1

Poslovni broj: 5 Gž-1819/2023-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj 5 Gž-1819/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasenke Grgić predsjednice vijeća, Ksenije Grgić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sabine Dugonjić članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja M. H. iz Z., OIB …, zastupanog po punomoćniku M. Č., odvjetniku u Z., protiv tuženice V. U., ranije M., OIB … iz Republike Nj., K. S., sada nepoznatog boravišta, zastupane po posebnoj skrbnici Lj. S., odvjetnici u Z., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini, poslovni broj P-413/2022-4 od 20. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 23. svibnja 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini, poslovni broj P-413/2022-4 od 20. listopada 2022., i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, time da će se nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.

 

II. O troškovima postupka nastalim povodom pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

 

„I/ Utvrđuje se da je tužitelj M. H. vlasnik nekretnine koja dolazi upisana u zk.ul.br.1074 k.o. Š. kao zk.čbr.324/2-dvor.oranica u K. površine 246 čhv-porodična stambena zgrada … sagrađena na 157/246 dijela zk.č.br.324/2 , upisana kao zk. tijelo AII.

 

II/ Tužitelj M. H. iz Z., OIB …, dužan je naknaditi trošak odvjetnici Lj. S. iz Z.-privremenom zastupniku tuženice V. U. (ranije M.) u iznosu od 5.000,00 kuna odnosno prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 EUR, trošak u iznosu od 663,61 EUR u roku 15 dana.

 

III/ Tuženica V. U., ranije M., K. S., Republika Nj., OIB …, dužna je tužitelju M. H. naknaditi parnični trošak u iznosu od 11.250,00 kuna, odnosno prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 EUR, trošak u iznosu od 1.493,13 EUR u roku 15 dana.“

 

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela tuženica iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda preinači i tužbeni zahtjev iz naknadu parničnog troška i troškova žalbe.

 

3. Tužiteljica istu presudu pobija u dijelu odluke o troškovima postupka pod toč. II. izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava i predlaže da se odluka o naknadi troškova privremenom zastupniku preinači u skladu, uz naknadu troškova žalbe.

 

4. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava osnovanost žalbenih navoda tuženice i predlaže njegovu žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, uz naknadu troškova toga odgovora. 

 

5. Žalba je osnovana.

 

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da je stekao prava vlasništva na spornoj nekretnini nasljeđivanjem. 

 

7. Sud prvog stupnja prihvatio je tužbeni zahtjev utvrdivši da je tužitelj samostalno i nesmetano posjedovao nekretninu koja je predmet spora sedamnaest godina, odnosno od 9. travnja 1996. do dana podnošenja tužbe u ovom predmetu (15.7.2013.), da je njegov posjed istinit, zakonit i pošten, jer je vršio faktičnu vlast na točno određenom dijelu nekretnine temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pokojnih roditelja, te da je stoga temeljem odredbi čl. 114. st. 1., 159. st. 1. i 130. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22 - dalje: Tarifa) vlasnik predmetne nekretnine.

 

8. Tuženica sadržajem žalbe pravilno ukazuje da je u postupku pred sudom prvog stupnja počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka.

 

9. Nejasni su naime razlozi pobijane presude na temelju kojih prvostupanjski sud zaključuje da je tužitelj vlasništvo predmetne nekretnine stekao po osnovi dosjelosti. 

 

10. U činjeničnim navodima tužbe (list 3-4 spisa) niti tijekom postupka, tužitelj nije isticao, a niti sadržajno ukazivano na dosjelost kao osnov stjecanja vlasništva  predmetne nekretnine. U tužbi koju je podnio 15. srpnja 2013., nakon što je iz ostavinskog postupka iza pok. B. M. upućen u parnicu, navodi da je izvanknjižni vlasnik sporne nekretnine koju je naslijedio iza pok. roditelja S. i Z. H., koji su na toj nekretnini sagradili obiteljsku kuću. Tužbenim zahtjevom tražio je da se utvrdi da navedena nekretnina ne ulazi u ostavinsku masu iza pok. B. M. i utvrđenje da je on njezin vlasnik. Sud je postupak po toj tužbi razdvojio, te je nakon pravomoćnog okončanja parnice u predmetu broj P-4876/13-92 i presude  2.12.2020. kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev i utvrđeno da predmetna nekretnina ne ulazi u ostavinu iza pok. B. M., ovaj prekinuti postupak nastavljen. 

 

11. Kako u ovom parničnom postupku nije proveden niti jedan dokaz, a nije postojala niti suglasnost stranka da se iskazi svjedoka i tužitelja dani u pravomoćno okončanom predmetu P-4876/13 cijene kao dokaz u ovom postupku, nejasno je na temelju kojih činjenica i dokaza je sud prvog stupnja utvrdio da je tužitelj 17 godina u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu i da je vlasništvo stekao po osnovi dosjelosti. Tim više je proturječno i nerazumljivo obrazloženje koje sud navodi u točki 9. presude da „vodeći se dužinom trajanja ovoga postupka, razlozima ekonomičnosti svrsishodnosti postupka i činjenicama utvrđenim u pravomoćnoj parnici broj P-4876/13 koja ima značaj javne isprave, nije izvodio daljnje dokaze, niti su ga stranke predlagale, već je temeljem izvedenih dokaza sam pročitao spis i utvrdio da je sporna nekretnina vlasništvo tužitelja, koji je stekao nasljeđivanjem dosjelošću.“

 

12. Sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP onda kada nije obrazložio koje činjenice važne za odluku smatra istinitima i na čemu zasniva svoju odluku, ili kada su u obrazloženju, kao što je to ovdje slučaj u cijelosti izostali razlozi o tome kojim je dokazima sud poklonio vjeru i koje je činjenice našao utvrđenim i prema kojim dokazima je stvorio određeni zaključak - i takvog uzeo relevantnim za odluku o predmetu spora. 

 

13. S obzirom da prednje navedene nejasnoće i nedostatci onemogućuju da se ispita pravilnost i zakonitost pobijane presude, valjalo je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti tome sudu na ponovno suđenje, time da će se sukladno odredbi čl. 371. ZPP nova glavna rasprava provesti pred drugim sucem pojedincem.

 

14. Kako odluka o trošku postupka ovisi o konačnom rješenju spora, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka sadržanu pod toč. II. i III. izreke i predmet i u tom dijelu vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

 

15. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će u skladu s prethodno navedenim  otkloniti navedenu apsolutno bitnu povredu parničnog postupka, te raspraviti sve odlučne činjenice i potom donijeti novu na zakonu osnovanu odluku, dajući za svoja utvrđenja jasne i valjane razloge.

 

16. Novom odlukom o glavnoj stvari prvostupanjski sud odlučit će i o troškovima postupka (čl. 166. st. 3. ZPP).

 

U Zagrebu 23. svibnja 2023.

                                                                                                                                   Predsjednica vijeća:

                                                                                                                                      Jasenka Grgić, v.r.