Baza je ažurirana 08.03.2026. zaključno sa NN 153/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B

Broj: Rev 1272/2021-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse
predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc.
Jadranka Juga člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud
članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja Triglav osiguranje d.d. (OIB: 29743547503)
Zagreb, Heinzlova 4 kojeg zastupa punomoćnica Katja Rajačić, odvjetnica u
Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatske autoceste
d.o.o. (OIB: 57500462912) Zagreb, Širolina 4, uz sudjelovanje umješača na strani
tuženika Croatia osiguranje d.d. (OIB: 26187994862) Zagreb, Vatroslava Jagića 33,
radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda
Republike Hrvatske poslovni broj -2822/2019-2 od 18. prosinca 2020. kojom je
potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2662/2018-10 od 29.
ožujka 2019., u sjednici održanoj 24. svibnja 2023.,

r i j e š i o j e:

I. Prihvaća se revizija tužitelja i ukidaju se presuda Visokog trgovačkog suda
Republike Hrvatske poslovni broj -2822/2019-2 od 18. prosinca 2020. i presuda
Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2662/2018-10 od 29. ožujka 2019., te se
predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima revizijskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od

80.412,70 kn s zateznim kamatama od 27. siječnja 2017. do isplate i naknadu troškova
parničnog postupka.

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i
potvrđena je presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2662/2018-10 od

29. ožujka 2019.





- 2 - Rev 1272/2021-3

3. Ovaj sud je rješenjem poslovni broj Revd-1505/2021 od 2. rujna 2021. dopustio reviziju protiv drugostupanjske presude zbog pitanja:

„Da li sama činjenica da se divljač našla na kolniku autoceste, a što je uzrokovalo
prometnu nezgodu naletom vozila na tu divljač, ukazuje na propust pravne osobe
odgovorne za upravljanje i održavanje autoceste voditi brigu i poduzimati primjerene
mjere i radnje koje bi omogućile odvijanje sigurnog i nesmetanog prometa na autocesti,
posebice u vidu postavljanja i održavanja zaštitne ograde oko autoceste?“.

4. Postupajući po navedenom dopuštenju protiv drugostupanjske presude kojom je
potvrđena prvostupanjska presuda o odbijanju zahtjeva tužitelja za isplatu tužitelj je
podnio reviziju pozivom na odredbu članka 382. Zakona o parničnom postupku
(„Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,
123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), zbog
materijalnopravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena revizija. Predlaže prihvatiti reviziju
te ukinuti drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom
sudu na ponovno suđenje. Traži trošak sastava revizije i pristojbe na reviziju.

5. U odgovoru na reviziju tuženik osporava revizijske navode tužitelja i predlaže odbiti
reviziju tužitelja kao neosnovanu.

6. Revizija je osnovana.

7. Predmet spora u revizijskom stupnju postupka je zahtjev tužitelja za regresnu isplatu iznosa od 80.412,70 kn sa zateznim kamatama.

8. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojih je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom
stadiju postupka sporno je li činjenica da se divljač našla na kolniku autoceste što je
dovelo do prometne nezgode naletom vozila na divljač, ukazuje na propust pravne
osobe odgovorne za upravljanje i održavanje autoceste posebno glede postavljanja i
održavanja zaštitne ograde oko autoceste.

9. Prema odredbi članka 391. stavak 1. ZPP-a u povodu revizije iz članka 382. toga
zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija
dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

10. U reviziji prema odredbi članka 391. stavka 3. ZPP-a stranka treba određeno
navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i
druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.

11. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je :

- da su 23. studenog 2016. na određenoj dionici autoceste A4 divlje svinje odignule
od poda zaštitnu žičanu ogradu koja je ograđivala kolnik autoceste te ušle u prostor
kolnika autoceste, kojom prilikom je vozač vozila osiguranog kod tužitelja udario u dvije
divlje svinje te je pri tom na vozilu osiguranika tužitelja nastala imovinska šteta u iznosu
od 80.412,70 kn

- da se s istočne i zapadne strane dionice autoceste A4 na djelu na kojem je došlo do naleta na divlje svinje nalaze lovišta kojim gospodare lovačka društva



- 3 - Rev 1272/2021-3

12. Nižestupanjski sudovi su odbili zahtjev tužitelja i to iz razloga jer je iz činjenice da
je kolnik autoceste A4 bio ograđen žičanom ogradom te iz isprava koje je tuženik
dostavio u spis utvrdio da je tuženik poduzeo sve mjere zaštite koje je prema Zakonu
o cestama i podzakonskim propisima bio dužan poduzeti, a pri tome tužitelj nije
dokazao da su lovačka društva koja gospodare lovištima s istočne i zapadne strane
dionice zahtijevala od tuženika da neposredno prije te dionice postavi odgovarajuću
prometnu signalizaciju i opremu koja bi ukazivala da se radi o području na kojem
postoji opasnost od prolaza divljih životinja. Stoga je, obzirom da tuženik za predmetnu
štetu odgovara po načelu krivnje, na tužitelju bio teret dokazivanja da je njegovom
osiguraniku šteta nastala zbog određenog propusta ili radnje tuženika, a što tužitelj nije
dokazao, pa se stoga nisu ispunile pretpostavke iz članka 1045. ZOO-a za tuženikovu
odgovornost za štetu.

13. Mjerodavne odredbe za primjenu u ovom slučaju su:

Člankom 50. stavkom 1. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11, 18/13,
22/13, 54/13, 148/13, 92/14 - dalje: ZC-a) propisano je da za štetu trećim osobama
nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovora se po osnovi krivnje.

Člankom 50. stavkom 2. ZC-a propisano je da pravna osoba koja upravlja javnom
cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na
javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije
označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

Člankom 61. stavkom 1. ZC-a propisano je se prometni znakovi, signalizacija i oprema
te turistička i ostala signalizacija postavljaju na javnoj cesti na temelju prometnog
elaborata.

Člankom 3. Pravilnika o održavanju i zaštiti javnih cesta(„Narodne novine“, broj 25/98,
162/98, 180/04,84/11, 90/14) propisano je da su osnovni ciljevi održavanja i zaštite
cesta: sprečavanje propadanja cesta, omogućavanje sigurnog odvijanja prometa,
smanjenje troškova korisnika dobrim stanjem cesta, dovođenje ceste i projektirano
stanje uzimajući u obzir izmjenjene potrebe prometa, zaštita ceste od korisnika i trećih
osoba te zaštita okoliša od štetnog utjecaja ceste i cestovnog prometa.

Člankom 83. stavka 1. Zakona o lovstvu („Narodne novine“, broj 140/05, 75/09, 153/09,
14/14) propisano je da za štetu koju počini divljač u lovištu odgovoran je lovoovlaštenik
lovišta, pod uvjetom da je oštećeni poduzeo propisane mjere za sprječavanje štete od
divljači, koje je u smislu ovoga Zakona bio obvezatan poduzeti.

14. U konkretnom slučaju je utvrđeno da su se na kolniku autoceste našle divlje svinje,
pa upravo ta činjenica da se divljač našla na kolniku autoceste ukazuje na to ili da je
postojala rupa ili procjep u zaštitnoj ogradi ili da zaštitna ograda nije pravilno
postavljena da spriječi ulaz divljači na autoceste, jer da je bila, tada se ne bi moglo
dogoditi da se divljač nađe na prostoru kolnika autoceste. Nadalje, imajući u vidu i
činjenicu da se na autocesti postižu velike brzine (čak do 130 km/h), izbjegavanje
divljači na autocesti može imati kobne posljedice, zbog čega je tuženik kao
koncesionar dužan po potrebi poduzimati i mjere koje su veće od onih propisanih
pravnim propisima. Stoga činjenica da je postojala ograda te da je tuženik obavljao



- 4 - Rev 1272/2021-3

redovite preglede zaštitne ograde, što su utvrdili nižestupanjski sudovi iz ophodarskih dnevnika nisu dovoljne za zaključak da je do nesreće došlo bez tuženikove krivnje.

15. Odgovor na postavljeno pitanje glasi:

Imajući u vidu odredbe članka 50. stavka 1. i 2. Zakona o cestama, kojim odredbama
je propisana odgovornost pravne osobe za upravljanje i održavanje autoceste - po
načelu krivnje, potrebno je utvrditi u svakom pojedinom slučaju jesu li doista poduzete
sve potrebne mjere i koje su to mjere, imajući u vidu specifičnosti svakog pojedinog
područja, u svrhu odvijanja sigurnog i neometanog prometa na autocesti, jer činjenica
da se divljač zatekla na autocesti ukazuje na postojanje propusta, pa tako i u pogledu
postavljanja i održavanja zaštitne ograde.

16. Slijedom iznesenog, budući da zbog pogrešno pravnog pristupa sudovi osnovanost
tužbenog zahtjeva nisu raspravili primjenom odredbe članka 50. stavka 1. i 2. ZC-a,
pa nema uvjeta za preinaku presude, slijedom čega je (ispitujući pobijanu presudu
samo u granicama koje određuje dopušteno pravno pitanje - čl. 391. st. 1. ZPP-a)
valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a ukinuti nižestupanjske presude i
predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

17. O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci, temeljem odredbe članka 166. stavka 3. ZPP-a.

Zagreb, 24. svibnja 2023.

Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa





Broj zapisa: 9-3085a-16c04

Kontrolni broj: 0a38f-a1702-88a4c

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=ĐURO SESSA, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu