- 1 -                               Pp-14555/2022-10

 

 

                         

            REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU 

            Stalna služba u Supetru                                                     

                                                                             Poslovni broj: 18. Pp-14555/2022-10 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Prekršajni sud u Splitu – Stalna služba u Supetru, po sucu Draženu Kapisodi, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Matee Lukšić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika J. B., zbog dva prekršaja iz čl. 229. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), po javnoj i glavnoj raspravi okončanoj 23. svibnja 2023. godine u nazočnosti okrivljenika, postupajući po optužnom prijedlogu

Državnog inspektorata RH - Područnog ureda Split - Službe za nadzor radnih odnosa Klasa: 116-02/22-01/5238 Urbroj: 443-02-03-10-22-6 od 06. listopada 2022. godine, nadležan po čl. 94. i čl. 98. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, te NN br. 39/13, 157/13, 110/15 i 70/17- nastavno PZ-a), dana 23. svibnja 2023. godine,

 

primjenom čl. 179. i čl. 183. PZ-a,

 

p r e s u d i o  j e

 

OKRIVLJENIK  J. B. , sin  N. i M. djevojački S., rođen ... . godine u u S., s prebivalištem u  S., Hrvat, državljanin RH-a, OIB: ... , obrtnik, oženjen, otac dvoje djece, pismen, sa završenom SSS, srednjeg imovnog stanja, prekršajno nesankcioniran,

                                                k r i v   j e 

a)                 što za razdoblje od 01. lipnja do 03. rujna 2022. godine u S., za radnicu A. G. koja mu je, u sklopu poslovanja ugostiteljskog obrta, bila zaposlena na poslovima pomoćne radnice u konobi-pizzeriji  D. na adresi  , nije evidentirao sate rada nedjeljom, čime je postupio suprotno članku 5.

Zakona o radu, dakle, kao poslodavac fizička osoba, nisu vodio evidenciju o radnicima i o radnom vremenu, odnosno, nije je vodio na propisan način (članak 5. Zakona o radu),

 

b)                 što je 04. rujna 2022. godine u Selcima, radnici A. G. koja mu je, u

sklopu poslovanja ugostiteljskog obrta, od 01. lipnja do 03. rujna 2022. godine bila zaposlena na poslovima pomoćne radnice u konobi-pizzeriji  D. na adresi , odjavom s obveznog mirovinskog osiguranja, bez uručenja pisanog otkaza, prekinuo radni odnos, čime je postupio suprotno članku 120. Zakona o radu, dakle, kao poslodavac fizička osoba, otkaz radnici nije dostavio u pisanom

obliku (članak 120. Zakona o radu),

…

 

čime je u stjecaju počinio dva prekršaja, od toga učinom pod a) prekršaj iz čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. toč. 1. Zakona o radu, kažnjiv po čl. 229. st. 2. istog zakona,  te učinom pod b) prekršaj iz čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. toč. 47. Zakona o radu, kažnjiv po čl. 229. st. 2. istog zakona, pa mu se, temeljem citiranih zakonskih odredbi, uz primjenu čl. 37. i čl. 39. PZ, prethodno utvrđuje,

 

za svaki učin NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 500,00 €, što predstavlja

3.767,25 kuna (prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450),

 

a potom se, uz primjenu čl. 39 st. 1. toč. 2. PZ-a,  

 

o s u đ u j e

 

NA UKUPNU KAZNU U IZNOSU OD 1.000,00 € (tisuću eura), što predstavlja

7.534,50 (prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450).

 

Okrivljenik je izrečenu mu novčanu kaznu dužan uplatiti u roku od 3 mjeseca po primitku ove odluke u korist Republike Hrvatske, na IBAN (prema priloženoj uplatnici), jer će se u suprotnom postupiti sukladno čl. 34. PZ-a.

 

Sukladno čl. 152. st. 3. PZ-a, okrivljenik se upozorava da će se izrečena kazna smatrati u cijelosti uplaćenom, ukoliko u ostavljenom roku (prema priloženoj uplatnici) uplati dvije trećine izrečene novčane kazne.

 

Temeljem čl. 138. st. 1. i 2. toč. 3, te čl. 139. st. 3. PZ-a, okrivljenik je na ime troškova prekršajnog postupka dužan, u roku od 3 mjeseca po pravomoćnosti ove odluke, uplatiti u korist Republike Hrvatske, na IBAN (prema priloženoj uplatnici), paušalni iznos paušalni iznos od 40,00 € (četrdeset eura), što predstavlja 301,38 KN

(prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450), sve uz prijetnju ovrhe.

 

Obrazloženje 

 

Državni inspektorat RH - Područni ured Split - Služba za nadzor radnih odnosa (nastavno ovlašteni tužitelj), podnio je ovom sudu citirani optužni prijedlog protiv  J. B. zbog prekršaja činjenično i pravno pobliže opisanog u izreci ove presude. Predloženo je kažnjavanje po zakonu.

 

Predmet je početno dužila sutkinja Petra Dujmović Vranješ, koja je po ispitivanju optuženja, glavnu raspravu započela 09. studenog 2022. godine. Tom prilikom, od okrivljenika je, u nazočnosti odvjetnice I. M. (bez prilaganja punomoći) uzela obranu. Potom je 24. studenog 2022. godine zatražila zamolbeno ispitivanje  A. G. u svojstvu svjedokinje-oštećenice. Zamolnici je udovoljeno 09. veljače 2023. godine.

 

Predmet je u konačnici presigniran uredujućem sucu, koji je po provedenim provjerama završno ročište zakazao za 23. svibnja 2023. godine, kojom prilikom je glavna rasprava okončana. Nazočio je okrivljenik. Nije pristupio predstavnik uredno obaviještenog ovlaštenog tužitelja. Nije nazočila uredno obaviještena odvjetnica  I.M.. Okrivljenik je pristao da se završno ročište održi u odsutnosti izostale odvjetnice.

…

 

Po ponovljenim poukama i upozorenjima okrivljenik je, uz manju korekciju, ostao pri prethodno iznesenoj obrani.

Ponovio je kako se ne smatra odgovornim za počinjenje prekršaja iz točke 1) optuženja, a kada je u pitanju prekršaj iz točke 2) optuženja, pojasnio je prethodno očitovanje i naveo kako taj propust nije sporan, ali je istakao kako drži da je njegova odgovornost beznačajna, jer je do propusta došlo zbog nedovoljno poznavanje propisa.

Iznova je potvrdio da je vlasnik ugostiteljskog obrta  D. u  S..

Nadalje, potvrdio je da je kod njega u navedenom ugostiteljskom objektu radila A. G. na poslovima pomoćne radnice temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme, a kojeg je s  A. G. sklopio 01. lipnja 2022. godine, te da je isti  bio sklopljen na razdoblje do 30. rujna 2022. godine.

Međutim, tvrdi kako nije istina da bi počinio prekršaj pod točkom 1) optuženja, odnosno tvrdi kako nije istina da nije uredno vodio evidenciju o radu radnice A.G. , na način da bi prikazivao manji broj sati ukupnog dnevnog radnog vremena nego što je navedena radnica stvarno i radila. Naime, u navedenoj evidenciji radnog vremena za radnicu A. G. točno i ispravno je unosio podatke o njenom ukupnom radnom vremenu, pri čemu ova nije radila niti jednu nedjelju. 

Što se tiče prekršaja pod točkom 2), istina je da je 04. rujna 2022. usmeno otkazao ugovor o radu A. G. i tog istog dana ovu odjavio s obveznog mirovinskog osiguranja. Potvrđuje da tog dana navedenoj radnici nije dostavio pisani obrazloženi otkaz ugovora o radu iz razloga što nije bio upoznat s tom zakonskom obvezom. Čim je za tu obvezu saznao od nadležne inspektorice rada, odmah je istog dana, odnosno 27. rujna 2022. godine, A.  G. preporučenom pošiljkom poslao pisani-obrazloženi otkaz o radu. Doista mu je žao zbog ove situacije oko uručenja pisanog-obrazloženog otkaza ugovora o radu i iskreno se kaje.

Smatra da ga je A. G. neosnovano prijavila za prekršaj pod točkom 1) kako bi mu napakostila, jer joj je taj otkaz dao zbog njenog neprimjerenog ponašanja. Naime, ova mu je početkom rujna 2022. godine najavila da će otići na bolovanje do isteka ugovora o radu, iako po njegovom mišljenju nije imala bilo kakvih zdravstvenih tegoba. U konačnici je naveo da je A. G. naknadno, a kako bi joj izašao u susret i kako bi mogla ostvariti novčanu naknadu na zavod za zapošljavanje, ponovno prijavio 05. rujna 2022. godine, kao svoju radnicu za cijeli mjesec, odnosno za rujan 2022. godine. 

 

Svjedokinja je pred zamolbenim sudom u cijelosti iskazivala istovjetno kao i uredujućoj inspektorici 22. rujna 2022. godine, što je evidentirano zapisnikom o ispitivanju svjedoka. Potvrdila je da je 01. lipnja 2022. godine, shodno ugovoru na određeno vrijeme za rad na poslovima pomoćne kuharice u razdoblju od 01. lipnja do 03. rujna 2022. godine, za okrivljenika kao poslodavca, radila u razdoblju od 01.

lipnja do 03. rujna 2022. godine, kada bi joj prestao radni odnos. Početkom rujna 2022. godine dobila je koronu i otvorila bolovanje, da bi nakon par dana bila obavještena da joj je s mirovinskog osiguranja odjavljena  04. rujna 2022. godine zbog otkaza radnog odnosa. Od poslodavca nikad nije dobila pisani otkaz. Inače, njeno radno vrijeme joj je u cijelom razdoblju rada za okrivljenika kao poslodavca, bilo dvokratno, pa tako od 12:00 do 15:00 sati te od 17:00 do 23:00 sati, u sve dane u tjednu, pa tako i nedjeljom, bez ijednog slobodnog dana, sve do 03. rujna 2022. godine, kada je otvorila bolovanje. Okrivljenik joj je isplatio dogovorenu plaću za lipanj, srpanj, kolovoz i rujan, ali joj nije isplatio stvarne sate rada nedjeljom, te za prekovremeni i noćni sate rada. Istakla je da ju je okrivljenik ponovno prijavio 05. rujna 2022. godine, kako bi joj izišao u susret  i kako bi mogla ostvariti novčanu naknadu sa zavoda za zapošljavanje. 

Neizdvojenu dokumentaciju prethodnog postupka predstavlja zapisnik o ispitivanju oštećenice u svojstvu svjedoka (uz propisane pouke i upozorenja), obrazac HZZMO-a o prijavi prestanka osiguranja oštećenici, ugovor o radu na određeno vrijeme između okrivljenika kao poslodavca i oštećenice kao radnice, te evidencije radnog vremena za oštećenicu.

 

Provedenom provjerom, utvrđeno je da se okrivljenik ne vodi u prekršajnoj evidenciji.

 

Po ovako provedenom postupku, sud je našao da je stanje spisa zrelo za presuđenje. 

 

Okrivljenik je završno predložio da se, kada je u pitanju prekršaj iz točke 1) optuženja, obustavi postupak stoga što nema djela, a kada je u pitanju prekršaj iz točke 2) optuženja, predložio je da se primjeni načelo beznačajnog prekršaja.

 

Predmetne odredbe članka čl. 229. Zakona o radu, glase:

„(1) Novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

………,

1) ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.)

              ………,

47) ako otkaz nije u pisanom obliku, nije obrazložen ili ako nije dostavljen radniku (članak 120.)

              ………,

(2) Novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe“

 

Analizom obrane okrivljenika, te svakog provedenog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza u međusobnoj povezanosti, sud je našao da je ovaj odgovoran za počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret. 

 

Okrivljenik je osporavao odgovornost, pri čemu, glede prekršaja iz čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. toč. 47. Zakona o radu, nije osporavao evidentirani propust i postupanje suprotno članku 5. Zakona o radu, ističući da je do propusta došlo zbog nedovoljnog poznavanja zakonske regulative.

 

Okolnost koju okrivljenik ističe glede prekršaja iz čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1.

toč. 47. Zakona o radu, čega je i sam nedvojbeno svjestan, ne ispričava ga od odgovornosti.

 

Kao obrtnik i poslodavac, bio je dužan poznavati odgovarajuću zakonsku regulativu.

 

Kada je u pitanju prekršaj iz čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. toč. 1. Zakona o radu, okrivljenik je tvrdio kako je u odgovarajuću evidenciju vjerodostojno unio ukupno radno vrijeme oštećenice, tvrdeći da nije radila nedjeljom. 

…

 

Međutim, sud se u cijelosti priklonio svjedočenju oštećenice, iz kojeg jasno proizlazi da evidencija nije vođena vjerodostojno i da nije uneseno ukupno radno vrijeme oštećenice, posebno kada je u pitanju rad nedjeljom. Jasno je tvrdila da je u nespornom razdoblju njenog rada za okrivljenika, kao poslodavca, radila sve dane u tjednu, pa i nedjelje. 

 

Sud nije našao bilo kakvog razumnog razloga, zbog kojeg bi oštećenica bezrazložno teretila okrivljenika kao bivšeg poslodavca, posebno imajući u vidu da okrivljenik nije isticao bilo kakav razlog za takvo postupanje oštećenice. 

 

Očigledno je da su poslodavac i radnica u međuvremenu izgladili međusobne odnose, što svjedočenju oštećenice pred zamolbenim sudom daje dodatnu vjerodostojnost. 

 

Stoga nema dvojbe da je okrivljenik odgovoran i za počinjenje prekršaja iz čl.

229. st. 2. u svezi sa st. 1. toč. 47. Zakona o radu.

 

Kod sastavljanja izreke presude sud je, imajući u vidu rezultate postupka, neznatno korigirao činjenični opis optužnog prijedloga, na što je bio ovlašten, budući je u bitnom ostao u okviru optuženja, čime okrivljeniku nije išao na štetu. 

 

Budući je nedvojbeno da su se u djelovanju okrivljenika stekla sva zakonska obilježja predmetnih prekršaja, sud ga je, kao prekršajno odgovornog, za počinjenje tih prekršaja proglasio krivim, te mu je, temeljem citiranih zakonskih odredbi, za svaki pojedini prekršaj utvrdio novčanu kaznu znatno ublaženu ispod propisanog posebnog minimuma, a potom, kako se radilo o djelima u stjecaju, izrekao ukupnu novčanu kaznu u iznosu zbroja pojedinačno utvrđenih, pa tako u iznosu od 1.000,00 €.

 

Pri odabiru i odmjeravanju kazne sud je, sukladno čl. 36. PZ-a, imao u vidu stupanj krivnje okrivljenika, opasnost djela i svrhu kažnjavanja, pa je  u konkretnom slučaju odabrao blažu kaznu i istu odmjerio u naprijed navedenom iznosu. Pri tom, sud je našao da se svrha kažnjavanja može postići blažom novčanom kaznom od propisane, pa je u konkretnom slučaju primijenio čl. 37. PZ-a. 

 

              Posebno olakotnu okolnost predstavlja dosadašnja neosuđivanost okrivljenika. 

 

Posebno otegotne okolnosti nisu nađene. 

 

Prihvaćeno je, kao uvjerljivo, okrivljenikovo očitovanje kod uzimanja osobnih podataka, glede osobne i obiteljske situacije, te imovnog stanja.

 

Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim propisima, a predstavlja paušalnu svotu odmjerenu s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovnu situaciju okrivljenika.   

 

U Supetru, dana 23. svibnja 2023.

 

ZAPISNIČARKA:                                                                        SUDAC:

 

Matea Lukšić,                                                                       Dražen Kapisoda, v.r. točnost otpravka – ovlašteni službenik:

 

 

Matea Lukšić

 

 

POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

 

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste, Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka, bez takse. Ukoliko okrivljenik podnese žalbu i povodom iste bude potvrđena njegova odgovornost, osim troškova prvostupanjskog postupka, naplatit će mu se, sukladno čl. 138. st. 3. PZ-a, i paušalni trošak žalbenog postupka. 

 

Dostaviti:                                                                                            

-          okrivljeniku -               ovlaštenom tužitelju

-          spis   

 

Na znanje:                                                                                            

-          odvjetnici Ivani Marinelić