugostupanjski sud. Naime, u odnosu na sporno pitanje (kapitalizacija rente) odredbe ZMIO i ZMO predstavljaju lex specialis, dok odredbe ZOO predstavljaju tek lex generalis.

 

10. Stoga tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu štete s naslova davanja koja se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja u jednoj ukupnoj svoti, s obzirom na to da se šteta koju tužitelj potražuje u ovom postupku sastoji u njegovoj obvezi na trajna novčana davanja prema svom osiguraniku, a za takvo pravo ne traži se ispunjenje bilo kakvih daljnjih pretpostavki te stoga kada je tužitelj takav zahtjev istaknuo, onda nije ostavljeno na volju sudu cijeniti može li se takav oblik naknade štete (kapitalizacija rente) primijeniti u konkretnom slučaju (tako ovaj sud i u odlukama broj Rev-1412/2007-2 od 13. lipnja 2008., Rev-2315/2011 od 20. svibnja 2015., Rev-1205/2015-2 od 13. studenog 2018. i dr.).

 

11. I odgovor na drugo pitanje je potvrdan odnosno mirovine se mogu kapitalizirati prema kriterijima u vrijeme štetnog događaja kada je istaknut prigovor iscrpljene svote osiguranja. To proizlazi i iz odluke ovoga suda poslovni broj 1002/2007-2 od 1. listopada 2008. na koju se tužitelj poziva u reviziji, a u kojoj odluci je u vezi toga navedeno:

 

''Nadalje, ocjenjujući je li prekoračena svota osigurateljnog pokrića (limit osiguranja), sud mora naknadu u obliku novčane rente utvrditi prema visini koja bi bila utvrđena u vrijeme nastanka štetnog događaja. Ako tako utvrđeni iznos štete ne prelazi iznos osigurane svote, osiguratelj je obvezan naknaditi štetu i u slučaju kad visina štete prema kriterijima u vrijeme donošenja sudske presude prelazi iznos pokriven osiguranjem. Nižestupanjski sudovi pogrešno su primijenili materijalno pravo kada visinu naknade štete u obliku mjesečne rente nisu utvrđivali u vrijeme nastanka štetnog događaja. Naime, iznos štete prema kome se utvrđuje opseg odgovornosti osiguratelja obračunava se tako što se novčana šteta uzima u iznosu u kojem je nastala, a nenovčana materijalna štete i nematerijalna šteta utvrđuju se prema cijenama, odnosno kriterijima u vrijeme štetnog događaja. Ako tako utvrđeni iznos štete ne prelazi iznos osigurane svote osigurateljna organizacija dužna je potpuno naknaditi štetu i kad visina štete prema cijenama odnosno kriterijima u vrijeme donošenja sudske odluke prelazi iznos osigurane svote. Ako je iznos štete utvrđen na način iz prethodnog stavka veći od osigurane svote, osigurateljna organizacija dužna je naknaditi dio štete prema razmjeru između osigurane svote i tako utvrđenog iznosa štete. Zatezne kamate i parnični troškovi dosuđuju se bez obzira na limit osiguranja. Kad u parnici po zahtjevima više oštećenika iz istoga štetnog događaja utvrdi da ukupna šteta prelazi osiguranu svotu, sud će svakom od tužitelja dosuditi razmjeran dio naknade, tako da zbroj dosuđenih iznosa ne prijeđe limit obveze osiguratelja.''

 

12. Slijedom navedenog, kako je u konkretnom slučaju pogrešno primijenjeno materijalno pravo i kako prigovor iscrpljene svote osiguranja nije osnovan, primjenom čl. 395. st. 1. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

 

13. Temeljem odredbi Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 57/22 i 88/22) ovaj sud je dvojno iskazao iznose, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona (1 € = 7,53450 kuna).

 

Zagreb, 24. svibnja 2023.

 

Predsjednica vijeća

Renata Šantek, v.r.