- 1 -              Revd 908/2023-2

Broj: Revd 908/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. M. L. pok. I. iz I., OIB … , 2. D. L. pok. I. iz I., OIB … , 3. V. M. L. pok. M. iz N. Z., P., L. H., OIB … , 4. Z. J. L. pok. M. iz N. Z., P., L. H., OIB … , 5. M. L. pok. M. iz N. Z., W. 43 J. S., OIB … , 6. S. L. pok. M. iz N. Z., P., L. H., OIB … , koje zastupa punomoćnik Z. A. odvjetnik u M., protiv tuženika Hvarsko-Bračko-Viške biskupije, župa Sv. J., sa sjedištem u S. (kao pravni sljednik Rimokatoličke crkve Sv. J.) koji zastupa punomoćnik H. E., odvjetnik u K. S., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1128/2022-3 od 8. rujna 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj P-799/2016 od 9. lipnja 2022., u sjednici održanoj 24. svibnja 2023.,

r i j e š i o   j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Tuženik je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1128/2022-3 od 8. rujna 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj P-799/2016 od 9. lipnja 2022. postavljajući slijedeća pitanja:

„1. Predmnijeva li se aktivna legitimacija nasljednicima i u odnosu na imovinu prednika koja nije navedena u rješenju o nasljeđivanju ili je za utvrđenje istog nužno kao prethodno pitanje provesti postupak donošenja rješenja o naknadno pronađenoj imovini kako bi se utvrdilo je li navedena nekretnina uopće u ostavinskoj masi prednika ili je pak s njom raspolagano nekim pravnim poslom za života ili u slučaju smrti prednika?

2. Je li originarno stjecanje dosjelošću u koliziji s derivatnim stjecanjem u postupku agrarne reforme i isključuje li odbijanje agrarne prijave poštenje podnositelja kao posjednika, tj. pretpostavlja li agrarna prijava činjenicu da podnositelj prijave nije u samostalnom posjedu i da mu samim time ne teku rokovi za dosjedanje kao poštenom samostalnom posjedniku, odnosno da je samom agrarnom prijavom priznao da nije pošteni posjednik?

3. Je li istjecanje posjeda silom isključuje poštenje posjeda?

4. Je li napuštanje posjeda prije proteka roka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, i da je napušteni posjed bio pošten, činjenica po kojoj prestaje računanje rokova dosijedanja?

5. Može li se sljednik pozivati na nasljednički posjed za imovinu koju je prednik napustio prije svoje smrti, prije proteka roka za stjecanje vlasništva dosjelošću i to na imovini koja nije unijeta u ostavinsku masu, a koju je i za vrijeme vršenja posjeda posjedovao kao nepošteni posjednik?

6. Je li drugostupanjski sud dužan analizirati žalbene navode i obrazložiti ih, osobito u slučaju kada žalbu odbija, a navedeni razlozi su iznošeni u vidu prigovora tijekom čitavog postupka?“

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Kao razloge važnosti u odnosu na postavljena pitanja a u smislu čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) navodi da je pobijana odluka u suprotnosti sa pravnim shvaćanjima Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Rev 2971/2019 od 9. veljače 2022., Rev 67/2016 od 14. travnja 2021., Rev 2758/15 od 22. ožujka 2017.) te Županijskog suda u Osijeku (Gž-1064/2018 od 5. prosinca 2019.).

4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i 387. ZPP, ovaj revizijski sud je zaključio da postavljena pravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu i to iz razloga što tuženik postavljenim pitanjima polazi od drugačijih činjeničnih utvrđenja od onih na kojima se temelji pobijana presuda.

4.1. Naime, iz obrazloženja pobijane presude (toč. 23. obrazloženja) proizlazi da iz stanja spisa ne proizlazi da bi tužitelji imali težačko pravo.

4.2. Nadalje, u odnosu na prvo postavljeno pitanje valja odgovoriti da su rješenja o nasljeđivanju iza pok. prednice tužitelja tijekom postupka razmatrana kao dokaz postojanja pravnog slijeda u smislu postojanja aktivne legitimacije na strani tužitelja, te u tom smislu pobijana odluka ne odstupa od pravnih shvaćanja ovoga suda, niti je tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije naveo odluke koje bi upućivale na drugačije pravno shvaćanje.

4.3. Preostala pravna pitanja su činjenične naravi a pritom tuženik polazi od drugačijih činjeničnih utvrđenja od onih na kojima se temelji pobijana presuda pa stoga i pozivanje na drugačiju sudsku praksu u smislu naprijed citiranih odluka (navedenih u toč. 3. obrazloženja) ne koincidira u odnosu na konkretan slučaj.

5. Stoga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju čl. 389. b st. 1. ZPP, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 24. svibnja 2023.

              Predsjednik vijeća:

              Đuro Sessa, v.r.